e-Privredni

A+ A A-

Hrvatska u prosjeku istočnoeuropskih zemalja

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih 10 godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Postotak kasnih plaćanja (19 posto) i nenaplaćenih računa (tri posto) nije se poboljšavao, ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri godine. Ovo je rezultat ankete European Payment Practices 2017. koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe. Podaci su prikupljeni od 3200 tvrtki u 16 zemalja tijekom istraživanja koje se u proljeće provelo 10. put zaredom.

Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod od 77 posto na 78 posto. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od tri posto u zapadnoj Europi i četiri posto u istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine, 

Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 posto računa plaćenih na vrijeme, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto. 

Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska u kojoj posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74 posto pravovremenih plaćanja).

Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj s 36 na 35 dana. Tih 24 sata blago je, pozitivno utjecalo na disciplinu plaćanja u većini zemalja. "Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova iz godine u godinu", kaže Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix. "Do sada se pokazalo da dugi, odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja".

Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja (2016. - 22 dana). Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.  

Kao rezultat kašnjenja u plaćanju, otprilike svaka četvrta tvrtka u istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena. Podizanje cijena je najčešće u Mađarskoj (32 posto), nakon čega slijedi Hrvatska (30 posto). 

U zapadnoj Europi britanske tvrtke će najvjerojatnije povećati svoje cijene (26 posto), čijoj se odluci približila samo Švicarska (24 posto). U Njemačkoj, s druge strane tek četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja povećanjem cijena. U pogledu zamrzavanja zapošljavanja ili ukidanja radnih mjesta, Grčka pokazuje najsnažnije reakcije u Europi na kašnjenja plaćanja: u 31 posto tvrtki anketiranih u Grčkoj, neplaćanja su utjecala na politiku zapošljavanja.

"Mnogi ljudi nisu ni svjesni posljedica kasnih plaćanja i neplaćanja. Željeli bismo educirati građane o tome, kao i o važnosti naplate potraživanja", kaže Barbara Cerinski. "Uloga koju upravljanje potraživanjima igra u gospodarstvu općenito je slabo percipirana, iako je to nešto od čega potrošač ima velike koristi. Budući da je kao rezultat oporavka duga, likvidnost ponovno uspostavljena u tvrtki, time je omogućeno izbjegavanje povećanja cijena ili ukidanje radnih mjesta".

U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške prilikom obrade faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja. 

Optimizam u tvrtkama nije porastao u odnosu na lani. Tvrtke u Hrvatskoj su skeptičnije kad su u pitanju prognoze za poboljšanje navika plaćanja; 76 posto tvrtki (2016. – 74 posto) ne očekuje poboljšanja u iduće dvije godine. 

U 2016. godini na razini Europe nadoknađeno je osam posto poslovnih prihoda i reinvestirano u gospodarski ciklus zahvaljujući upravljanju potraživanjima. Oko 17 posto tvrtki zabrinuto je mogućim bankrotom, pa smatraju usluge naplate potraživanja sve važnijim. Ukupno 41 posto europskih tvrtki redovito surađuje s pružateljima usluge naplate potraživanja. 

U istočnoj Europi, rumunjske tvrtke imaju najviše koristi od suradnje s pružateljima usluge naplate potraživanja. Svake godine, suradnja sa stručnjacima za upravljanje potraživanjima tvrtkama nadoknađuje ukupno 13 posto prihoda. U Hrvatskoj (12 posto) i Češkoj (11 posto), pružatelji usluga naplate potraživanja nadoknadili su više od 10 posto prihoda tvrtke. 

U zapadnoj Europi, njemačke tvrtke posebno uživaju prednosti suradnje s pružateljima usluge naplate potraživanja, pri čemu se osam posto prihoda vraća tvrtkama kao rezultat upravljanja potraživanjima.

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb