e-Privredni

A+ A A-

Minimalna plaća raste za 131 kunu

Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o minimalnoj plaći te je donesena Uredba o visini minimalne plaće, koja se povećava za pet posto, odnosno za 131 kunu neto, te će od iduće godine minimalna plaća biti 42,9 posto prosječne plaće.

“Idemo ‘in favorem’ radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku u ovim industrijama gdje veći broj ljudi prima minimalnu plaću kao što su tekstilna, metaloprerađivačka i drvna. Mislim da cjelovitost mjera odražava na koji smo način pristupili ovom pitanju i tako ćemo ga nastaviti rješavati u cijelom mandatu”, rekao je premijer Andrej Plenković.

U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine povećati sa 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se sa 3839,47 kuna na 3735,62 kune. Naime, kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kuna mjesečno, a uvjet je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. “Predlaže se i izmjena odredbe kojom se definira minimalna plaća na način da se jasno propiše da u minimalnu plaću ne ulaze povećanja za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi”, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić koji je naglasio kako je ovaj paket mjera rezultat socijalnog dijaloga. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako se izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak, koja stupa na snagu od početka iduće godine, pomaže poslodavcima u turističkom sektoru jer će za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke. “Od početka iduće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna, koji se nije mijenjao od 1995. godine. Mijenja se tretman različitih toplih ili hladnih napitaka koje poslodavac o svom trošku tijekom radnog vremena nudi svojim zaposlenicima, njihov tretman neće biti kao dohodak, nego će biti u potpunosti neoporeziv”, rekao je ministar Marić.

Povećane kvote za strane radnike

Utvrđene su nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja. Iako je prijedlog bio 29.000 radnih dozvola za strance u idućoj godini, Vlada je odlučila kako će se u idućoj godini moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih. Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270, a prvi put izdat će se 300 dozvola za IT sektor. Povećanje radnih dozvola ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić opravdao je potrebama za radnicima kako se ne bi ugrozio započeti investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage. “Cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu. Tako da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi stvarno razbistrili tko je stvarno nezaposlen, a tko ne”, rekao je ministar Pavić.

Veća konkurentnost usluga u turizmu

Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, kojim se uz ostalo uređuju načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora..., kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog turizma do turizma na poljoprivrednim gospodarstvima.

“Smanjuju se i administrativne prepreke, iznosi prekršajnih kazni, a uvodi se i mogućnost da se bez kažnjavanja riješe problemi i nedostaci utvrđeni inspekcijskim nadzorom. Uređuje se i pružanje usluga turističkih vodiča na povremenoj bazi iz Europske unije i Švicarske u Hrvatskoj, a propisuju se i načini pružanja usluga zdravstvenog turizma, čime bi u prvoj fazi moglo doći do oko 300 milijuna eura investicija i zapošljavanja oko 2000 ljudi”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli. 

Konačni prijedlog zakona o akvakulturi Strateška važnost akvakulture 

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o akvakulturi kojim se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EZ) o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, uređuje se provedba zajedničke ribarstvene politike EU-a u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, načini i uvjeti obavljanja te djelatnosti, uređenje tržišta, nazor i kontrola. Zakonom se utvrđuju i ciljevi razvoja akvakulture - unapređenje konkurentnosti akvakulture, njene održivosti u gospodarskom smislu te povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je istaknuo kako ovim zakonom akvakultura dobiva stratešku važnost u domaćem gospodarstvu.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb