e-Privredni

A+ A A-

Rast prihoda uz niže rashode

U prvom kvartalu u proračunu središnje države ostvarena je 29,1 milijarda kuna prihoda i 31 milijarda kuna rashoda što je, uz transakcije u neto nefinancijskoj imovini od 0,6 milijardi kuna, rezultiralo proračunskim manjkom od 2,5 milijardi kuna. U odnosu na prvi kvartal prošle godine prihodi su povećani za 3,7 posto, rashodi su smanjeni za 6,5 posto pa je deficit niži za 3,2 milijarde kuna.

U načelu, riječ je o nastavku pozitivnijih tendencija započetih u prošloj godini, ali cjelovitiju ocjenu stanja javnih financija ograničavaju daljnje metodološke promjene u proračunskoj evidenciji, a osobito činjenica da je u prvom kvartalu ove godine na snazi bio režim privremenog financiranja koji je ograničio proračunske troškove. Stoga će tek naredni mjeseci pokazati održivost trenutnih tendencija, posebno na rashodnoj strani proračuna.

Nastavak gospodarskog rasta omogućio je i nastavak povoljnije situacije u proračunskim prihodima koji su u prvom kvartalu viši za milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je odraz povećanih poreznih prihoda (za tri posto) koji čine 53,4 posto proračunskih prihoda i većih prihoda od socijalnih doprinosa (za 3,2 posto) koji u proračunskim prihodima sudjeluju s 33,6 posto. 

Unutar poreznih prihoda posebno se dobro ostvaruju prihodi od poreza na dohodak (porasli za 29,8 posto) i prihodi od trošarina (+16,1 posto), dok su istodobno prihodi od PDV-a niži za 1,5 posto. Snažno su porasli i prihodi od pomoći (za 1,1 milijardu kuna) pod utjecajem boljega korištenja sredstava iz fondova Europske unije.

Na rashodnoj strani proračuna u prvom su kvartalu ove, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, smanjeni rashodi za subvencije (za 70,8 posto), naknade zaposlenima (za 40 posto), troškovi korištenja dobara i usluga (za 36,5 posto) te rashodi za kamate (za 3,4 posto). 

Pritom treba uzeti u obzir i metodološke promjene pa je tako u podacima po metodologiji GFS 2001, počevši od siječnja 2016. nadalje, izmijenjena metodologija iskazivanja plaća i određenih naknada zaposlenima osnovnog i srednjeg školstva koje se temeljem zakonskih odredbi isplaćuju iz državnog proračuna, što ima utjecaj na smanjenje stavke naknada zaposlenima i povećanje stavke pomoći unutar opće države. 

Stoga unutar proračunskih rashoda rastu troškovi pomoći (za 37,7 posto), a rast bilježe i rashodi za socijalne naknade (za 10,7 posto). Razina investicijske aktivnosti središnje države i dalje je niska te je, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, nabava nefinancijske imovine dodatno smanjena za 1,2 posto.

"Ostvareni rezultati u državnom proračunu u ovogodišnjem prvom kvartalu povoljniji su nego u istom razdoblju lani. Naime, uz rast proračunskih prihoda i pad rashoda, ostvaruje se primarni suficit, što nastavlja usmjeravati fiskalnu politiku prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5 posto BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6 posto BDP-a na kraju ove godine", istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Hitovi: 89

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb