e-Privredni

A+ A A-

Rastemo, ali nedovoljno

Promjene u Hrvatskoj su preslabe i prespore da bi se uhvatio priključak čak i sa zemljama Nove Europe, pokazuju rezultati najnovijeg HUP skora koji uspoređuje napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja. HUP skor za prvu polovinu 2017. pokazuje mali pozitivan pomak u odnosu na zadnje mjerenje prije šest mjeseci. Skor je povećan za tri boda i sada iznosi 36 bodova što je prvi značajniji pozitivan pomak od početka mjerenja HUP skora 2014. za 2013. godinu. Do blagog poboljšanja došlo je zbog gospodarskog oporavka i rasta zaposlenosti, smanjenja troška pokretanja novih poduzeća, smanjenja deficita proračuna i dugoročnih kamatnih stopa te oporavka kreditiranja. No usprkos blagom poboljšanju i dalje stojimo najlošije među 11 država Nove Europe. Naše je gospodarstvo, ali i društvo, u usporedbi s tim zemljama nekonkurentno. Raspon rezultata za druge nove članice EU-a kreće se od 46 bodova u Slovačkoj do 65 u najboljoj Estoniji, pa naš skor od 36 bodova nikako nije zadovoljavajući. Najveće zaostajanje i dalje bilježimo u tri područja: previsokom opterećenju gospodarstva, latentno slabim rezultatima tržišta rada i strukturnim problemima u obrazovnom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

 

 

Rast gospodarstva - u skladu s očekivanjima

Gospodarstvo je nastavilo rasti u skladu s očekivanjima, a porezna reforma i još jedna odlična turistička sezona tome su značajno pridonijele, ističe predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. “Jasno da će godinu obilježiti kriza u Agrokoru. Njen konačan rasplet tek očekujemo jer to ovisi o odlukama vjerovnika, ali vrijeme koje je kupio tzv. lex Agrokor itekako je dragocjeno. Ono je omogućilo Agrokorovim partnerima i dobavljačima da se restrukturiraju i preslože poslovanje, da pronađu nove partnere i načine da ublaže negativan udar Agrokora na svoje poslovanje. Gospodarstvenici su svjesni koliko je ovo bio važan i potreban potez Vlade, a vjerujem da su toga svjesni i zaposlenici Agrokora, koji su nastavili redovito primati plaće i koji i danas imaju svoja radna mjesta”, kazala je Gordana Deranja.

No gospodarstvenici nisu zadovoljni ponovnim izostankom drugih reformi jer samo porezna reforma nije dovoljna za ubrzanje sadašnjih stopa rasta kojima je nemoguće nadoknaditi zaostatak za drugim članicama Europske unije.

“Još uvijek se nismo vratili na razine BDP-a iz 2008. prije izbijanja krize što je poražavajuće za sve vlade koje su od početka krize, ali i prije nje, vodile zemlju. Krug odgovornih je vrlo širok i nikako ne uključuje samo aktualnu vladu. HUP je još 2003. upozorio na potrošene ekonomske modele i nužnost promjena. Najmanje 15 godina govorimo o istom, ali se ništa ne mijenja. Rezultat toga nisu samo loše pozicije na rang listama konkurentnosti ili Doing Businessu. Posljedica toga je i masovan odlazak ljudi preko granice. Hrvatski građani odlaze u zemlje s razvijenom tržišnom ekonomijom i razvijenim poduzetništvom, u zemlje koje su svjesne da se stalno treba mijenjati i provoditi reforme. Nužnosti reformi svjesni su i građani. Anketa koju smo proveli pokazuje kako čak 83 posto građana smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne”, upozorava Gordana Deranja.

Jedna od najvećih reformi - rješavanje krize u Agrokoru

S njome se slaže i glavni direktor HUP-a Davor Majetić koji ističe kako će Hrvatska ubrzati gospodarski rast, investicije i zapošljavanje kada se veličina i trošak državnog sektora te njegova učinkovitost u pružanju javnih usluga usklade s potrebama i realnim mogućnostima modernog, konkurentnog gospodarstva. “Od osobite je važnosti nastaviti s bržim smanjenjem deficita proračuna radi smanjenja premije rizika zemlje, cijene kapitala i stvaranja prostora za nastavak porezne reforme radi cjelovitog smanjenja opterećenja rada i kapitala kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za privatne investicije. Veća ulaganja u obrazovanje i liberalizacija toga sektora preduvjet su stvaranja vještina i kompetencija koje će omogućiti rast životnog standarda širokog sloja građana”, zaključio je Majetić.

U istraživanju poslovnih očekivanja koje provodi HUP među svojim članovima opće gospodarsko stanje u ovoj godini ocijenjeno je sa 2,69. Za sljedeću godinu poslodavci procjenjuju da će stanje u gospodarstvu ostati isto (48,3 posto) ili biti malo bolje (46,6 posto). Za uvjete poslovanja i investiranje većina ispitanika vjeruje da će ostati isti (62,9 posto), a poboljšanje predviđa tek njih trećina. Kao glavne prepreke poslovanju poslodavci i dalje ističu visoke poreze i doprinose, neefikasnu javnu upravu i loše pravosuđe.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je kako se reforme provode. “Jedna od najvećih reformi je rješavanje krize u Agrokoru. Nakon pet godina razduživanja, od sredine ove godine krediti stanovništvu su opet počeli rasti na godišnjoj razini, a ovog rujna zabilježen je, prema podacima Hrvatske narodne banke, i rast kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije. Nastavit ćemo raditi na tome kako bismo i poduzetnicima i građanima olakšati život”, ističe Martina Dalić. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb