e-Privredni

A+ A A-

Izvoz sve više kreće uzlazno

Analiza robne razmjene Hrvatske sa svijetom koju je izradila Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokazuje kako je u prošloj, 2016. godini unatoč usporavanju rasta globalnoga gospodarstva i globalne robne razmjene, Hrvatska ostvarila znatan porast vrijednosti robnog izvoza. Povećana vrijednost izvoza zabilježena je kod većine djelatnosti, a sama je vrijednost robnog izvoza lani dosegnula rekordnih 12,3 milijarde eura, što je za 6,9 posto više nego godinu dana ranije te je za 28,5 posto više nego u pretkriznoj 2008. godini.

“Najveći utjecaj na takav rast izvoza imala je farmaceutska industrija čija je vrijednost izvoza povećana za čak 56,4 posto i čiji je rast iznosio gotovo polovinu ukupnog porasta vrijednosti izvoza. Analiza je pokazala da su i u prošloj godini zabilježeni neki negativni trendovi. Primjerice, robni deficit je povećan sa sedam milijardi eura u 2015. na 7,4 milijarde eura u prošloj godini, odnosno za 5,9 posto”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić te istaknuo kako iz analize proizlazi zaključak o nužnosti znatnijeg poticanja robnog izvoza u cilju njegovog većeg utjecaja na rast BDP-a, odnosno hrvatskoga gospodarstva. U strukturi BDP-a, izvoz je činio oko 16,7 posto ukupne potražnje i bio kategorija koja je uz osobnu potrošnju, u gotovo jednakom iznosu, najviše utjecala na lanjski gospodarski rast. S druge strane, izvoz je i nadalje nizak u usporedbi s uvozom, tako da je i u 2016. godini, kao i u svim prethodnima, saldo robne razmjene imao negativan utjecaj na kretanje BDP-a.

Rast i kod vanjskotrgovinskih partnera

Kad je riječ u najvažnijim vanjskim čimbenicima robne razmjene Hrvatske oni su se lani očitovali kroz nastavak umjerenog, ali stabilnog gospodarskog rasta Europske unije koja je i najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, zatim kroz nastavak pada cijena sirove nafte kao i drugih energenata i sirovina. Gospodarski rast EU-a lani je bio 1,9 posto i kao takav bilo je među višima u razdoblju nakon krizne 2009. godine. Za Hrvatsku je također izrazito važno da su i njeni vanjskotrgovinski partneri u samom EU-u također imali relativno visoke stope rasta, osim Italije čiji je rast bio oko jedan posto. Rast izvoza bilježi farmaceutska industrija, zatim izvoz gotovih metalnih proizvoda, prehrambena industrija te proizvodnja električne opreme i motornih vozila. Kod svih tih djelatnosti zabilježen je i znatan rast proizvodnje, najmanji od 3,6 posto u prehrambenoj industriji, a najveći od 22,2 posto kod električne opreme. Prehrambena industrija je ipak i nadalje imala najveći udio u strukturi industrijske proizvodnje od gotovo 15 posto, što opravdava povezanost relativno niske stope rasta i znatnog rasta izvoza.

Najveći rast vrijednosti izvoza u prošloj godini od 187 milijuna eura ostvaren je u SAD gdje su se najviše izvozili lijekovi, pištolji i krvni pripravci, kod kojih je ujedno ostvaren i najveći porast izvoza. Kad je riječ o izvozu raznih vrsta lijekova, analiza pokazuje kako su najveće uvoznice tih proizvoda bile SAD, Rusija i Njemačka.

A hrvatska tvrtka koja je sa svojim proizvodima prisutna na gotovo 60 tržišta diljem svijeta - Pliva, svoje je prve izvozne aktivosti započela u drugoj polovini prošloga stoljeća upravo na američkom tržištu. “Iako u protekloj godini, ponajviše zbog političke situacije u SAD-u i kontinuiranog pritiska na cijene proizvoda, nije ostvaren porast prihoda od izvoza, u 2016. godini ostvaren je količinski rast na brojnim izvoznim tržištima, među kojima možemo posebno istaknuti Ujedinjeno Kraljevstvo te Nizozemsku i Poljsku na čijim je tržištima zajedno s Njemačkom ostvaren i financijski rast. Prihodi od izvoza tako i dalje ostaju na više od 80 posto udjela u ukupnim prihodima kompanije”, rekao je predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan, ističući kako je Pliva otvaranjem novoga proizvodnoga pogona 2016., vrijednog pola milijarde kuna, u Savskom Marofu kao dijela velikog investiranja u nova, tehnološki najnaprednija proizvodna postrojenja, ali i povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, stvorila preduvjete za daljnji razvoj cjelokupnog poslovanja.

Povećan izvoz i u Saudijsku Arabiju

Nakon SAD-a, hrvatske kompanije bilježe povećani izvoz i u Njemačku, Italiju te Sloveniju. Od ostalih zemalja najviše se isticao porast izvoza u Saudijsku Arabiju gdje je znatno povećan izvoz streljiva. Izvoz u zemlje Cefte, smanjen je za 3,2 posto, a razlog tomu je smanjenje vrijednosti izvoza prema Srbiji. Vrijednost uvoza je također povećana, ali riječ je o neznatno manjoj stopi rasta od izvoza, odnosno za 6,5 posto. I tu je najveći rast zabilježen također kod farmaceutskih proizvoda gdje se potvrđuje činjenica o znatnoj ovisnosti izvoza o uvozu. Pored toga najviše je povećan uvoz motornih vozila te strojeva i uređaja. U analizi HGK-a stoji da je uvoz ovih proizvoda u znatnoj mjeri povezan s oporavkom domaće potražnje, jednim dijelom i investicijske aktivnosti. S druge strane, i na kretanje uvoza je znatno utjecao pad globalnih cijena u djelatnosti rudarstva i vađenja, zatim u proizvodnji naftnih derivata te u nešto manjoj mjeri kod uvoza električne energije. Daleko najveći dio uvoza se i dalje odnosio na uvoz iz ostalih članica EU-a, oko 77 posto, dok se izvan EU-a najviše robe uvozilo iz Kine, BiH te Srbije. Prošla godina je ipak obilježena činjenicom da je iza Njemačke na drugome mjestu po porastu vrijednosti uvoza u visini 294 milijuna eura bila Republika Koreja, iz koje su se najviše uvozile sirovine potrebne za proizvodnju u farmaceutskoj industriji. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb