Važno je znati da u investicijske fondove može ulagati svatko

Raiffeisen Invest prvi je na tržištu odlučio pokrenuti fond održivog razvoja, a kako je u intrevjuu za Privredni.hr pojasnila predsjednica Uprave Raiffeisen Investa Vesna Tomljenović Čičak, održivi razvoj u kontekstu ulaganja fonda temelji se na ESG principima (Environment - okoliš; Society – društvo; Governance - upravljanje) što znači da klijentima nude proizvod kojim će ulagati i pozitivno utjecati na okoliš te društvo i svijet u cjelini. Otkrila nam je i gdje se nalazi Hrvatska kad je riječ o ulaganjima u investicijske fondove.

Ulaže se samo u kompanije koje ispunjavaju stroge kriterije održivosti. Koji su to kriteriji i postoje li tvrtke u Hrvatskoj koje ih mogu ispunjavati? 

Raiffeisen Sustainable Mix jest fond koji napaja glavni fond istog naziva. To znači da ulažemo u glavni fond, odnosno putem glavnog fonda ulažemo u održive investicije. Ovdje države i kompanije prolaze dvije procjene: financijsku i procjenu održivosti. Prvo se uzimaju u obzir negativni kriteriji tj. kompanije i države koje u svom radu imaju neki negativni kriterij, poput nepoštovanja ljudskih prava, nepoštovanja prava radnika, iskorištavanja djece kao radne snage, korupcije i financijskih malverzacija, proizvodnje i trgovine nuklearnim oružjem, proizvodnje i obrade ugljena itd., odmah se isključuju. Za ilustraciju navodim primjer: na uzorku od 2.015 kompanija, analiziranih za ulaganje na globalnoj razini, njih 600 bilo je isključeno na temelju jednog ili više spomenutih negativnih kriterija.

Kompanije koje nisu tako isključene, dalje se analiziraju. Internim i eksternim istraživanjima, uz pomoć zahtjevnih modela vrednovanja, detaljno se procjenjuje potrošnja vode i energije, proizvodnja CO2, procesi recikliranja, zaštita na radu i sigurnost radnika, ulaganje u obrazovanje i treninge, kvaliteta proizvoda, nezavisno upravljanje, sudjelovanje dioničara u upravljanju, sustav nagrađivanja radnika itd.

Ovisno o kvaliteti navedenog dodjeljuju se bodovi. Dodatna analiza pokazala je da 1.300 kompanija nije dovoljno usklađeno s kriterijima održivosti. Od inicijalnih 2.015 tvrtki tek je njih 85 zadovoljilo sve kriterije održivosti i bilo primjereno za ulaganje. Ovaj fond ulaže u kompanije i države Sjeverne Amerike, Europe, Azije, a za njegove potrebe ne analiziraju se tvrtke u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je jedno vrijeme bilo iznimno popularno ulagati u fondove, kakva je trenutno situacija?

Ulaganje u fondove, općenito ulaganje, ne bi trebalo biti dio trenda već sustavnog planiranja i upravljanja financijama svakog od nas. Od trenutka stupanja na tržište rada i prvog zaposlenja trebalo bi stvarati najprije financijsku rezervu, a onda i ulagati za daljnje životne ciljeve i potrebe.

Ova spoznaja i edukacija u tom smjeru u Hrvatskoj je još u začetku. Prevladava mišljenje da su ulaganja za imućne. To je pogrešno. Investicijski fondovi su proizvodi pomoću kojih možemo stvoriti svoju prvu financijsku rezervu izdvajajući već od 50 kuna mjesečno putem trajnog naloga.

Od 2015. godine imovina pod upravljanjem u investicijskim fondovima u kontinuiranom je porastu. S krajem 2019. otprilike 22 milijarde kuna kuna hrvatskih građana bilo je investirano u otvorene investicijske fondove. Početak godine također je obećavao, no onda se dogodila epidemija COVID-a 19. Hrvatski građani za sada najviše ulažu u obvezničke fondove.

Foto: Pixabay

Je li se s koronakrizom nešto promijenilo?

Na kraju veljače imovina u fondovima iznosila je 23 milijarde kuna. Najznačajniji odljevi dogodili su se tijekom ožujka te je na kraju ožujka u fondove bilo uloženo samo 15,6 milijardi kuna. Dakle, radi se o padu od 32 posto na razini cijele industrije.

Pad je znatan u odnosu na druge zemlje iz regije gdje iznosi u prosjeku oko osam posto. Uz Hrvatsku jedino je Rumunjska zabilježila ovako značajan pad, ostale zemlje uglavnom bilježe jednoznamenkaste postotke pada. Postotak pada cijene usporedivih fondova u regiji bio je sličan kao kod fondova u Hrvatskoj, tako da to nije razlog bitno većeg pada u Hrvatskoj. 

Naši građani očito još uvijek imaju znatno manje povjerenje u financijski sustav u cjelini, bitno višu averziju prema riziku te zbog straha od nepoznatog brže i značajnije povlače ulaganja.

Sa stanovišta upravljanja fondom u krizi, odradili smo izvrstan posao. Na vrijeme smo prodali neke pozicije i tako ostvarili rezerve likvidnosti za isplate ulagateljima. Unatoč velikim iznosima odljeva iz fondova, klijentima smo osigurali isplate u istim vremenskim okvirima što je uobičajena tržišna praksa. Time smo potvrdili kvalitetu procesa upravljanja i kontrole rizika. Tržišta su se vrlo brzo oporavila, cijene financijskih instrumenata vratile su se na razine prije krize s COVID-om 19, no klijenti se, nažalost, ne vraćaju tom dinamikom, što je razumljivo.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem srpnja iznosili su 319,5 milijardi kuna, a još uvijek postoji tendencija nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine. Kako promijeniti taj trend?

Dugo su banke u Hrvatskoj nudile građanima depozite po kamatama koje su bile više od tržišnih. To je bila vrlo komotna pozicija za naše građane u kojoj nisu imali potrebu znati i informirati se o drugim vrstama ulaganja. Tada nisu niti bili spremni razmotriti druge ponude. 

S padom kamata klijenti su počeli uviđati da trebaju istražiti druge mogućnosti. Utoliko smo danas u boljoj poziciji jer se javila potreba i klijenti žele razmotriti druge opcije. Dodatno, zbog nedostatka financijske pismenosti znatan dio građana ne planira buduće izdatke i ne stvara financijsku rezervu. Za sada još ne postoji 'kultura' ulaganja.

Dio se može riješiti edukacijom, a dio će opet nastati iz potrebe građana da se pobrinu za sebe, i to dovoljno unaprijed. Kada se to dogodi, mislim da će trend biti trajno promijenjen. To će postati stil života koji će se prenositi s generacijama. I zato vjerujemo i kontinuirano ulažemo u razvoj investicijskih fondova.

Kada se donese odluka o ulaganju u investicijske fondove, što je najvažnija stvar koju onaj tko želi ulagati mora znati, kako biti siguran da novac povjerava u dobre ruke?

Za početak klijent treba definirati što želi postići ulaganjem. Zatim treba sam sebi definirati koliko rizika odnosno eventualnog pada cijene može podnijeti, ima li kontinuiranu potrebu za likvidnošću ili pak sredstva može izdvojiti na neko vrijeme i koje vrijeme te, u skladu s time, izabrati fond - jer treba znati da su fondovi različiti. U svemu ovom može mu pomoći njegov bankar, a može se i izravno obratiti društvu za upravljanje.

Važno je znati da u fondove može ulagati svatko. Onaj tko nema financijsku rezervu može je stvoriti redovnim mjesečnim ulaganjem. Onaj tko ima određena sredstva, može koristiti fondove za njihovo uvećavanje. Isto tako važno je disperzirati, dakle ostaviti dio ušteđevine u depozitu, dio rasporediti po fondovima ovisno o prethodno navedenim preferencijama i ciljevima. Industrija investicijskih fondova vrlo je regulirana i transparentna, mnogo se informacija i detalja može naći na web-stranicama društva koje smo obvezni kontinuirano i ažurno održavati.

