e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Napokon prijedlog nagodbe

Privremeno vjerovničko vijeće jednoglasno je, početkom prošlog tjedna, prihvatilo prijedlog nagodbe u Agrokoru koja se sastoji od dva dijela - pripremnog i provedbenog te ima 32 poglavlja i 36 priloga. Sam tekst nagobe ima oko 200 stranica, dok s prilozima taj broj raste na 7300. U njima se razrađuje korporativna struktura Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije izvanredne uprave, razrada novog duga Grupe Agrokor i kapitalne strukture.

Prema izračunima po EPM modelu, modelu prioriteta namirenja, najveći udjel u vlasništvu novog Agrokora imat će financijski vjerovnici, među kojima će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank sa 39,2 posto udjela, imatelji obveznica sudjelovat će u vlasništvu sa 24,9 posto udjela, ruska VTB banka sa 7,5 posto, a domaće financijske institucije sa 15,3. Znači, dvije će ruske banke zajedno imati 46,7 posto udjela. Udjel dobavljača u novoj grupi bit će 4,7 posto, s time da će najveći udjel od nefinancijskih vjerovnika imati Adris 1,4 posto, zatim Franck 1,3 posto te Saponija i Sokol Marić sa po 0,6 posto.

“Osim samog modela nagodbe, postoji sporazum s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Sa Sberbankom imamo dogovor po kojemu je model naplate ovisan o budućim performansama same grupacije i on će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost Agrokora. Dogovorena je i mogućnost zamjene dionica u Mercatoru, tako da oni svoj dio u Mercatoru zamijene za suvlasnički dio u Agrokoru. Kako smo vrlo uspješno približili različite vjerovnike i njihove interese, došli smo do toga da su veliki sukobi koji su izbili među njima zatvoreni. Alca je izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, a javno je to potvrdio i Agram. Postoje tehnički detalji na kojima se radi, a vjerujem da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti”, rekao je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško.

Još uvijek bez dogovora s Adrisom

S Adris Grupom nije postignut dogovor, no u Agrokoru još ne isključuju mogućnost da se i s njima realizira sporazum do ročišta za usvajanje nagodbe. Naime, Adris je prema Agrokoru imao dvije vrste potraživanja, odnosno dva kredita u iznosu od 23 milijuna eura koje će naplatiti u potpunosti, dok je za kredit od 137 milijuna eura imao loše kolaterale i tu je naplata samo 15 posto. Na listi prvih 50 vjerovnika prema bruto iznosu tražbina Adris se sa svojih 180,6 milijuna eura smjestio na peto mjesto, od tog iznosa ukupna stopa povrata prema nagodbi je 25 posto, odnosno iznos povrata je 45,5 milijuna eura uz 1,4 posto vlasništva u novoj grupi.

Iz Adrisa su pak poručili kako ne mogu podržati nagodbu vjerovnika Agrokora. “Uz sva naša nastojanja i želju da se postigne nagodba, Adris ne može podržati nagodbu vjerovnika koja nije ni pravedna niti poštena. Upitna je zakonitost cijelog postupka, a vrijeme će pokazati koliko je ovakva nagodba u hrvatskome nacionalnom interesu”, ističe se u njihovu priopćenju.

Gledano po skupinama vjerovnika, dobavljači i imatelji obveznica imaju u prosjeku manje otpise od financijskih institucija. Najveću razinu povrata od 100 posto tražbina ostvaruju mala i mikropoduzeća. Dobavljači Agrokora ostvarit će, u prosjeku, 60 posto povrata potraživanja za robu i usluge. Stopa povrata imatelja obveznica kreće se između 40 i 80 posto. Najveći broj financijskih institucija i ostalih vjerovnika imat će u prosjeku povrat tražbina do 20 posto.

“U ime vjerovnika koje predstavljam mogu reći kako smo najsretniji zato što je održan lanac opskrbe i s ponosom mogu reći da je Konzum ostvario dobre rezultate u prvih pet mjeseci. Podignut ćemo svoju ukupnu stopu povrata na našem potraživanju”, rekla je prokuristica Kraša Marica Vidaković koja u Privremenom vjerovničkom vijeću predstavlja velike dobavljače. Dodala je da nakon što Trgovački sud prihvati nagodbu, pred njima stoji proces implementacije.

Dva posebna sporazuma

Dio nagodbe su i dva posebna sporazuma, onaj s dobavljačima i onaj sa Sberbankom. S dobavljačima je postignut dogovor o isplati tzv. graničnog duga. Riječ je, podsjetimo, o dugu nastalom do 10. travnja prošle godine koji dospijeva iza tog datuma po određenim uvjetima. Ukupni najviši iznos tog duga koji može biti plaćen do 2021. je do 70 milijuna eura, a 9,6 milijuna eura isplatit će se u budućim udjelima nove kompanije. Poseban sporazum sa Sberbankom podrazumijeva da će ruska banka za razdoblje od četiri godine imati godišnje pravo na primanje uplata pod uvjetom da skupina od 17 materijalno bitnih društava ostvari dogovoreni prag operativne dobiti. Prag EBITDA-e za 2018. je 245 milijuna eura, a on se postupno povećava do 288 milijuna eura za 2021. Ukupni iznos četiriju uplata Sberbanku ne može premašiti 60 milijuna eura, a obveza plaćanja prestaje s istekom četiri godine, bez obzira na to koji će iznos u konačnici biti plaćen. Zanimljivo je da će prvih 20 vjerovnika, prema iznosu bruto tražbina, ukupno imati 92,3 posto udjela vlasništva u novom Agrokoru, a među njima su i vodeće hrvatske domaće financijske institucije poput Zagrebačke banke, Erste Banka, PBZ-a, Splitske banke, Raiffeisenbanka, HPB-a i HBOR-a, koji će imati 100-postotnu stopu povrata svojih tražbina od 72,5 milijuna eura, te će u budućoj grupi imati vlasnički udjel od 0,3 posto.

Produljenje roll-up kredita

Kreditori roll-up kredita su sa Sberbankom dogovorili sve uvjete njegova produljenja nakon 10. srpnja i to najkasnije do sredine 2019. godine, no novoj kompaniji jako je važno to što će na refinanciranje moći računati i prije tog roka jer su troškovi prolongiranja kredita dugoročno neizdrživi. Naime, dogovorena kamatna stopa je osam posto plus EURIBOR do 10. siječnja iduće godine, uz jednokratnu naknadu od dva posto. Od 10. siječnja do 10. veljače 2019. kamata će biti 10 posto plus EURIBOR i rast će za 0,50 postotnih poena svaki idući mjesec. Ako bi koncern koristio kredit do rujna 2019., u tom mjesecu bi kamatna stopa bila čak 14 posto EURIBOR-a.

Daljnji hodogram je sljedeći: nakon što Trgovački sud u Zagrebu da zeleno svjetlo za nagodbu, održat će se ročište za glasovanje o nagodbi, te će se donijeti odluka o njenoj pravomoćnosti. Na ročištu će od 5700 vjerovnika pravo glasa imati njih 3500. Zanimljivo je kako će se ročište upravo zbog velikog broja vjerovnika održati u Košarkaškoj dvorani Dražen Petrović u Zagrebu. Inače, sam proces implementacije nagodbe trebao bi trajati od tri do četiri mjeseca. 

Spriječene moguće velike negativne posljedice 

Postignutu nagodbu o Agrokoru prokomentirala je i Kolinda Grabar Kitarović koja je istaknula kako su nagodbom, kao i uostalom cijelim postupkom izvanredne uprave, spriječene moguće velike negativne posljedice za gospodarsku stabilnost Hrvatske. “Ali prije svega, pozdravljam dogovor koji će, vjerujem, osigurati likvidnost, održivost i stabilnost poslovanja, kako Agrokora, tako i svih povezanih dobavljača i vjerovnika te sačuvati radna mjesta velikog broja hrvatskih ljudi. Iskreno vjerujem kako je sada u konačnici prevladana kriza koja je u prošloj godini dobrano potresla naše gospodarstvo i društvo. Iz svega moramo naučiti lekciju kako je stabilnost države i gospodarstva moguće graditi isključivo na zdravim osnovama, na vladavini prava i u okviru tržišta zasnovanog na poduzetničkoj slobodi, ali i jasnim pravilima poslovanja”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović.

Stvorili smo dobar okvir 

Premijer Andrej Plenković također pozdravlja odluku Privremenog vjerovničkog vijeća koje je podržalo nagodbu u okviru postupka izvanredne uprave u koncernu Agrokor. “To pokazuje da je cijeli okvir koji su Vlada i parlamentarna većina stvorile prošle godine u travnju Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku omogućio da vjerovnici postignu dogovor u izrazito kompleksnom procesu restrukturiranja, da je spriječio gospodarski i financijski kolaps zemlje, osigurao zadržavanje radnih mjesta, ekonomsku budućnost Agrokora i njegovih partnera”, ocijenio je Plenković.

Mirovinski sustav nije ugrožen zbog Agrokora

Predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk, podnoseći u Saboru objedinjena izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, istaknuo je kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog slučaja Agrokor.

"Diverzifikacija ulaganja i profesionalno ulaganje imovinom pridonijelo je tomu da ni značajni poremećaji kao ni oni generirani problemima u koncernu Agrokor nisu doveli do velikog pada vrijednosti imovine fondova i nisu imali presudni utjecaj na ostvarene prinose", rekao je Buk te dodao kako su vrijednosni papiri koncerna Agrokor predstavljali mali udio u imovini mirovinskih fondova i nikad nisu prelazili 1,5 posto ukupne imovine te ni na koji način nisu mogli značajnije utjecati na buduće mirovine.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb