Greška
  • Greška pri učitavanju izvora podataka

e-Privredni

A+ A A-

Švicarski problem

Na prijedlog Vlade tečaj kune prema švicarskom franku zamrznut je na godinu dana na razini od 6,39 kuna za jedan franak. Nakon što je 15. siječnja švicarska središnja banka neočekivano prestala braniti tečaj franka, vrijednost te valute snažno je porasla, povećavajući rate svima čiji su krediti vezani uz nju. Vlada je stoga predložila, a Hrvatski sabor prihvatio, da se izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju ustanovi fiksni tečaj za kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku.

“Time smo riješili jedan dio problema na godinu dana. Međutim, ne smijemo više dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji, kao što su bile do sada, bez ulaženja u to tko je kriv i odgovoran za to što se dogodilo 2005. ili 2006. godine i zašto se ranije nije reagiralo”, rekao je premijer Zoran Milanović

U Hrvatskoj ima oko 60.000 ugovora o kreditu vezanih uz franak. Ukupno su takvi krediti bili vrijedni 23,7 milijardi kuna, a u više od 92 posto slučajeva odobreni su stanovništvu, velikim dijelom za kupnju stanova.

U razdoblju od godine dana trebalo bi se pronaći i trajnije rješenje za tu skupinu dužnika, a Vlada je zakonom odredila da će u tom razdoblju sav trošak te operacije snositi banke. Prema procjeni Hrvatske narodne banke, to će banke stajati oko 400 milijuna kuna.

Bankari nezadovoljni

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, izrazio je žaljenje što Vlada nije prihvatila prijedlog te udruge da se tečaj fiksira na kraći rok, na tri do šest mjeseci. Bohaček smatra da nije primjereno da banke podnesu najveći teret cijele godine pa je najavio i moguće tužbe protiv države za povrat izgubljenog novca. Najavljena je i tužba Europskom sudu pravde.

Milanović je odgovorio da banke neće biti ugrožene. Podsjetio je da su banke ostvarivale dobit i ranije kad je rastao tečaj franka pa ni sada neće biti narušena njihova stabilnost. Ali će morati podnijeti teret društvene odgovorosti, dodao je premijer. Prema njegovim riječima, razmatra se i status korisnika kredita u eurima, osobito stambenih. Premijer, naime, smatra da bi ubuduće dugoročne stambene kredite trebalo odobravati jedino u kunama.

Hrvatska udruga banaka traži da se pronađu uravnotežena trajna rješenja, u suradnji s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom. HUB predlaže da se pri tome uzmu u obzir socijalne razlike među dužnicima, odnosno da se značajnije pomogne onima koji su zaista ugroženi.

Hrvatska narodna banka i guverner Boris Vujčić objavili su opširno priopćenje u kojem su detaljno opisali posljedice rasta tečaja franka i naznačili moguća rješenja tih problema.

Bankama su dali za pravo kategoričnom izjavom da one na rastu tečaja franka nisu ostvarivale ekstraprofite, kako ih se često optuživalo u javnosti. Dapače, HNB je naveo da banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima. Vlada je za te kredite već administrativno smanjila kamatnu stopu na 3,25 posto, a veća stopa nenaplativosti potpuno je eliminirala zaradu od tih kredita. HNB je ocijenio da dužnici u švicarskom franku nisu nužno najugroženiji sloj hrvatskog društva. No dio njih je vrlo slabe kreditne sposobnosti i u takvim slučajevima i banke moraju preuzeti gubitak, jer su i same suodgovorne za tu lošu poslovnu odluku.

Razmatrajući moguće scenarije za trajnije rješenje, HNB ističe da bi konverzija kredita s valutnim klauzulama (franak i euro) u kune bila najskuplje rješenje. Bilo bi potrebno koristiti međunarodne pričuve koje bi se na kraju postupka smanjile sa 7,8 na 2,9 milijardi eura. To je veliki rizik za državne financije.

Neisplativa konverzija u eure

Moguće je pretvoriti kredite u francima u kredite u eurima, ali to nije osobito povoljna varijanta za klijente s kreditima u francima. U toj konverziji njima bi se povećala glavnica, a i mjesečne rate.

Zbog toga HNB potiče banke, Ministarstvo financija i korisnike kredita na dogovor. Osmišljavanjem regulatorno-poreznih mjera trebalo bi banke motivirati na pronalaženje rješenja za financijski slabe klijente. Prestanu li klijenti vraćati kredite, banke neće moći dalje prodati te stanove, kad su cijene nekretnina niske, a tržište zamrznuto. HNB smatra da je sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Krediti bi se mogli pretvoriti u ugovore kojima banke postaju vlasnici, a stanari ostaju zaštićeni najmoprimci s dugoročnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnina ako se popravi gospodarska situacija.

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je da je riječ o konstruktivnim prijedlozima i najavio da će o njima razgovarati s predstavnicima banaka i štediša. 

Igor Vukić

Hitovi: 26

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb