e-Privredni

A+ A A-

Gospodarski rast uz manje emisija stakleničkih plinova

Tranzicija prema održivom i konkurentnom gospodarstvu u kojem se rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova cilj je nedavno predstavljenog Nacrta prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Uz predstavljanje, Hrvatska gospodarska komora prošli tjedan organizirala je i stručnu raspravu o toj strategiji.

U primjeni strategije važan je sveobuhvatan pristup, međusektorska suradnja i sudjelovanje svih dionika ove stručne analize te snažna politička volja, istaknuo je moderator skupa Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, kazao je kako provedba strategije obuhvaća sve sektore gospodarstva i društvenog djelovanja, a njen nacrt posebice obrađuje energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.

Proces tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu je, dodao je, kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo te stoga treba biti promišljen i prilagođen stvarnim mogućnostima i raspoloživim resursima. “Strategija daje podlogu za primjenu inovativnih tehnoloških rješenja usmjerenih prema održivom razvoju. Prelazak na niskougljično gospodarstvo je prilika za gospodarski rast i razvoj, povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu”, naglasio je Radoš.

Pariški sporazum

Dosadašnje aktivnosti na izradi strategije, kazao je, vrlo jasno pokazuju kako Hrvatska ima sve preduvjete za snažan iskorak u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti temeljem kojih se pruža realna i objektivna mogućnost za otvaranje do 80.000 novih zelenih radnih mjesta do 2030. godine. “Poslovni sektor je zainteresiran za aktivno uključivanje u provedbene aktivnosti strategije. U tom smislu, HGK je na raspolaganju svim državnim institucijama kao zagovaratelj interesa poslovnog sektora”, istaknuo je Radoš dodajući kako su potrebni jasni i odlučni strateški dokumenti koji će pomoći hrvatskom gospodarstvu da krene putem stabilnog i održivog rasta i razvoja.

Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako se Hrvatska potpisivanjem Pariškog sporazuma obvezala dati svoj doprinos i provoditi mjere u okviru obveza zemalja Europske unije, što znači da je prihvatila prijedlog da sve države članice EU-a zajedno smanje emisije CO2 za najmanje 40 posto do 2030., u odnosu na razinu iz 1990. godine. Osim toga, obvezujući ciljevi EU-a uključuju porast udjela OIE na najmanje 27 posto u ukupnoj potrošnji energije, dok se kao poželjan, a ne obvezujući cilj, ističe i povećanje energetske učinkovitosti do najmanje 30 posto.

U Hrvatskoj su, nastavio je, kao potencijal za doprinos održivom rastu i stvaranju radnih mjesta prepoznata područja eko inovacija i sektor gospodarenja otpadom, OIE i energetska učinkovitost te projekti u zgradarstvu, prijevozu, industriji i uslugama. “U tom kontekstu već se provode programi energetske obnove zgrada javnog, stambenog i uslužnog sektora te obiteljskih kuća, poticanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova u malom i srednjem poduzetništvu te u prometu”, kazao je Šiljeg dodajući kako se kroz niskougljičnu strategiju nastoji cjelovito sagledati mogućnosti održivog razvoja hrvatskog društva u dugoročnoj perspektivi. “Preduvjet za zaokret prema niskougljičnom gospodarstvu uključuje, među ostalim, poticanje inovacija i tehnološkoga razvoja, reformu obrazovnog sustava i specijalizaciju za niskougljično gospodarstvo”, naglasio je.

Tri scenarija

Vladimir Jelavić, voditelj projekta iz Ekonerg-Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, istaknuo je kako je na izradi strategije radilo 40 stručnjaka te da ima tri glavna scenarija. Prvi je scenarij postojeće prakse (NUR). Slijedi niskougljični scenarij postupne tranzicije (NU1) i niskougljični scenarij snažne tranzicije (NU2). “Cilj je putanja između NU1 i NU2”, kazao je.

Drugim riječima, objasnio je, Hrvatska do 2030. prema scenariju NU1 namjerava smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 33 posto, a do 2050. za 46 posto. Prema scenariju NU2, Hrvatska bi do 2030. emisiju stakleničkih plinova smanjila za 43 posto, a do 2050. između 77 i 80 posto u odnosu na 1990. godinu.

Strategija obuhvaća i osam sektora – proizvodnju električne energije i topline; proizvodnju, preradu i transport goriva; prerađivačku industriju; promet; sektor opće potrošnje (kućanstva i usluge); poljoprivredu; gospodarenje otpadom te korištenje zemljišta, prenamjenu korištenja i šumarstvo. “Promet je najveći izazov ove strategije. To je jedini sektor u kojem emisija kontinuirano raste”, napomenuo je Jelavić ocijenivši kako će ostvarenje ciljeva strategije najviše ovisiti o tome kako će nove tehnologije prodirati u ovaj sektor. “U ovome sektoru je bitna i infrastruktura za vozila na električni pogon i alternativna goriva”, kazao je on.

U pogledu smanjenja emisija Hrvatska je najviše napredovala u sektoru opće potrošnje. “Riječ je, naime, o obnovi zgrada i povećanju energetske učinkovitosti. U tom sektoru moguće je smanjenje emisija do 90 posto”, istaknuo je.

Inače, procjenjuje se kako će Hrvatska imati dovoljno sredstava za scenarij NU1 za što je potrebno između 150 i 300 milijuna eura godišnje. Najveći dio tih sredstava dolazi od dražbe na tržištu u ETS sustavu trgovanja emisijama EU-a i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb