Ako se zabrani rad nedjeljom, onda ne smije biti iznimaka

Hoće li trgovine raditi nedjeljom ili će im biti zabranjen rad, tema je o kojoj se raspravlja godinama, a aktualizirala se u posljednjih godinu dana, ponajprije zbog nedostatka radne snage u trgovini. I u vrijeme pandemije našla se na dnevnom redu jer je jedna od epidemioloških mjera Stožera civilne zaštite bila privremena zabrana rada nedjeljom. Usporedo s time u javnost su se iz Vlade RH slale poruke o mogućnosti trajne zabrane rada nedjeljom. No, da bi se te poruke provele i ozakonile, nužna je izmjena Zakona o trgovini, za što je potrebno, prije usvajanja u Saboru RH, provesti određenu proceduru.

Ministar gospodarstva Darko Horvat zadnjih dana u nekoliko navrata ponovio je da je prijedlog Vlade da trgovci u godini dana mogu imati 14 radnih nedjelja, sve ostale da budu neradne. Poslodavci će odlučiti koje će to nedjelje biti, a prije bilo kakvih odluka, istaknuo je ministar, treba provesti javnu raspravu.

Vlasnici trgovačkih lanaca zbog više razloga nisu jedinstveni u ovom pitanju. Jedni su, isključivo zbog troškova rada, za zabranu nedjeljom, dok su drugi zbog niza okolnosti u kojima posluju skloniji ograničenju zabrane na određeni broj nedjelja. Problem nedostatka radne snage koji je donedavno mučio trgovce koji posluju u Hrvatskoj nije više toliko izražen da bi bio osnovnim razlogom smanjenja broja radnih dana u maloprodajnim objektima. Dario Mamić, direktor korporativnih komunikacija najvećega dalmatinskog trgovačkog lanca, splitskog Tommyja, podsjeća da je već nekoliko puta u udruženjima u kojima djeluje jasno iznio stajalište o reguliranju rada nedjeljom.

Različite pozicije

"Zalagali smo se za regulativu koja predviđa ograničenje rada na 16 nedjelja u godini po izboru trgovačkih lanaca, ali isključivo ako ne postoje iznimke kojima je rad nedjeljom dopušten - kao što je slučaj s pekarnicama i kioscima. Ako bilo koji subjekt ima pravo na rad, smatramo da svima treba biti dopušten rad nedjeljom. To je bilo naše temeljno stajalište i upravo se posljednjim odlukama pokazalo koliko je selektivan pristup u dopuštanju rada pojedinim trgovačkim formatima i kanalima nelogičan i nepravedan jer narušava načelo tržišne ravnopravnosti", pojašnjava Dario Mamić.

Kao što je poznato, podsjeća Mamić, trgovački lanci nisu jedinstveni u stavu reguliranja rada nedjeljom.

Dario Mamić / Foto: Tommy

"Nismo jedinstveni jer imamo različitu geografsku poziciju, različitu disperziju prodajne mreže i različitu strukturu formata, uz još neke druge specifičnosti. Prijedlog koji smo mi podržali jest kompromisan i prihvatljiv za većinu, a uvažava i činjenicu da smo turistička zemlja i da je u pojedinim razdobljima godine povećana potražnja, ali, opet je važno napomenuti, bez iznimaka. To znači po načelu – ili svi ili nitko. Naš je stajalište da se ovo pitanje treba regulirati izmjenama Zakona o trgovini, u široj javnoj raspravi, gdje je nužno izravno uvažiti stavove trgovaca te detaljno analizirati sve makroekonomske učinke takve odluke", ističe Mamić.

Strateška grana

Naš sugovornik dodaje kako je trgovina strateški važna gospodarska grana što se pokazalo i u situaciji pandemije, ali dodaje, da nema ni približno takav status u gospodarskoj strukturi ni u javnosti. Napominje da Tommy stalno ulaže napore da se ta percepcija promijeni.

"Potreba za reguliranjem rada nedjeljom proizašla je dobrim dijelom i iz stanja na tržištu rada i nedostatka radnika u trgovini, ali očekujemo da će se to stanje mijenjati u narednom razdoblju, kada bi trebalo doći do fluktuacije između pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti. Ne možemo prihvatiti mišljenje da se radom nedjeljom narušavaju prava radnika jer smo i do sada rad nedjeljom plaćali u skladu sa zakonom, uz poštovanje svih drugih zakonskih odredbi i propisa koji štite interese i prava radnika, a napominjemo da smo stimulacijama dodatno nagrađivali radne rezultate i ukupan odnos prema radnim obvezama", zaključuje Mamić.