Sredstvima upravljaju iskusni fond-menadžeri koji se ovim poslom bave više od 15 godina, većina posjeduje cijenjene međunarodne certifikate (CFA, CMT) i svojim znanjem ne zaostaju za kolegama iz Europe i svijeta. Sustavi koje koristimo za ulaganja također su jednaki onima koje koriste fond-menadžeri iz zemalja gdje je navika ulaganja mnogo razvijenija. Možemo reći da imamo jednako kvalitetne proizvode.

Velik broj klijenata depozite bi zamijenio fondovima

Iz Vašeg iskustva, što najviše vole ili ne vole ulagači početnici?

Zbog niskih kamata na depozite, velik broj klijenata depozite bi zamijenio fondovima, no traži jednako jamstvo i stabilnost cijene fonda kao što je depozit. Fond nije takav proizvod. Fond ima dnevnu fluktuaciju cijene, veću ili manju volatilnost, ovisno o vrsti fonda. No zato je potrebno definirati svoj horizont ulaganja i izabrati fond u skladu s njime.

Ako je veća averzija prema riziku i padu, treba izabrati fond koji je minimalno volatilan, a u skladu s time jest i manji potencijal zarade. Ali to i dalje nije pravocrtno kretanje kao kod depozita. Klijenti bi voljeli da nije tako.

Sredstva uložena u fond uvijek su dostupna, naše fondove moguće je otkupiti u svakoj poslovnici ili iz topline vlastita doma ili ureda, u nekoliko jednostavnih koraka putem internetskog bankarstva. Poslovanje je vrlo transparentno, visoko regulirano i kontrolirano. Fondovima upravljamo u skladu s najvišim etičkim standardima.

Koliko se, iz Vašeg iskustva, u Hrvatskoj radi na financijskoj pismenosti te na što bi se posebno trebala obratiti pozornost?

Već nekoliko godina postoji projekt Financijske pismenosti pri HGK, u kojem aktivno sudjeluje i Udruženje investicijskih fondova. U sklopu njega održavamo edukacije u školama i na fakultetima, održavamo dane investicijskih fondova u travnju. Postoje edukativne brošure za ulagatelje. Dodatno, 2019. godine završena je implementacija vrlo zahtjevne europske regulative čiji je jedan od zahtjeva strukturirano i kontinuirano educiranje prodajnog osoblja, kako bi potencijalni ulagatelji dobili precizne i sveobuhvatne informacije o primjerenim investicijskim proizvodima, uz informaciju o svim potencijalnim rizicima.

Foto: Pixabay

Radi se svakako više nego prije, no je li dovoljno da bi se postigla značajna promjena - rekla bih da nije. Tek sustavno uključivanje financijske edukacije i odgoja može u budućim godinama generirati bitniju razliku, znatnije promjene i rezultate.

Što će investicijski fondovi naučiti iz globalne pandemije i po čemu će pamtiti 2020. godinu?

Kao relativno mlada industrija u bankocentričnom financijskom sustavu, investicijski fondovi u Hrvatskoj prošli su već nekoliko kriza i iz njih mnogo naučili. Ovu smo krizu dočekali spremni, ne na način da smo je ovakvom očekivali, već da smo se s njome  izvanredno nosili. Uz kvalitetnu komunikaciju svih dionika sustava te pravodobnu reakciju i određene mjere, uspjeli smo maksimalno očuvati imovinu pod upravljanjem i osigurati pravodobnu isplatu ulagateljima. Vratili smo se daljnjim ulaganjima jednako brzo i uspješno kao što su se i financijska tržišta oporavila.

Disperzirana ulaganja u kvalitetne i likvidne instrumente još su se jednom pokazala kao jedino ispravno oružje u svim krizama. Pri najvećim šokovima i takva ulaganja trpe gubitke i postaju manje likvidna, no s oporavkom, koji je u ovoj krizi - barem na financijskim tržištima - bio izuzetno brz, ista se vraćaju.

Godinu 2020. pamtit ćemo po prvom fondu održivog razvoja, a vjerujemo kako će ih biti još. Otvorili smo vrata konceptu održivosti koji će, u što također vjerujemo, u sljedećem razdoblju postati najbrže rastući segment poslovanja.