e-Privredni

A+ A A-

Hrvatska mora prestati propuštati prilike

Hrvatska ima više od 50 inspekcijskih službi i u okviru reformskog paketa ujedinit ćemo ih kako bi ih mogli bolje koordinirati i omogućiti im da postanu učinkovitije, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji Hrvatska – zemlja poželjna za poslovanje?, koju je prošloga tjedna organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK). “Pozitivni makroekonomski trendovi olakšali su zaduživanje na inozemnom tržištu te smo zahvaljujući tome uspješno refinancirali dugove. Ti su trendovi bili poruka stabilnosti i ozbiljnosti svega što radimo. Kapital ne gleda kroz prste - gleda svoj interes”, istaknuo je Plenković. Premijer se pohvalio i prognozama svih triju svjetskih kreditnih rejting-agencija koje procjenjuju izglede rejtinga Hrvatske stabilnima. “To je najviše rezultat rada hrvatskih gospodarstvenika, onih koji proizvode i izvoze i koji su u stanju biti konkurentni u onome što rade. Vlada kroz Hrvatsku gospodarsku komoru sluša potrebe poduzetnika i na taj način politika i gospodarstvo moraju djelovati zajedno“, istaknuo je Plenković.

Riječ poduzetnika kao putokaz

Ono što govore poduzetnici je jedini putokaz kojim trebamo ići, naglašava predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Učestale promjene zakona, nejednako tumačenje poreznih propisa, kažnjavanje poreznih obveznika zbog manjih nepravilnosti, brojne i suvišne administrativne procedure koje samo gomilaju dodatne troškove i dalje su glavni uteg u poslovanju. Hrvatska mora stvoriti stabilan i dugotrajan zakonodavni okvir za poslovanje koji je jasan svima i koji se neće mijenjati promjenom vlade. Svaki zakon mora biti provjeren u gospodarstvu, a usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada mora biti imperativ, dok istovremeno elektroničko poslovanje i elektronička uprava pravilo”, naglasio je Burilović.

U Komori smatraju da je Akcijski plan Vlade najvažnija smjernica na putu do povoljnijega poslovnog okruženja. “Duboko sam uvjeren kako ove mjere neće, kao niz dosadašnjih, ostati mrtvo slovo na papiru. Istovremeno nužna nam je i promjena porezne politike kako bismo pomogli gospodarstvu. Donedavno smo imali najviše poreze među zemljma u okruženju, što je poduzetnike tjeralo izvan Hrvatske, a potencijalne investitore odbijalo. Hrvatska mora prestati propuštati prilike i moramo sve svoje potencijale okupiti i staviti u funkciju kako bi hrvatsko gospodarstvo postalo ono što zaslužuje biti”, ocjenjuje Burilović.

Mnoge njemačke tvrtke pridonose hrvatskom rastu te poštuju suradnju njemačke i hrvatske komore koja će se nastaviti i u budućnosti, kaže njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Eberhard Schultze. “Trgovina nam cvjeta, od 2013. smo i partneri u Europskoj uniji te se, zapravo, jako dobro znamo i kao prijatelji pomažemo se u rješavanju problema. Ova konferencija ima zanimljivo ime koje, za sada, ima upitnik na kraju. Ono što svi želimo učiniti je pretvoriti upitnik u uskličnik kako bi Hrvatska stvarno bila zemlja poželjna za poslovanje”, zaključuje Schultze.

Previsoka porezna davanja

U sklopu konferencije održana je panel rasprava na kojoj se govorilo i o korištenju sredstava EU fondova u svrhu poboljšanja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, o poslovnoj klimi u Hrvatskoj te o utjecaju porezne reforme.

Pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić ističe kako analize koje su napravili među gospodarstvenicima pokazuju da u nas postoje prevelika porezna opterećenja osobito u odnosu na one u regiji, prečesto se mijenjaju porezni propisi pa su tako samo od 2012. do 2014. godine mijenjani 44 puta. “To komplicira poslovanje svima. S druge strane, imamo i elektroničko poslovanje koji dobar dio poduzetnika ne koristi, već s poreznom upravom komunicira isključivo papirnatim putem. Porezna uprava sada redovnim putem naplaćuje više od 98 posto od 102 milijarde kuna poreza, a samo mali dio preko ovrha ili drugim načinima.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, ističe kako novi Zakon o javnoj nabavi treba olakšati poslovanje i naručiteljima i onima koji se natječu. “S druge strane gospodarstvenicima su na raspolaganju EU fondovi koji gotovo za svako područje imaju ponudu. Potpore ministarstava pojedinim sektorima postoje, no one moraju biti u skladu s akcijskim planovima”, ističe Nataša Mikuš Žigman.

Porezna davanja su u svim zemljama u kojima poslujemo niža nego na domaćem tržištu, no neto iznosi plaća su na hrvatskom tržištu, osim tržišta slovačke, najviši, smatra predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen. “Nama je najveći problem politika tečaja odnosno jaka kuna i to svakako ima veze s konkuretnošću Hrvatske za izvoz. Postoje neovisne procjene od pet do 20 posto precijenjenosti valute. Dugoročnim planom bi se moglo tečaj dovesti u realnije okvire”, dodao je Došen.

Predsjednik Uprave Dalekovoda Alen Premužak rekao je kako njegova tvrtka ima sreću da posluje gotovo 80 posto na inozemnom tržištu što smanjuje rizike. “Rast izvoza koji bilježi Hrvatska u protekloj godini sve nas veseli, ali treba provjeriti strukturu tog izvoza i na čemu se taj rast temelji”, kaže Premužak. 

Anketa HGK o preprekama u poslovanju 

Poslovna i investicijska klima u Hrvatskoj je nepoticajna za poslovanje i ulaganje nU Što priječi bolje poslovanje?

Čak 83 posto gospodarstvenika smatra poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj nepoticajnom za poslovanje i ulaganje, dok najveći, a ujedno i neznatan napredak u poslovnoj klimi osjete oni u područjima poreznih obveza i tržišta rada, rekao je, predstavljajući rezultate ankete Hrvatske gospodarske komore o preprekama u poslovanju, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić.

"Pogoršanje se očituje u pravnoj nesigurnosti. Upravo zato treba se smanjiti administrativni pritisak na gospodarstvenike koji zagovaraju e-poslovanje, odnosno veću informatizaciju, kako bi se smanjila velika količina vođenja nepotrebnih evidencija i kako bi se smanjili troškovi. Sve to mora pratiti umreženost nadležnih institucija, s obzirom na to da se pokazalo kako 84 posto poduzetnika smatra javnu upravu neučinkovitom", rekao je Kramarić. Istaknuo je kako se mali i srednji poduzetnici nedovoljno financiranju iz vanjskih izvora. "Mehanizam plasmana povoljnih kreditnih linija iz EU izvora, posredstvom aukcija iz komercijalnih banaka i dodatnih uvjeta koje uvode, postaje nepristupačan većini poduzetnika kojima su inicijalno namijenjeni. Upravo zato predlažemo i izravno kreditiranje HBOR-ovim posredstvom", zaključuje Kramarić.

Analiza je pokazala da su najveća prepreka poduzetnicima u korištenju sredstava iz EU programa i fondova komplicirane procedure.

Ispitanici su u anketi istaknuli i problem nedostatka radne snage u nekim sektorima, nedovoljnu mogućnost zapošljavanja stranaca te neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta. Poduzetnike muči i prevelika regularnost na svim razinama. Čest je primjer i kontradiktornih pravila ili zakona, a i kazne često nisu usklađene sa značajem pojedinog prekršaja. Anketa pokazuje i potrebu za ulaganjem fondova u poduzetničke projekte, a mnogi i dalje vide problem u sivoj ekonomiji te u naplati potraživanja, kao i nekažnjavanja neplaćanja.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb