e-Privredni

A+ A A-

Ključ uspjeha je u partnerstvu gospodarskih i obrazovnih institucija

Unapređenje sustava odgoja i obrazovanja je od strateške važnosti za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Ljudski potencijal najvažniji je nacionalni resurs zbog čega je suvremen i konkurentan obrazovni sustav ključan za postizanje gospodarskog razvoja. Temelj održivog razvoja Hrvatske u drugom desetljeću 21. stoljeća mora biti kompatibilnost cjelokupnog obrazovnog sustava s potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva i tržišta rada, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Konferencija je održana u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Zaklade Konrad Adenauer i HGK.

Premijer je naglasio kako kroz kvalitetno obrazovanje želimo razvijati inovativno i kreativno društvo s mladima koji su spremni za poslove budućnosti, a povezanost sustava obrazovanja i gospodarstva nije tako vidljiva ni u jednom području kao u području strukovnog obrazovanja.

“Kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje najuže je povezano s uspjehom pojedinog gospodarstva što je možda najočitije kod najuspješnijih europskih ekonomija kod kojih je upravo taj faktor jedan od nositelja gospodarskog razvoja i fleksibilnosti tržišta rada. Takvi primjeri pokazuju da uz klasičnu nastavu u učionici, učenje temeljeno na radu omogućuje lakše usvajanje znanja i vještina u strukovnom obrazovanju, a sve to rezultira usklađenošću s potrebama tržišta rada i boljom zapošljivošću mladih”, istaknuo je Plenković. Dodao je kako je stopa nezaposlenosti mladih pala u proteklih nekoliko godina sa 50 na 34 posto, no i dalje je zabrinjavajuće da čak 68 posto nezaposlenih mladih ima srednju ili nižu kvalifikaciju. S druge pak strane, na HZZ-u

 

je oglašeno više od 12.000 radnih mjesta koja se ne popunjavaju. To jasno pokazuje da strukovno obrazovanje ne odgovara u cijelosti na potrebe gospodarstva i industrije. Zbog toga Hrvatska želi razvijati strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje će, s jedne strane biti kvalitetno i učinkovito, a s druge strane privlačno i inovativno. Plenković je ustvrdio kako Hrvatskoj treba obrazovni sustav koji će svakom pojedincu omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje. Stoga je potrebno uskladiti upisnu politiku s obrazovnim sektorima na temelju ponude i potražnje, sa znanjima i vještinama i u suradnji s relevantnim institucijama koje prate kretanje zaposlenosti u gospodarskim granama kao i samoj dinamici na tržištu rada.

Hrvatski konsenzus u obrazovanju

Govoreći o kurikularnoj reformi kao osnovi za kvalitetne promjene i procesu modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja, Plenković je istaknuo kako se nastoje uključiti, uvažiti, pa i pomiriti različiti pristupi te je pozvao na hrvatski konsenzus u obrazovanju jer je to ključ reforme koja je pred nama. Podsjetio je i na modernizaciju strukovnih kurikuluma donesenih programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja. “U središtu dualnog modela obrazovanja je učenik koji u realnom radnom procesu stječe znanja, vještine i kompetencije koje će mu omogućiti brži i lakši pristup svijetu rada. U tome iznimno važnu ulogu ima partnerstvo poslodavaca i obrazovnih institucija. Poslodavac treba biti spreman preuzeti dio odgovornosti za obrazovanje učenika. Treba mu pružiti standard kvalitete i kvantitete izvođenja praktične nastave, shvatiti važnost i svrhovitost ulaganja u svog budućeg radnika”, rekao je predsjednik Vlade ističući kako je nužno promovirati strukovno obrazovanje. Pritom je podsjetio kako je jedan od koraka prema boljem strukovnom osposobljavanju paket mjera koje je Vlada usvojila prije nekoliko mjeseci kao Aktivnu politiku zapošljavanja vrijednu 1,5 milijardu kuna. U tome se kroz čak pet od ukupno devet mjera nastoji dati podrška strukovnom usavršavanju. Tim se mjerama želi potaknuti obrazovanje nezaposlenih osoba, zatim osposobljavanje na radnom mjestu te ponuditi nezaposlenim osobama mogućnost nepunog radnog vremena uz mogućnost obrazovanja na javnim radovima. Plenković je podsjetio i na to kako smo iz Europskog socijalnog fonda do sada alocirali više od 80 milijuna eura za razvoj i unapređenje strukovnog obrazovanja. Do kraja godine će se provesti još dva projekta od kojih je jedan promocija učeničkih kompetencija u strukovnom obrazovanju kroz strukovna natjecanja i smotre u vrijednosti 41 milijun kuna, a drugi modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta. Taj je projekt vrijedan 12 milijuna kuna. Upravo je ključ uspjeha, prema Plenkovićevom mišljenju, u međuinstitucionalnom dijalogu svih obrazovnih i gospodarskih institucija. Premijer je zaključio kako Hrvatska može izraditi svoj kvalitetan model dualnog obrazovanja, inspiriran austrijskim i njemačkim modelom čime će se primijeniti najbolja praksa iz Europske unije.

Atraktivno i konkurentno strukovno obrazovanje

O strukovnom obrazovanju govorio je i Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji je naglasio kako je uvođenje dualnog obrazovanja jedno od rješenja problema nezaposlenosti mladih i integracije radne snage na tržištu rada. “Predstoji jačanje Zavoda za zapošljavanje, a upravo će ta institucija uz HGK pomoći u uvođenju dualnog obrazovanja”, rekao je Pavić. Pritom je istaknuo potrebu razvijanja hrvatskog modela dualnog obrazovanja karakterističnog za hrvatske potrebe. “Potrebno je ojačati suradnju s industrijom, uspostaviti dinamičniji sustav, a kompetencije mladih učiniti adekvatnima na tržištu rada te uvoditi edukacijske strukovne centre”, istaknuo je Pavić. Još jedno ministarstvo koje će usko surađivati sa spomenutim institucijama je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U tom će se ministarstvu posvetiti još veća pažnja promoviranju strukovnog obrazovanja, zatim poraditi na poboljšanju njegove relevantnosti, poboljšanju kvalitete i jačanja izvrsnosti te internacionalizacije takve vrste obrazovanja. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo je naglasio kako će to ministarstvo raditi na dualnom obrazovnom sustavu, provedivom u hrvatskim uvjetima kako bi se strukovno obrazovanje učinilo atraktivnim i konkurentnim.

Osvrnuvši se na sve probleme s kojima se dosad suočila Hrvatska u nastojanju provedbe kurikularne reforme, Dijana Vican, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, ukazala je na istraživanje koje će se provoditi u 35 zemalja kao podloga za promišljanje strukovnog obrazovanja. “Dobro je i pozitivno to što je HGK inicirao uvođenje dualnog obrazovanja, a kao rješenje potrebna je kombinacija više mjera tj. spajanje sa stručnim studijama u nacionalnoj kvalifikacijskoj ljestvici te otklanjanje barijera”, naglasila je Dijana Vican.

Iako je na konferenciji nekoliko puta rečeno kako se prilikom uvođenja dualnog obrazovnog sustava trebamo usmjeriti na austrijsko i njemačkog iskustvo, Michael Lange, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, rekao je kako je to poželjno, ali da Hrvatska treba uvesti vlastiti sustav. On ujedno smatra kako je hrvatska vlada potpuno spremna provesti obrazovnu reformu te obrazovni sustav uskladiti s potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom Kakvo strukovno obrazovanje želimo u Hrvatskoj? na kojem je rečeno kako se, unatoč brojnim polemikama, dosadašnji odgojno-obrazovni sustav u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj pokazao kvalitetnim. Tome u prilog govori i činjenica da 70 posto učenika iz strukovnog obrazovanja ide na državnu maturu, a većina je i uspješno položi te potom nastavlja školovanje na fakultetima. 
Sanja Plješa

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb