e-Privredni

A+ A A-

Administrativnom giljotinom do jednostavnijeg poslovanja

Do kraja ove godine gospodarstvo bi se administrativno trebalo rasteretiti za gotovo 30 posto što je čak 0,4 posto udjela u vrijednosti bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Administrativna giljotina trebala bi raskrčiti šumu propisa i obveza te u končanici stvoriti poticajnu investicijsku klimu i jednostavnije uvjete poslovanja.

Često se kao jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva apostrofirala upravo visoka razina administrativnog opterećenja. Prošle su godine provedene 34 mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva u području javne nabave, zaštite na radu, otvaranja obrta, trgovine, posredovanja u prometu nekretninama, poreznog savjetništva i računovodstva, a same administrativne uštede gospodarstvu bile su veće od 116 milijuna kuna.

Ove godine Vlada planira krenuti žešćim tempom te sa 104 mjere ovogodišnjeg Akcijskog plana poslovnom sektoru donijeti uštede do 1,5 milijardi kuna. Kako bi znali što rezati, u Vladi su se odlučili na primjenu metodologije Standard Cost Model (SCM). Riječ je o alatu u okviru procjene gospodarskih učinaka propisa za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima spram regulacije i birokracije.

Do vlastitog d.o.o.-a elektroničkim putem

Svakim iznosom administrativnog rasterećenja kroz uštede otvara se prostor za povećanje vremena i novca koje poslovni sektor može uložiti u tržišna rješenja. “Osim uklanjanja administrativnih barijera u postojeće

m zakonodavnom okviru, posebno je važno uvesti sustav koji će osigurati da se ubuduće novi zakoni ne donose bez detaljnih analiza njihovih učinaka na gospodarstvo i provedivosti u praksi”, ustvrdio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić, navodeći kako digitalizacija poslovanja očekuje i Poreznu upravu koja će prijave poduzetnika ubuduće m orati primati isključivo elektronički. 

Cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva bit će omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Tu se planira ušteda od 37 milijuna kuna. Prijava Poreznoj upravi i za obvezna osiguranja također će biti elektronička kao i otvaranje računa u banci. Potiče se i korištenje usluge e-Obrt, a uštede koje su time planirane iznose gotovo tri milijuna kuna, s time da se ukida i obveza izrade pečata.

Time bi se konačno trebala poboljšati pozicija Hrvatske na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja. Mjere iz ovog segmenta su u domeni Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a trebale bi se početi provoditi od drugog tromjesečja - primjerice, ukidanje pečata, pa do mjere za koje će trebati više vremena - primjerice, elektroničko otvaranje poslovnog računa u bankama čija se primjena očekuje u četvrtom ovogodišnjem kvartalu.

“Važno je istaknuti da su tvrtke osnovane nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori u razdoblju od godine dana od dana osnivanja, dok će ostalim članicama komorska članarina ostati na istoj razini kao i u prošloj godini”, naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako su reforme koje je obećao na početku svog mandata provedene, pa su tako ukinuti doprinosi, broj zaposlenih smanjen je za 30 posto, dok su članarine smanjene čak četiri puta čime je gospodarstvo rasterećeno za 110,4 milijuna kuna.

“Sada nastavljamo dalje. Moramo planirati dugoročne strategije jer je upravo planiranje odlika svakog naprednoga gospodarstva. U skladu s time osmislili smo Strategiju razvoja HGK u razdoblju od 2017. do 2022. godine gdje smo se usredotočili na digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, uvođenje dualnog sustava obrazovanja, preuzimanje vođenja sudskog registra te neprekidnu promociju akcije Kupujmo hrvatsko, uz županijske komore kao ključne lokalne potporne institucije”, pojasnio je Burilović. “Cilj nam je do 2022. godine povećati udio samofinanciranja - spustiti udio prihoda od članarina na 50 posto, 25 posto ukupnih prihoda ostvarivati pružanjem komercijalnih usluga te 25 posto ukupnih prihoda financirati sredstvima EU fondova”, kazao je Burilović dodavši kako je HGK uključen u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU-a u vrijednosti 120 milijuna eura.

Jeftinije poslovanje i manje obveze

Nizom mjera olakšavaju se sanitarni i zdravstveni uvjeti, dakako uz zadržavanje nužnih standarda, što bi na kraju trebalo rezultirati uštedama samo u ovom segmentu većim od 97,4 milijuna kuna. Smanjit će se učestalost obavljanja zdravstvenih pregleda s dva puta godišnje na jednom godišnje, čime se postiže administrativno rasterećenje od 50 posto te ušteda gospodarstvu od 83,4 milijuna kuna. Smanjit će se i obveza sanitarnog i zdravstvenog pregleda za 15.000 radnika koji rade u prometu originalno zapakiranih sredstava za održavanje osobne higijene, kao i učestalost predavanja i broja onih za koje je edukacija obvezna. Kad je riječ o zahtjevu za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti prostorija te drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije smanjuje se naknada za izdavanje tih rješenja sa 250 na 70 kuna te se uvodi elektroničko podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja za korištenje opasnih kemikalija. Planira se i ukidanje obveze kupnje državnih pristojbi te bi se omogućilo njihovo elektroničko plaćanje. Nadležno tijelo za provedbu ovih mjera je Ministarstvo zdravstva, a rok je prvi kvartal 2017. godine.

Smanjenju administrativnog opterećenja najviše će pridonijeti segment zaštite na radu čiji su administrativni troškovi poduzetnike u Hrvatskoj stajali godišnje više od 4,3 milijarde kune. Sada se planira nizom mjera pojednostaviti obveza zaštite na radu, dok bi ušteda u ovom segmentu trebala premašiti 1,2 milijarde kuna. Samo će ušteda od izrade otvorenog vodič-predloška za izradu procjene rizika s ciljem da poduzetnici samostalno rade procjene rizika, čime se osigurava transparentnost i uklanja potreba plaćanja skupe vanjske usluge, donijeti uštedu od gotovo 450 milijuna kuna. Nadležna ministarstva za provedbu tih mjera su Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava te Ministarstvo zdravlja, a rok u kojem bi trebale zaživjeti ove mjere je drugo ovogodišnje tromjesečje.

Sektor trgovine i posredovanja u prometu nekretnina također će jeftinije poslovati, a uštede će biti veće od 24 milijuna kuna, uz e-dozvole za administrativni pristup djelatnostima. Za 25 posto se smanjuje cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina, sa 1500 na 1100 kuna. Za 58 posto se snižava cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u području gradnje, a administrativne uštede trebale bi biti oko 9,2 milijuna kuna. Za provedbu mjera iz segmenta energetske učinkovitosti u gradnji zaduženo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a rok za njihovu primjenu je prvi kvartal ove godine.

Nema više ograničavanja broja autoškola

Kad je riječ o olakšavanju pristupa tržištu profesionalnih usluga, tu se ukida ograničenje marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja. Ukida se ograničenje broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji koje će se moći slobodno osnivati po tržišnim uvjetima ako ispunjavanju uvjete kvalitete, a ukida se i fiksna regulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli. Također, ukida se ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na tri godine, kao i ograničenje prema kojemu ovlašteni samostalni revizor može osnovati samo jedan revizorski ured u kojem mora biti zaposlen. Za 30 posto se snižavaju cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike.

Pojednostavljuju se evidencije radnog vremena, a članovi uprave i izvršni direktori trgovačkog društva oslobađaju se obveze da sami sebi blokiraju račun pri Financijskoj agenciji zbog neisplate plaće na vrijeme. Snižavanju se i cijene javnobilježničkih usluga. Elektroničko poslovanje će se osloboditi obveze fiskalizacije. I ponovno, po tko zna koji put, provodit će se zakonska mogućnost da se od poduzetnika ne traže podaci koje tijela javne vlasti već imaju, kao što su izvod iz registra i slični izvodi te bi konačno trebalo zaživjeti once-only načelo. 

 Servis Hitro.hr Lani otvoreno 6559 trgovačkih društava i obrta 

U Hrvatskoj su mnogi prilikom otvaranja vlastite tvrtke ili biznisa iskoristili mogućnosti koje im pruža servis Hitro.hr, omogućavajući da se u poslovnicama Fine na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije i obaviti većina potrebnih radnji za osnivanje trgovačkog društva, otvaranje obrta i upis promjena u Registru poslovnih subjekata za postojeća trgovačka društva. U 2016. godini ukupno je putem tog servisa otvoreno 6559 trgovačkih društava i obrta što predstavlja povećanje od 781 subjekta, odnosno 13,52 posto više u odnosu na 2015. godinu. Od toga je otvoreno 197 obrta i osnovano 2266 društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 4096 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Osnivanje j.d.o.o.-a, za koje se u javnosti udomaćio naziv “tvrtka za 10 kuna”, omogućeno je izmjenama Zakona o trgovačkim društvima s kraja 2012. godine.

Ilijana Grgić

 

Hitovi: 168

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb