e-Privredni

A+ A A-

Agrokor neće bitno ugroziti gospodarski rast

U 2018. stopa gospodarskog rasta će ostati slična ovogodišnjoj dakle 2,5 do tri posto i to u uvjetima kada se Hrvatska kreditno razdužuje, što znači da se sada više temelji na konkurentnosti, povoljnijem tržištu rada i smanjenoj percepciji rizika, rekao je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka, predstavljajući njihovu najnoviju analizu Izgledi. Analiza prikazuje konsenzus prognoza glavnih ekonomista hrvatskih banaka, Hrvatska ima problem u razlici između (pozitivne) kratkoročne i (negativne) fundamentalne slike hrvatskog gospodarstva.

“Ovakva situacija povoljnije utječe na procjenu servisiranja javnog duga, smanjuje kamatne stope, a time i pozitivno kratkoročno utječe na potencijal gospodarskog rasta. Hrvatska je time izbrisala gospodarski jaz u odnosu na druge zemlje Istočne i Jugoistočne Europe, ali da bi nastavila rasti i ostale godine po stopama od tri posto, mora se suočiti s ograničenjima strukturne naravi”, dodao je Stojić.

Pad kamata

“Očekujemo i kako će deficit proračuna ove godine biti nešto viši od jedan posto i u skladu s očekivanjima Europske komisije. Smanjili smo cijenu servisiranja našeg javnog i privatnog duga, a pad kamata je razlog zašto možemo vidjeti stopu rasta od oko tri posto i ima održivost u kratkom roku”, ocjenjuje Stojić.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, ističe kako Europska središnja banka ne predviđa dizanje bazne kamate na euro. “Ove godine su razmišljali o smanjenju kvote otkupa plasmana komercijalnih banaka, a istodobno neće doći do promjene bazne i svih pripadajućih kamatnih stopa koji o njoj ovise poput EURIBOR-a kao parametar koji odlučuje o promjeni stope. Istovremeno, za očekivati je da će Nacionalna referentna stopa padati ove godine, što će mnogim dužnicima dati na razmišljanje žele li svoje kredite po promjenjivoj kamati zamijeniti onima u fiksnoj te hoće li svoj kredit vezan uz euro zamijeniti u kunski”, ističe Adrović. Dodao je kako će u idućoj godini, prema planovima ECB-a u ovisnosti o kretanju produktivnosti rada i kretanju stope inflacije, biti donesena odluka o mogućem podizanju bazne stope.

Analize o uvođenju eura

Govoreći o mogućem uvođenju eura Adrović kaže kako su do sada napravili već dvije analize o posljedicama pristupa eurozoni na cijenu hrvatskog duga i na kretanje cijena, a uskoro očekuju i analizu Hrvatske narodne banke. “Ova je odluka bitna jer ako to bude bio kraći rok, treba donijeti drugačiji set politika nego za rok od 10 godina. Istovremeno treba brinuti o strukturnim problemima zdravstva, mirovinskog sustava, efikasnosti rada i drugim mjerama koje bi provedbom olakšale poboljšanje rejtinga”, smatra Adrović.

U HUB-u ističu kako su se još od 2012. godine poduzeća počela razduživati i zato se može očekivati veća kreditna potražnju od poduzeća u ovoj i idućoj godini i to ponajprije u sektoru turizma jer u idućoj godini se u njemu očekuje investiranje više od 800 milijuna eura, odnosno oko šest milijardi kuna što je 10 posto svih investicija. Drugi stimulans za rast kredita je korištenje EU fondova. Hrvatskoj je na raspolaganju 11 milijardi eura iz tih izvora, a do sada je iskorišteno manje od četvrtine, pa se u idućim godinama s kreditima koji će pratiti te investicije može očekivati godišnje investiranje na razini od 2,5 milijardi eura godišnje. 

Zbog izloženosti Agrokoru hrvatske banke morat će oko pet milijardi kuna izdvojiti za rezervacije 

Što se tiče budućnosti Agrokora, bankari očekuju kako će s najvećom domaćom kompanijom doći do promjene vlasničke strukture koju bi mogla pratiti i dokapitalizacija koja može osigurati značajan rast dobrim tvrtkama koncerna. “Svi mi analitičari se kladimo na urednu strategiju budućnosti ove kompanije. Ako se krene u promjenu vlasništva, efekt na BDP mogao bi biti negativnih pola posto godišnje. Ta razina usporavanja vjerojatnija je u idućoj nego u ovoj godini. Ipak niz je i pozitivnih faktora jer se ova kriza događa u izuzetno povoljnom trendu za hrvatsko gospodarstvo. Povoljna je konjunktura i u inozemstvu dugoročno možemo računati na niže kamatne stope, uvjeti financiranja su izuzetno povoljni, a i svjetska ekonomija je prepuna likvidnosti koje su u sljedećem razdoblju povoljne za investiranje”, ističe Hrvoje Stojić. Što se tiče utjecaja na banke, one će zbog Agrokora ove godine zabilježiti znatno manju dobit, najavljuje Zdenko Adrović. “Zbog izloženosti Agrokoru hrvatske banke morat će izdvojiti oko pet milijardi kuna za rezervacije što će izbrisati dobit prethodnih godina. No stopa adekvatnosti kapitala banaka je velikih 23 posto tako da ne postoji opasnost za stabilnost bankarskog sustava. Ovaj gubitak ispravit će se već iduće godine. Da bi stvorila održiv rast koji je bitan za sve, Hrvatskoj treba konzistentnost u pravnim propisima te investicijske olakšice za inozemne investitore što bi, uz nova radna mjesta i zadržavanje mladih, utjecalo i na veću potražnju za kreditima”, smatra Adrović.

Bez reformi nema neprijed 

Prema anketi o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz tranzicijskih zemalja, analitičari ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja. Riječ je o reformama institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), potom restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, tržište rada i obrazovni sustav te integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb