e-Privredni

A+ A A-

Briše se porez na nekretnine

Poreza na nekretnine nema od 1. siječnja 2018., tim je riječima na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio kako će se problematika tog lokalnog poreza riješiti kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Izmjenama Zakona o lokalnim porezima Vlada je izbrisala odredbe o porezu na nekretnine, kao lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, te je odlučila zadržati sustave poznatih javnih davanja: komunalne naknade, poreze na kuće za odmor i spomeničke rente, dok se najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave i dalje traže.

Ministar financija Zdravko Marić ponovio je da se kroz porez na nekretnine htjelo “staviti pod jednu kapu” odnosno objediniti tri lokalna davanja, radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

“Predstavljanje poreza na nekretnine građanima nije najsjajnije provedeno. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće te je procijenjeno da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu kao da je riječ o novom nametu”, kazao je ministar financija pokušavajući objasniti razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine. Naknadno je rekao, odgovarajući novinarima na pitanje zašto se povlači taj porez kad je on sastavni dio porezne reforme, kako odustajanje od tog poreza ne narušava provedbu te reforme. “Većina odredbi poreznih zakona je stupila na snagu početkom ove godine. I dalje ću težiti da porezni sustav bude stabilan i dosljedan. U budućnosti se, zahvaljujući upravo dobrim rezultatima kad su upitanju državne financije, može očekivati dodatno porezno ali i neporezno rasterećenje”, istaknuo je Marić.

U predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Porez na cestovna motorna vozila, kao jedan od lokalnih poreza, plaćaju vlasnici osobnih automobila i motocikala jednom godišnje prilikom registracije, a njegova visina utvrđuje se ovisno o godini starosti i snazi motora. Za osobne automobile se porez na cestovna motorna vozila plaća do 10 godina starosti, dok za motocikle starosnog ograničenja nije bilo. Radi postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava osobnih automobila i motocikala izjednačava se kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila te se porez utvrđuje i naplaćuje za sva cestovna motorna vozila do 10 godina starosti.

Država u suficitu 35 milijuna kuna

“Deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države - kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave - ostvaren najbolji rezultat unazad petnaestak godina, riječ je o suficitu od 35 milijuna kuna”, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine.

“Deficit proračuna za prvo polugodište lani također je bio nizak, a što se često pripisivalo činjenici da je dobar dio tog razdoblja na snazi bilo privremeno financiranje, dok je sada u odnosu na to razdoblje ostvareni deficit manji za 800 milijuna kuna. Proračunski prihodi iznosili su 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine”, rekao je Marić te istaknuo kako je BDP rastao 2,7 posto, a najveći doprinos tom rastu dala je domaća potražnja. Ministar je istaknuo kako je inflacija rasla 1,1 posto, industrijska proizvodnja 2,1 posto, a trgovina na malo za pet posto, a nakon dugo vremena raste građevina. Porezni prihodi porasli su za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.

Proračun se dobro puni

Prihodi od poreza na dohodak iznosili su 1,1 milijardu kuna i na međugodišnjoj su razini smanjeni za 8,3 posto. Prihodi od poreza na dobit povećani su, za 16,5 posto, na 4,9 milijardi kuna, a prihodi od PDV-a rasli su za 4,6 posto, na 21,4 milijarde kuna. Od trošarina prikupljeno je 6,7 milijardi kuna, rast je zabilježen i kod prihoda od doprinosa, i to za 3,6 posto, na 11,3 milijarde kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj polovini godine iznosili su 59,9 milijardi kuna i bili su oko dva posto viši nego lani. Rashodi za zaposlene u tom su razdoblju iznosili 12,9 milijardi kuna i povećani su za 336 milijuna kuna. Materijalni su troškovi istodobno rasli za 196 milijuna kuna, na 5,3 milijarde kuna, dobrim dijelom zbog isplate duga koji je zdravstveni sustav imao prema veledrogerijama. Financijski rashodi su smanjeni za 226 milijuna kuna, na 5,2 milijarde kuna, a tu se najvećim dijelom radi o kamatama na državni dug. Povećani su rashodi za naknade građanima i kućanstvima, i to za 250 milijuna kuna, na 18,6 milijardi kuna, jer je već provedena jedna od dvije planirane indeksacije mirovina u ovoj godini. Procjenjuje se da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi oko 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb