e-Privredni

A+ A A-

Kamate pale, krediti rastu sporo

Uslijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije, prošlu je godinu obilježio znatan pad kamatnih stopa. Pritom su kamate na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina. Kratkoročne kamate stope za kredite stanovništvu - prekoračenja po tekućim računima, revolving kredite i kredite po kreditnim karticama - također bilježe pad, a najviše one na novoodobrene revolving kredite, pokazuju podaci najnovijeg izdanja HUB Pregleda.

Građani najviše koriste prekoračenja čija je prosječna kamata smanjena sa 9,27 posto potkraj 2016. na 8,68 posto potkraj 2017. Kamatna stopa na kredite po kreditnim karticama smanjena je sa 7,84 na 7,32 posto u istom razdoblju.

Zanimljivo je da su sve kratkoročne kamatne stope nastavile padati i tijekom ovogodišnjeg siječnja. 

Kad je riječ o stambenim kreditima, prosjek kamata za sve novoodobrene kunske stambene kredite stanovništvu smanjen je sa 4,56 posto u prosincu 2016. na 3,9 posto u prosincu 2017. Pad kamata na kredite s varijabilnim kamatnim stopama bio podjednak kao kod kredita s fiksnim kamatnim stopama oko 0,6 postotnih bodova. Na samome kraju prošle i u siječnju ove godine pad kamata je zaustavljen na razini prosjeka malo ispod četiri posto. Prosječna kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom na kraju 2017. bila je niža, ali je u siječnju porasla prosječna varijabilna kamatna stope na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom. Zbog toga je ukupan prosjek kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom povećan sa 3,56 posto u prosincu 2017. na 3,85 posto u siječnju 2018.

Kamata na novoodobrene kunske kredite je smanjena sa 7,76 na 6,99 posto, no taj je pad zaustavljen u siječnju. Kod kredita s valutnom klauzulom kamate su pale sa 6,65 posto na kraju 2016. na 5,85 posto potkraj 2017. No niže kamate nisu preusmjerile potražnju prema kreditima s valutnom klauzulom. Najveći dio kredita za ostale namjene i dalje se odobrava u kunama, bez valutne klauzule.

"Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. više se odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razlog većeg interesa za tim kreditima u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamati, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu. U ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti", istaknuo je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Lani je i pad kamatnih stopa na kredite odobrene poduzećima bio je značajan. Domaći krediti poduzećima, promatrajući kretanja u cijeloj eurozoni ali i svim CEE zemljama nalaze se u zlatnoj sredini. Kamate na kratkoročne kredite poduzećima u lanjskom prosincu bila su prosječno 3,2 posto i nalaze se unutar intervala za zemlje koje su uvele euro. Više kamatne stope zabilježene su u Grčkoj, Cipru i Irskoj te Estoniji i Latviji. Prosječne kamate na dugoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj su u prosincu iznosile su 3,9 posto, a i dalje se kreću unutar intervala europodručja jer su te kamate više u Estoniji i Slovačkoj. 

Pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje stanovništva i poduzeća na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, dok se smanjuju novi krediti prema državi. Prema metodologiji Europske središnje banke Hrvatska je u kreditiranju poduzeća rasla za 0,2 posto i nalazi se od ukupno analiziranih 27 europskih zemalja na 18. mjestu. Kod stanovništva krediti su porasli 2,9 posto, pa se Hrvatska iza najbrže rastućih po kreditima građana - Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske - našla na 15. mjestu.

No neke činjenice ne idu nam na ruku, upozorava Adrović. "Mnoge zemlje u Srednjoj i Istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutačno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva što je zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i doing business reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita", smatra Adrović.

                                                                                                                                         Krešimir Sočković

 

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb