e-Privredni

A+ A A-

Zlatne kune HGK: Za krizu nema lakih rješenja

Problemi hrvatske ekonomije ne mogu se riješiti preko noći i svakome mora biti jasno da nema lakih rješenja za krizu. U Hrvatskoj je dugo vođena pogrešna ekonomska politika koja je stvorila i lošu gospodarsku strukturu pa je potreban široki društveni konsenzus za prevladavanje krize, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK, na prošlotjednoj svečanosti dodjele nagrada Zlatna kuna.

Održana 20. jubilarni put, dodjela Zlatnih kuna tradicionalno je u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice, okupila uglednike iz gospodarskog i javnog života. Uz predsjednika Republike Ivu Josipovića, bili su tu ministri iz Vlade, predsjednici uprava brojnih poduzeća, strani diplomati, akademici i predstavnici obrazovnih institucija.

Vidošević je podsjetio kako je u javnosti bio dočekan s kritikama kad je prije šest godina ocijenio da će duboka kriza trajati deset godina. Sad traje već šest godina, a pet je godina prošlo otkad je službeno priznata i u hrvatskoj javnosti. No kao što veliki brod nije moguće lako okrenuti u suprotan kurs tako ni nataložene probleme nije moguće lako pomesti pod tepih. „Ne treba se nadati a će stvari biti bolje u idućem kvartalu, da slijedi godina nekakvog čudotvornog oporavka“, istaknuo je Vidošević, dodajući da ne treba vjerovati onima koji nude laka rješenja.

Potrebu konsenzusa ilustrirao je primjerom obaveza koje ima Ministarstvo financija. Ono svaki mjesec mora osigurati dohodak za gotovo 2,5 milijuna ljudi. S druge strane, u pretežno privatiziranoj prerađivačkoj industriji radi manje od 200.000 ljudi. „Nije stoga čudno što politike uglavnom prvo vode računa o onih 2,5 milijuna ljudi, dok su ostali prepušteni sami sebi. Takva su nas politike i dovele ovamo. U Hrvatskoj pri tome nije vladao neoliberalizam, ma koliko to neki tvrdili. I dalje je više od 50 posto ekonomije u državnim rukama, a i većina onih koji rade na tržištu dobrim su dijelom vezani za državne narudžbe. Stoga bi društveni dogovor morao iznjedriti novi koncept koji bi doveo do novih razvojnih iskoraka“, rekao je Vidošević.

Konsenzus, dodao je, ne treba započeti potragom za krivcem sa sadašnje stanje, već treba definirati temelje novog ekonomskog modela. Prije svega treba iskoristiti odličan hrvatski međunarodno-politički status. „Nalazimo se pred ulaskom u Europsku uniju, čime smo dokazali pripadnost europskoj obitelji država. Nalazimo se na izuzetno vrijednom geopolitčkom spoju Mediterana, Srednje Europe pa čak i Orijenta, i to nam može biti strateška prednost“, naveo je predsjednik HGK.

U antikriznom konsezusu – koji bi trebala prihvatiti barem većina sudionika javnog života, jer je i Vidošević svjestan da će teško dobiti pristanak svih – treba jasno definirati mogućnosti privatnog i javnog kapitala. Privatne ulagače, uz ostalo, treba ohrabriti i ojačati za nastup na tržištu, a tu bi snažniju ulogu trebale imati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, ali i komercijalne banke. „U poslovnim bankama nalazi se velika štednja naših građana, a sada je praktično zamrznuta“, istaknuo je Vidošević.

S javnim sektorom moglo bi se postupati daleko djelotvornije. „Hrvatske šume gospodare sa šumskim područjem koje se prostire na 47 posto ukupne državne površine. A samo 20 ili 30 posto tog šumskog bogatstva se koristi na komercijalan način. Pogledajte koliko malo površine mi navodnjavamo, a bogati smo vodom, od Drave do Visa“, upozorio je Vidošević. Postoje veliki prostori za gospodarske i druge aktivnosti, a za mnoge od njih nije potrebno angažirati tuđa, devizna sredstva.

Nikako se u traženju izlaska iz krize ne smije zanemariti obrazovanje nacije, ocijenio je predsjednik HGK. Zemlje koje imaju razvijen intelektualni kapital, mnogo su uspješnije nego one koje se oslanjaju na rentni kapital. „Intelektualni kapital može iscijediti suhu drenovinu“, bio je slikovit Vidošević, podsjećajući na epsku liriku iz nekadašnjih čitanki.

Bit će veoma važno donijeti i pametnu imigracijsku politiku. Od toga ne treba bježati jer će novi ljudi pridonijeti intelektualnom i fizičkom kapitalu te vitalnosti nacije koja sve više stari. „Kad to može raditi Kanada, zašto ne bismo mogli i mi. Zbog Europske unije radna dozvola u Hrvatskoj postaje dragocjeni dokument.“
Nove prilike otvorit će se i nakon pregovora SAD-a i EU o novim oblicima ekonomske suradnje i slobodne trgovine. Hrvatska, na spoju Mediterana i Podunavlja može postati koridor za novu razmjenu dobara, usluga i ideja, most među razvijenima i ekonomskim silama koje upravo stasaju.

„Zatomimo taštinu i budimo skromni i solidarni kao prije 22 godine kad se branila domovina. Ne zaboravimo da se svijet ne mijenja preko noći, ali nemojmo ni očajavati zbog toga. Zajedno možemo napraviti prosperitetnu i uređenu zemlji, zbog nas i zbog naše djece“, zaključio je Vidošević.

Predsjednik Republike Ivo Josipović uočio je da su mnogi dobitnici Zlatnih kuna zahvaljivali i svojim zaposlenicima pa je pohvalio takav pristup. Kroz zajedništvo i suradnju može se stići do velikih uspjeha i u nekonkurentnoj zemlji kakva je sada Hrvatska. Josipović je stoga pozvao Vladu da nastavi reforme koje će poboljšati investicijske uvjete. No podsjetio je da izvan „kristalne dvorane uspjeha“ u kojoj se odvijala dodjela Zlatnih kuna, postoji stvarnost sa 370.000 nezaposlenih, i svijet bijede koji bi, ako ne bude pozitivnih promjena, mogao pokucati na vrata onih uspješnijih.

Predsjednik se složio s potrebom potrage za društvenim konsenzusom, dodajući da bi trebalo uspostaviti zajedničke vrijednosti, razvojne ciljeve, i u njih ugraditi podršku inovacijama i znanosti. Josipović je poručio poduzetnicima da ne zaborave kako društveno odgovorno poslovanje ne znači samo poneku dobrotvornu gestu, već to treba biti model ponašanja u kojem će se privatni interes usklađivati i sa širim društvenim razvojem. A takve su vrijednosti dobrim dijelom ugrađene i u nagrade Zlatna kuna.

(PV/I.V.)
1. ožujka 2013.

400 NAJVEĆIH 2012.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2012.
"400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA
HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2012.


Financijska industrija 2012


BANKARSTVO: Produljena recesija
OSIGURANJE: Pokazana velika otpornost
FONDOVI: Nastupa pozitivna nervoza


Business & Lifestyle

Sponzorirani magazin
Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb