e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Regiji je potrebna konsolidacija i usmjerenost na biznis

Nakon prethodna dva EU summita Jugoistočne Europe, održana u Bugarskoj i Rumunjskoj, časopis The Economist prošlog je petka prvi put organizirao takvu konferenciju u Hrvatskoj. Konferencija pod nazivom Mogu li političke, gospodarske i poslovne integracije biti katalizator rasta održana je u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani kod Splita. The Economist je konferenciju organizirao u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Hrvatske i Hrvatskom gospodarskom komorom. Konferencija je okupila stručnjake i oko 250 sudionika iz desetak zemalja Jugoistočne Europe.

Hrvatska lider

Podpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je kako je, što se tiče primanja građana, visine mirovina te standarda građana, Hrvatska među liderima u Jugoistočnoj Europi. “Članstvo u Europskoj uniji pruža Hrvatskoj velike mogućnosti i ogromna joj je prednost u odnosu na ostale države u regiji. Istina je da je hrvatski javni dug brzo rastao, ponajviše stoga što se rast u nekretninskom i graditeljskom sektoru uglavnom bazirao na kreditnom zaduženju. Rast zaduženja se usporio, pogotovo kada iz rasta javnog duga izbacimo izračun po novoj metodologiji”, istaknuo je Grčić.

Ministar financija Boris Lalovac isto tako je naglasio kako je Hrvatska lider u regiji potkrijepljujući svoju tvrdnju uspjesima tvrtki poput Agrokora i Atlantic Grupe. “U narednom periodu očito će se događati nastavak procesa koncentracije te integracija tvrtki u regiji. Radi se o tržištu koje ima između 20 i 40 milijuna stanovnika, a pozicioniranje na njemu može donijeti veće prihode nego izvoz na vrlo zahtjevna razvijena tržišta”, naglasio je Lalovac.

Recesija i moguć izlazak

Urednik časopisa The Economist John Peet istaknuo je kako je Hrvatska u recesiji posljednjih šest godina. “Općenita situacija nije nimalo jednostavna jer su iskrsnuli dodatni problemi s novom grčkom vladom, kao i problemi s rusko-ukrajinskim sukobom. Činjenica je da južne zemlje puno teže provode reforme od sjevernih. Rezultat toga je činjenica da jug Europe sporije napreduje od sjevera. Odnos sjevera i juga podsjeća pomalo na nekadašnji odnos istoka i zapada. Sve je to rezultiralo time da Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji u ovih godinu i pol dana i nije puno pomoglo. Činjenica je da Hrvatska mora puno više uložiti kako bi postala konkurentnija. Tračak nade na horizontu je ponovni gospodarski rast u eurozoni. Možda tome pomaže slabljenje eura kao valute te relativno niske cijene nafte”, izdvojio je John Peet.

Richard Grieveson, analitičar i regionalni urednik The Economista zaključio je kako je oporavak gospodarstva u ovoj regiji, uključujući Hrvatsku, sporiji nego drugdje. “Naravno da postoji niz razloga što je tomu tako, ali ponajviše je to zbog sporog provođenja reformi. Europskoj uniji je vrlo važno da zemlje ove regije provode reforme, mada je perspektiva da se pojedine zemlje iz ove regije pridruže u članstvo relativno daleka. Doduše, što se tiče Hrvatske, situacija se donekle u nekoliko zadnjih tromjesečja popravila i to je razlog za optimizam. Očekujemo da će Hrvatska ove godine izići iz recesije. Na oporavak je donekle utjecao rast nekih europskih država koje su trgovinski partneri, ali i neka globalna kretanja poput niže cijene nafte te relativno nizak tečaj eura. Izazovi za reforme ostaju i njih treba provoditi”, istaknuo je Richard Grieveson.

Integracijski procesi u EU

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, ekonomske analize i poslovne informacije HGK je kao prioritet u državama središnje i istočne Europe naveo nužnost snažnijeg iskorištavanja EU fondova. Proračun za EU u razdoblju 2014. - 2020. iznosi 960 milijardi eura od čega je 325 milijardi eura rezervirano za distribuciju po državama za poticanje razvoja. “Hrvatskoj je u tom razdoblju na raspolaganju 8,6 milijardi eura koje bi se trebale usmjeriti ponajviše u financiranje ukupnih javnih investicija. U uvjetima članstva u EU Hrvatska ima jedinstvenu prigodu osnažiti svoje gospodarstvo, repozicionirati se u novim okolnostima i biti ujedno i produžena ruka EU-a u širenju stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe, koji je tek započeo integracijski proces kojeg je Hrvatska uspješno završila ulaskom u EU. Odabir Hrvatske jasna je poruka na koga se računa i da je riječ o prigodi koja se ne smije propustiti”, istaknuo je Savić. Naglasio je kako treba biti oprezan jer usprkos tome što se radi o zem- ljama koje su geografski blizu, prema pokazateljima Svjetske banke, te zemlje imaju dosta različite prakse poslovanja i zakonodavna rješenja.

Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora naglasila je da Agrokor posluje na relativno malom tržištu od 20 milijuna potrošača te kako je očito postao model uspješne integracije. “Sinergija na ovim tržištima nam daje konkurentnu prednost u odnosu na velike europske trgovačke lance koji posluju u zem- ljama regije. Kako bismo se uspjeli nositi s njima, mi smo investirali preuzimanjem poznatih brendova na ovom tržištu te smo investirali u znanje naših menadžera. Investirali smo i u logistiku, što je naša velika prednost. U svim našim poslovnim planovima mi smo kroz investicije osvajali tržišta ovih zemalja, a ne kroz izvoz. Upravo je takav pristup rezultirao time da gubitkom tržišta Cefte jedini nismo imali financijske gubitke”, ističe Ljerka Puljić.

Puljić je napomenula da je rizik u poslovanju Agrokora bio teška politička situacija zbog složenih odnosa u državama regije te da na konkurentnost negativno utječu visoke kamtne stope.

“Regiji je potrebna konsolidacija i usmjerenost na biznis. Za Agrokor je bio najlogičniji korak okretanje najbližem konkurentu a to je Mercator, te pronalazak sinergije s najvećim konkurentom. Snaga lokalnih dobavljača je rezerva za rast”, naglasila je.

Bankarski sektor i njegov utjecaj

Bankarska unija i stabilnost bankarskog sektora je, kako je rekao Andrea Enria, predsjedavajući u European Banking Authority, vrlo važna. “Kriza je snažno utjecala na bankovni sektor. Važno je odgovoriti na pitanje: kada je kriza počela utjecati na bankovni sektor i do koje se točke došlo s bankarskim integracijama na tržištu nakon početka krize. Tvrke su imale jako velike dugove tako da je bilo nužno čišćenje bilanci banaka i uravnoteženje situacije. U ovom trenutku se stabilizira problem aktive banaka, a zajmovi i plasmani banaka polako ponovno rastu. Izvjesno je da će u Jugoistočnoj Europi doći do povećanja kamatnih stopa u sljedeće tri godine, a u tijeku je testiranje otpornosti bankarskog sektora na tu mogućnost. Konkurentnost gospodarstva će se poboljšati otklanjanjem monetarnih prepreka puno više nego monetarnom politikom”, istaknuo je Enria.

Peter Tabak iz EBRD-a ističe kako je kriza najviše pogodila malo i srednje poduzetništvo u većini zemalja regije. “Kreditni rast je u pravilu u većini zemalja u regiji negativan. Naša istraživanja pokazuju da je pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva u zemljama regije vrlo važno pitanje koje se mora riješiti. Stečajni postupci moraju biti brži i efikasniji”, istaknuo je Tabak.

Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, kazao je kako je kroz predstečajne nagodbe najviše bio pogođen sektor malog i srednjeg poduzetništva, koji je stradao u tim procesima jer su upravo takve tvrtke bile kooperanti velikih. “Nužne su reforme u pravosuđu kako bi se ubrzale predstečajne nagodbe. Tvrtke koje su bile uglavnom orijentirane na unutarnje tržište morat će se usmjeriti na internacionalno tržište. Što se tiče dolaska jeftinijeg novca, taj proces će biti sporiji nego što se očekuje”, ističe Remenar. 

Četiri točke za izlazak iz krize

Vedran Džihić, viši znanstvenik u Austrian Institute for International Affairs, ukazao je na četiri točke ključne za izlazak iz globalne krize. Prema njegovim riječima, važna je poticajna globalna politika, efikasne vlade svake pojedine zemlje u regiji, važna je integracija ali isto tako važne su i emocije na kojima se temelji povratak optimizma.

“U sve ove četiri točke mora se dogoditi promjena kako bi ekonomije dugoročno bile konkurentne. To je dug put, a blagi rast koji se trenutačno pojavio nije znak izlaska iz krize. Rad na ove četiri točke dugoročno je rješenje”, istaknuo je Džihić koji je primijetio da su ekonomije u nekim zemljama regije paralizirane jer su pod nadzorom klijentelističkih elita koje su nastale kao posljedica autoritativnih vlasti.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 83

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb