U potrazi za životnim balansom

30. prosinca 2018.

Zaposlenicima koji prepoznaju organizacijske vrijednosti kompanije kao vlastite, pojam balansa postaje stvarnost, jer ostvaren čovjek ravnoteža je sam po sebi

Foto: Shutterstock

Balans predstavlja ujednačen odnos između dva ili više prioriteta, u ovom slučaju “posla” (karijere, ambicija) i “načina života” (zdravlja, obitelji, hobija i razvoja). U prosjeku, četvrtinu života provodimo na poslu te je prirodno očekivati da se u tom razdoblju osjećamo dobro i uravnoteženo. Svaki posao vezan je za kompaniju koja ima vlastita pravila, vrijednosti i identitet kojima se razlikuje od drugih na tržištu.

Organizacijske vrijednosti vezivno su tkivo organizacijske kulture i ako su slične ili identične vrijednostima zaposlenika, oni se osjećaju potpuno, integrirano, prihvaćeno i mogu se lako identificirati s ciljevima kompanije. Spoznaja da smo u podržavajućem okruženju u kojemu možemo izraziti sebe, biti ono što jesmo, daje nam osjećaj ispunjenosti, poštovanja i cjelovitosti. Kao i u privatnom životu, ako smo s osobom koja nas shvaća i podržava, mi smo sretni i ispunjeni. Nitko nas ne može natjerati da zavolimo nekoga tko nam se ne sviđa. Zašto misliti da je u poslovnom svijetu drugačije?

Ako se unutar organizacijskih vrijednosti možemo ostvariti, prepoznati i biti uspješni na način kako mi definiramo uspjeh, u balansu smo i miru. Koliki ljudi imaju fantastične karijere, velika primanja, a nemaju obitelji ni prijatelje? S druge strane, može li netko biti uspješan vođa ako nije u mogućnosti dovesti u ravnotežu vlastiti život i postaviti granice? Albert Einstein davno je rekao da ako želimo živjeti sretan život, trebamo ga odrediti ciljevima koji nisu ni ljudi ni predmeti.

Uspostava ravnoteže poslovnog i privatnog života predstavlja (pre)velik pritisak kada, u želji za postizanjem ravnoteže, propustimo uživati i u jednom i u drugom segmentu života. Sve više kompanija pokušava stres zaposlenika riješiti dostupnim alatima, metodama i edukacijama, iako često sami zaposlenici izloženi stresu neshvaćaju (i ne prihvaćaju) pruženu podršku i njenu važnost.

SVJESNOST

Većina razvojnih programa fokusirana je na zdravlje zaposlenika, povećanje transparentnosti, otvoreniju komunikaciju uz individualnu podršku. Često zaposlenici nisu svjesni vlastitoga stanja te, kako tvrdi Jon Kabat-Zinn, liječnik i ravnatelj Klinike za smanjivanje stresa Medicinskog centra Univerziteta Massachusetts koji se posvetio istraživanju povezanosti uma i tijela uz primjenu sveobuhvatne svijesti, ljudi – da bi umanjiti vlastiti strah pred vremenom koje im nestaje pred očima, preuzimaju nove aktivnosti kako bi ispunili živote. Time samo povećavaju vlastiti osjećaj preplavljenosti obavezama i pritiskom, nedostatkom snage i sposobnosti za suočavanje sa životom. Zanemarivanjem, odgađanjem i ignoriranjem vlastitih potreba umanjuju osjećaj sebe, stvarajući osjećaj nevažnosti i zanemarenosti, što dugoročno dovodi do posljedica. A samo kada smo integrirani i zadovoljni sobom, možemo biti produktivni i zadovoljni okolinom.

NOVE GENERACIJE

Životu u tehnološki najrazvijenijem vremenu u povijesti, dostupni svima (ako dopustimo) uvijek, gdje je tehnologija neizostavan dio života nezamislivog bez Skypea, Googla, društvenih mreža, mobitela. Nedavna istraživanja koja je proveo Capita Resourcing, pokazala su da unatoč predrasudama o mlađim zaposlenicima koji vole tehnologije, više od polovice njih (54 %), radije bi radilo licem u lice u malom, dobro definiranom timu nego virtualno. Generacija zaposlenika rođenih između 1980.–1996. godine sa sustavom vrijednosti ima određena očekivanja i svjesnija je vrijednosti kvalitete života od svojih roditelja (nas). Očekuju da im se radni učinak mjeri prema rezultatima, a ne prema vremenu provedenom na poslu. Milenijalci žele raditi i živjeti, njih 71 % preferira češće mijenjanje poslova, a ta fluktuacija poslodavcima predstavlja ekstra trošak.

TEHNOLOGIJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Zahvaljujući tehnologiji, danas imamo slobodu raditi gdje, kada i koliko želimo. Prema istraživanju Forbesa samo 7 % zaposlenika smatra se najproduktivnijim za radnim stolom u uredu. Sve više kompanija shvaća da mlade zaposlenike ne drži fiksno mjesto i da se neće dugo zadržati u kompaniji ako im ne ponude fleksibilnost uz druge pogodnosti koje će im olakšati privatni život, posebno ako su mladi roditelji. Razvoj zdrave organizacijske kulture, uz implementaciju programa i mjera uravnoteženog života zaposlenika (fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada) pokazuju se kao najbolje rješenje za dugoročnu produktivnost, zdravlje i zadovoljstvo zaposlenika, što stvara win-win situacije. Zadovoljni zaposlenici više su angažirani i produktivni, manje izloženi stresu, rjeđe izostaju s posla ili razmišljaju o promjeni posla. Tehnologija omogućava i najmanjim tvrtkama globalnu prisutnost, povezujući ljude na suprotnim stranama svijeta, što često briše granice poslovnog i privatnog vremena zaposlenika. Konstantna dostupnost (mobitelom, e-poštom, …) narušava intimnost privatnog života, a virtualna povezanost putem Skypea, Googlea, mobitela i sl., postala je normalna zamjena za osobnu interakciju. Paradoks je koliko benefiti tehnologije postaju besmisleni kada osvijestimo njihov utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje i dobrobit ako ih ne koristimo racionalno.

BENEFITI!?

Povezanost različitih digitalnih uređaja, softvera i baza podataka pomažu povezati timove, ubrzati komunikaciju, a ipak ljudska bića, najinteligentnija stvorenja na planetu, imaju ograničenja u brzini odgovora i višestrukih zadataka. Poslovanje čine ljudi, a ne tehnologija, te se neke ljudske vještine, znatiželja i genijalnost još uvijek ne mogu zamijeniti digitalnim uređajima, softverom ili bazama. Kompanije koje prepoznaju vezu između dobrobiti zaposlenika i produktivnosti i provode kulturu u kojoj zaposlenici mogu raditi s tehnologijom, a ne protiv nje, uživat će povlastice u budućnosti. S tim izazovima upoznati su mnogi start-upovi i privatni poduzetnici radeći iz kućnih ureda, u kojem ne postoji radno vrijeme od devet do pet niti radni tjedna od ponedjeljka do petka. Najveću važnosti za zdravlje pojedinca ima jasno definirana granica poslovnog i privatnog, a što je velik izazov ako je vaša tvrtka ujedno vaša najveća strast. Dobra vijest je da većinu životnog vijeka (čak 80 %) radimo te je zato iznimno važno voljeti svoj posao.
Poticanje fleksibilnog radnog vremena, zajednički roditeljski dopust, smanjenje sati u radnom tjednu i slične inicijative potiču izbor, osnažuju, donoseći ravnotežu kojom pojedinci postaju sretniji, angažirani, produktivniji i mirniji. U radnom okruženju iznimno je važno uspostaviti kulturu dijaloga, učenja iz pogrešaka, podrške u isprobavanju novih perspektiva i preuzimanju odgovornost za ishode, rezultate i proračun.

Neke od svojih dobrih praksi i isku-stava strane korporacije prenijele su na naše tržište. Tako su njemački trgovački lanci dm, Lidl i Müller prepoznati niz godina kao najpoželjniji poslodavci, a atraktivni su postali i domaći inovativni poslodavci poput Infinuma i Rimac Automobila. I sami ispitanici u istraživanju koje svake godine provodi MojPosao, ističu kako im je najvažnije da na poslu imaju skladne odnose s kolegama. U privlačenje novih ljudi uključuju se i države svjesne aktualnih demografskih promjena, supstituirajući manjak radne snage različitim zakonodavnim rješenjima i olakšicama, omogućavajući tvrtkama kraće radno vrijeme, rad od kuće, povlastice za vrijeme rodiljnog dopusta za oba roditelja, brigu za radnike na bolovanju i slično.

Za aktualne izazove balansa privatnog i poslovnog života postoje i tehnološka rješenja, poput Oracle Worklife Solutionsa, koja različi-tim komponentama (My Brand, My Wellness, My Volunteering, My Competition) pomažu zaposlenicima bolje prepoznati vlastite radne navike (npr. da se ne naprežu i tako riskiraju izgaranje ili zanemare druge segmente života). Sličnim pristupima, poslodavci šalju snažne signale zaposlenicima kako je interes kompanije prema njima ispred njihovih profesionalnih doprinosa, a zauzvrat većina zaposlenika prepoznaje i cijeni brigu kompanije za njihove osobne i profesionalne potrebe.

Sonja Runkas, dipl. oec. certificirana je Executive Coach AoEC i aktivna čanica HUC-a www.1moment.hr