e-Privredni

A+ A A-

Proračun veći za 4,5 posto

 

Za iduću godinu Vlada predviđa proračunske prihode na razini od 121,6 milijardi kuna te rashode od 128,4 milijarde kuna, kao i deficit državnog proračuna u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Zanimljivo je kako u odnosu na ranije prihvaćene Smjernice za izradu proračuna, proračun koji je s prošlotjedne sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru ima za oko dvije milijarde kune više prihode, te u istom iznosu i veće rashode.

"Smatram da je ovaj prijedlog proračuna kvalitetan i racionalan te da održava političke prioritete naše Vlade", rekao je je premijer Andrej Plenković te istaknuo kako je proračun temeljen na očekivanju makroekonomskih pokazatelja, uz naglasak na očuvanju fiskalne održivosti i poboljšanju životnog standarda građana.

Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine. Isto tako, nakon trogodišnje stagnacije, očekuje se da bi rast deflatora BDP-a trebao dostići razinu od jedan posto, prije svega kao rezultat rasta deflatora potrošnje kućanstava te deflatora izvoza roba.

Ukupni prihodi državnog proračuna u idućoj bi godini trebali bi biti viši za 4,5 posto. Prihodi od poreza planirani su na razini od 72,8 milijardi kuna što je rast od 2,6 posto. Tako se od PDV-a planira uprihoditi 46,2 milijarde kuna, a od poreza na dobit 7,2 milijarde kuna. Prihodi od trošarina trebali bi rasti za tri posto, na 15,2 milijarde kuna, a od poreza na dohodak očekuju se dvije milijarde kuna ili 11,3 posto manje. Prihodi od doprinosa trebali bi dosegnuti 23,1 milijardu kuna, prihodi od pomoći trebali bi biti za 30 posto veći i kretati se na razini od oko 11,2 milijarde kuna, dok se od imovine očekuju prihodi od 2,7 milijardi kuna. 

Rashodi rastu 5,5 posto

U idućoj godini država planira potrošiti 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Najveća stavka su naknade građanima i kućanstvima koje bi u 2017. trebale iznositi 46,1 milijardu kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.

Ukupni rashodi za zaposlene u odnosu na ovu godinu povećani su za 702 milijuna kuna te se planiraju u iznosu od 26,4 milijarde kuna. Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski rashodi, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna, na gotovo 11 milijardi kuna, od čega se gotovo 9,5 milijardi odnosi na kamate za izdane vrijednosne papire.

"Rast materijalnih rashoda vezan je uz povećanje troškova uz veću apsorpciju EU fondova te nešto većim rashodima u sektoru obrane i troškovima vezanim uz razne sudske presude. Financijski rashodi na razini opće države penju se na 12 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto projiciranog BDP-a za 2017. godinu, a to je jedna od kategorija koju moramo nastaviti smanjivati", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Pomoći su u proračunu planirane u iznosu od 15,8 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna više nego ove godine, a najveći dio odnosi se na 1,3 milijarde kuna za podmirivanje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivale tijekom ove godine i onih koje će ostvarivati iduće, uslijed porezne reforme.

Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu. Za 6,3 posto ili 387,1 milijun kuna rastu troškovi različitih subvencija, što u resornom ministarstvu pojašnjavaju time da se povećava udio subvencija koje se financiraju iz EU fondova (poljoprivreda), dok se subvencije koje se financiraju direktno iz proračuna smanjuju za 214,4 milijuna kuna. 

Manje novca samo Ministarstvu poljoprivrede

U proračunu za iduću godinu povećaju se sredstava svim ministarstvima osim Ministarstvu poljoprivrede koje će iduće godine imati oko 24 milijuna kuna manje na raspolaganju odnosno 6,5 milijardi kuna. U postotku su najviše porasli rashodi Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje će raspolagati sa 2,61 milijardom kuna što je 71 posto ili 1,09 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun. Nakon šest godina smanjenja, proračun za Ministarstvo obrane sljedeće godine raste za 363 milijuna kuna ili za devet posto na gotovo 4,4 milijarde kuna. Proračun Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, porastao je za 120 milijuna kuna ili za 5,8 posto na 2,2 milijarde kuna. Jedno od značajnih povećanja je ono Ministarstvu kulture, čiji je proračun povećan za 193 milijuna kuna ili za 20,6 posto na 1,1 milijardu kuna. Ministarstvu zdravstva proračun raste za 6,7 posto na 9,78 milijardi kuna. A proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije veći je za gotovo 100 milijuna kuna i bit će 972,48 milijuna kuna. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture proračun raste za 18 posto, na 6,98 milijardi kuna, a Ministarstvu turizma za 6,6 posto ili za 11 milijuna kuna, na 183 milijuna kuna. Novo Ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 43,8 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je prijedlog proračuna za 2017. dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijardi kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju. 

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu je 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. "Sve to bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto, a u godinama koje slijede taj bi se trend smanjenja trebao nastaviti", rekao je Marić te dodao da to ima za cilj poboljšanje kreditnog rejtinga države te da u konačnici omogući izlazak iz Procedure prekomjernog deficita. 

Nova zaduženja

U planu financiranja proračuna za iduću godinu Hrvatska sljedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova. Sljedeće godine planirano je izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijarde kuna, od čega bi 11,4 milijarde kuna bilo inozemnih, a 14 milijardi kuna domaćih obveznica. Planirano je zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, dok se od privatizacije očekuje 1,4 milijarde kuna.

Inače, država se u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. Izvanproračunski fondovi mogu se zadužiti do 2,5 milijardi kuna, a njihove tekuće otplate glavnice duga iznose 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate premašuju 7,5 milijardi kuna. Prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe je 280 milijuna kuna. Taj zakonski tekst utvrđuje i da će proračunska zaliha u idućoj godini iznositi 200 milijuna kuna.

Rast minimalne plaće - povećanje od 156 kuna

Vlada je Uredbom odredila visinu minimalne plaće temeljem dogovora s poslodavcima i sindikatima. Minimalna plaća se povisuje na bruto iznos od 3276 kuna, što predstavlja povećanje od 156 kuna i to je najveće povećanje minimalne plaće do sada, kao što je i najveći udio minimalne plaće u prosječnoj plaći i iznosi 42,9 posto. Pri utvrđivanju prijedloga visine minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, stoji u obrazloženju Vlade.

Turističke članarine - smanjenje od pet posto 

Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama predloženo je dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim zajednicama za pet posto, s ciljem rasterećenja gospodarstva od plaćanja neporeznih davanja. Procijenjeno smanjenje članarine je oko 10 milijuna kuna. Ovo smanjenje provodi se sukladno Odluci o popisu neporeznih davanja koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. godini. Prihod od te članarine u prošloj je godini iznosio 220 milijuna kuna.

Suglasnost na amandman za nabavu kvalitetne hrane u postupcima javne nabave

Vlada je dala i suglasnost svom predstavniku da u Saboru prihvati amandman Kluba HDZ-a na Konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi. Njime se određuje da naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane uzmu kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena, odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje...). Time se, omogućuje jače povezivanje poljoprivredno-prehrambenog i javnog sektora, uz osiguravanje svježine proizvoda, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti, smanjenje troškova transporta i distribucije kao i smanjenje negativnog učinka transporta na okoliš.

Pozitivan pomak u fiskalnoj politici 

Ocjenjujemo da prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu predstavlja pozitivan pomak u fiskalnoj politici jer se u njemu nakon niza godina sustavno pristupa poreznom rasterećenju poduzetništva i stanovništva koje će, ukoliko bude popraćeno i ostalim mjerama administrativnog rasterećenja, omogućiti dinamiziranje gospodarskog rasta, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. To bi, uz odlučniju provedbu strukturnih reformi i za rast poticajniju strukturu državne potrošnje, rezultiralo i višim i dugoročno održivim rastom i razvojem. U svakom slučaju, prijedlog državnog proračuna za 2017. i iduće godine imat će pozitivan utjecaj na mogućnost izlaska iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Vjerujemo da nešto labaviji pristup u državnoj potrošnji neće ublažiti ili usporiti provedbu važnih reformi, posebno u sustavima državne i javne uprave, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, te ostalih strukturnih reformi koje su preduvjet podizanja stope potencijalnog rasta zemlje.

Ilijana Grgić

Hitovi: 88

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb