e-Privredni

A+ A A-

Euro za pet do sedam godina

Na svojoj prošlotjednoj sjednica Vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Iako nije naveden konkretan datum kao rok u kojem bi se euro uveo, spominje se razdoblje od pet do sedam godina. Članstvo u eurozoni jedna jedna je od obveza koju je Hrvatska preuzela Ugovorom o pristupanju EU, no njime nije utvrđen datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, jer je to ostavljeno na volju svakoj od država članica.

“Na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi treba puno raditi. Osnovat ćemo i nacionalno vijeće za uvođenje eura. Analiza opisuje detaljne troškove uvođenja eura i jasno utvrđuje da ćemo imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi biti jednokratni i mali. Smanjit će se kamatne stope, izvoz će biti konkurentniji. Sve bi to trebalo pridonijeti rastu zaposlenosti, investicija, gospodarskih aktivnosti općenito. Hrvatska je, po mojem mišljenju, spremna započeti proces uvođenja eura”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, smatra kako je Hrvatska jako dobar kandidat za preuzimanje eura, jer je već visoko euroizirana zemlja, a primjerice 80 posto štednje građana je u eurima. Istaknula je također da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa, dok su kriteriji realne konvergencije dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU.

“Ta je razina dohotka na otprilike onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces. Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu”, naglasila je Martina Dalić. Dodala je i kako je sastavni dio procesa i pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, gdje država kandidatkinja za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine, tu će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala. Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka s Europskim sustavom središnjih banaka, dok će s druge strane intenzivnu komunikaciju voditi ministarstva s tijelima Europske komisije.

Euro uklanja valutni rizik

Kad je pak riječ o troškovima, ministrica Martina Dalić istaknula je kako se oni smatraju jednokratnima.

“Perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike, ali je ona i danas znatno ograničena jer je cijeli sustav visoko euroiziran. Za građane je najzanimljivije pitanje za kretanje cijena vezano uz proces konverzije. Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNB-a bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan”, istaknula je Martina Dalić. Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će dijelom vezani uz prijenos dijela rezervi HNB-a u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke. Hrvatska će morati sudjelovati i u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina.

“Nema ciljanoga datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina”, istaknula je kraju potpredsjednica Vlade. Kao najveću korist uvođenja eura, Vlada je u Strategiji istaknula uklanjanje valutnog rizika kojem su stanovništvo, poduzeća i država izrazito izloženi. Ukupan dug u stranoj valuti, uključujući dug uz valutnu klauzulu, premašuje 500 milijardi kuna (približno 150 posto BDP-a), a više od 90 posto tog iznosa vezano je uz euro. U takvim uvjetima snažnija deprecijacija kune u odnosu na euro povećala bi zaduženost i teret otplate duga za domaće dužnike. “Nakon uvođenja eura domaći će sektori svoje prihode ostvarivati u eurima, dakle u valuti uz koju je vezana glavnina njihovih obveza, pa stoga više neće biti izloženi riziku deprecijacije domaće valute i posljedičnog povećanja tereta otplate duga. Time će se smanjiti ranjivost bilanci stanovništva i poduzeća, kao i rizici za javne financije, s obzirom na to da su čak tri četvrtine ukupnoga javnog duga vezane uz euro. Posredno će to pogodovati i bankama koje su valutnom riziku neizravno izložene preko svojih klijenata”, navodi se, među ostalim, u Strategiji. 

 Hrvatski interes je brza realizacija projekta LNG terminala 

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin koji bi trebao omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima. “Zakonom se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro koje se isplaćuju u korist jedinica lokalne i područne samouprave i državnog proračuna te se kroz definiranje naknade za sigurnost opskrbe, sukladno EU uredbi, osigurava sigurnost opskrbe prirodnim plinom”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat. On je istaknuo kako je hrvatski interes brza realizacija ovog projekta radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju energetskih dobavnih pravaca.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb