e-Privredni

A+ A A-

Grabar Kitarović: Nemamo kapaciteta za reforme

Najveći problem Hrvatske je manjak kapaciteta državne i javne uprave za provedbu i postizanje reformi i ciljeva, oštra je bila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na 25. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista koje je održano u Opatiji. Na trodnevnom savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2018. sudjelovali su predstavnici državnih tijela, tvrtki, institucija, banaka i sveučilišta i raspravljali o ekonomskoj politici i perspektivama Hrvatske, njenom međunarodnom položaju te fiskalnoj politici.

“Mi imamo problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito i rutinski provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. Prema pokazateljima u okviru novog izvješća Svjetske banke Doing Business, nakon nekoliko godina rasta Hrvatska je pala za osam mjesta na listi uvjeta poslovanja, a ispred nas su mnogi koje do jučer nismo smatrali konkurencijom. Hrvatska nije nazadovala u ukupnom broju bodova u izvješću, učinila je minimalni pomak, ali su druge države učinile znatno snažnije reformske zahvate i veće pomake na toj listi”, upozorava Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednica je istaknula dva problema koji muče hrvatsko gospodarstvo. “Prvi je činjenica da smo kao društvo razvili visoku razinu otpornosti na promjene, od državnih struktura do šireg društva i javnosti. Drugi jasno ukazuje kako, unatoč višegodišnjem naglašavanju potrebe prilagodbe našeg sustava potrebama poduzetnika i ulagača, i dalje ne predstavljamo privlačnu destinaciju za ulaganje niti činimo potrebno da se ta slika promijeni”, kazala je.

Perjanice bez pratitelja

No ipak nije sve tako crno jer ima primjera izvrsnosti domaćih tvrtki i na globalnoj razini. “No od toga nemamo ništa dok su one perjanice bez pratitelja, dok ih nitko ne slijedi kao primjer, dok predstavljaju iznimku, a ne samo primjer među odličnima. Isto načelo može se primijeniti i na državu i na državni ustroj, koji je tu kako bi omogućio razvoj sustava u kojem uspjeh neće biti iznimka, državu koja će predstavljati dobro uhodani sustav koji stalno provodi prave i kvalitetne politike. Koliko smo sposobni, pokazivali smo u pravilu u kriznim situacijama”, istaknula je Predsjednica i dodala da je razgovarala s mnogima i postigla visoku razinu suglasnosti, ali da dvije i pol godine kasnije, unatoč nekim pozitivnim pokazateljima, i dalje nema pravih rezultata. Podsjetila je kako se stalno spominju iste teme - poticanje izvoza i ulaganja, demografska problematika, obrazovna i reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, sređivanje zemljišnih knjiga, unapređenje poslovnog okruženja i poticanje poduzetništva, unapređivanje sporog i tromog pravosudnog sustava te infrastrukturni i energetski projekti. “Ako se svi slažemo u definiranju problema i ciljeva, jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta države i javne uprave na svima razinama. Drugo objašnjenje, koje vodi ka zaključku o manjku razumijevanja i političke volje, bilo bi potpuno neodgovorno i osobno mi je neprihvatljivo”, ističe Kolinda Grabar Kitarović.

“Samo svjesni izazova možemo imati šansu premostiti ih i riješiti u našu korist. Ljudi koji preuzmu visoke državne dužnosti nisu odgovorni za prošlost i zatečeno stanje, ali smo odgovorni za razinu promjena u društvu na kraju naših mandata u odnosu na njihov početak”, zaključila je Predsjednica.

Uvođenje eura sigurno nosi više koristi od troškova, ali neće riješiti strukturne probleme u zemlji, smatra guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. “Politike potrebne za uvođenje eura nužne su da bi se dobila potpora za ulazak u europski tečajni mehanizam, kao prvi korak ka uvođenju, te za kvalitetnu pripremu za članstvo u eurozoni. Poboljšanje hrvatskih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja upućuje na spremnost za pokretanje postupka uvođenja eura. Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne”, rekao je Vujčić dodajući kako je nužno pokazati da je zemlja u stanju nastaviti s realnom konvergencijom, koja se u zadnjih desetak godina zaustavila. Za to je preduvjet povećanje produktivnosti rada, a to donose strukturne reforme, smatra Vujčić. Dodao je kako su ulaganja u obrazovanje slična prosjeku EU-a, ali su rezultati obrazovanja vrlo slabi, što govori o tome da je obrazovni sustav na svim razinama loš i treba reformu.

Daljnje jačanje fiskalne održivosti

“Problem u Hrvatskoj su i vrlo niska ulaganja u istraživanje i razvoj te jako slab inovacijski sustav, previše kompleksni i međusobno neusklađeni propisi, a s druge strane iznadprosječna državna potrošnja uz vrlo nisku učinkovitost te potrošnje kao i velik udjel javnog sektora u gospodarstvu uz nisku profitabilnost državnih poduzeća”, smatra Vujčić.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo da statistike pokazuju kako se nastavlja dobro razdoblje. “Gospodarski rast je oko 3,2 posto, a očekuje se i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Gospodarstvo do 2020. godine temeljit će se na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan. U istom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti. Porezna reforma nije bila usmjerena samo na smanjenje poreza nego i poboljšavanje uvjeta poslovanja, a najveći doprinos ukupnom rastu domaće potrošnje stimuliran je poreznom reformom i investicijskom potrošnjom”, ističe Marić. Ministar je najavio kako će odrednice fiskalne politike biti određene naporima na daljnjem jačanju fiskalne održivosti putem smanjenja proračunskog manjka i javnog duga.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je pak kako stanje u energetskom sektoru nije blistavo, jer Hrvatska uvozi oko 40 posto ukupnih potreba za energijom te najavio strategiju koja bi trebala odrediti pravce energetskog razvoja (K.S.) 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb