e-Privredni

A+ A A-

Prilika za učenje i posao

 

Kroz projekt Iskustvo zlata vrijedi 2016. Poslovni dnevnik je, četvrtu godinu zaredom, odlučio proširiti svijest u poslovnoj zajednici i šire te problematizirati pitanje zapošljavanja onih koji do posla u trenutnoj gospodarskoj situaciji ne mogu doći lako. Ove godine u sklopu projekta Iskustvo zlata vrijedi 2016. radnu praksu su odlučili omogućiti ne samo studentima s invaliditetom, nego i studentima slabijeg materijalnog statusa.

"Naša tvrtka je prepoznala da ovaj projekt doprinosi položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada", ističe Nika Blažević iz odnosa s javnošću Metroa. "Situacija je još teža osobama s invaliditetom koje još uvijek nisu uspjele steći radno iskustvo. Ovdje smo vidjeli priliku ne samo da im pomognemo da steknu iskustvo, nego da ujedno i naš Metro tim obogatimo različitostima", dodaje ona.

U svojim redovima ova kompanija već ima zaposlene osobe s invaliditetom i od ovakvih programa vide veliku korist.

"Često nam je teško pronaći studente koji su spremni raditi i pokazati želju za učenjem i rastom, a i potencijalnim ostankom u kompaniji. Svaka inicijativa koja dolazi izvan kompanije i može pomoći pronalasku kvalitetnih ljudi koji će se razvijati i unutar naše kompanije uvijek nam je dobrodošla", naglašava Nika Blažević. 

Jedna od korisnica ovog programa je i Zrinka Filipić, studentica treće godine Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld koja je dobila priliku odraditi neko vrijeme u Atlantic Grupi i njihovom odjelu upravljanja ljudskim potencijalom.

"Reklamu za ovaj projekt sam vidjela u novinama. Kao studentica treće godine željela sam ostvariti praksu u nekim od domaćih kompanija i tako steći znanja koja će mi kasnije biti potrebna u poslu i naučiti ujedno nešto novo. Uvijek me je zanimao rad u kompanijama i s ljudima i odlučila sam se prijaviti na ovaj projekt jer mislim da bih mogla pokazati kolike su mogućnosti osoba s invaliditetom koje nitko baš ne razumije kada kažu da žele posao", kaže Zrinka Filipić.

Iskustva stečena radom u Atlanticu drugačija su od njenih očekivanja.

"Nisam imala doticaj s radom u velikim tvrtkama, a sada vidim koliko je to zapravo težak, ali i izuzetno dobar posao", zaključila je studentica. 

Velika većina onih koji su do sada sudjelovali u ovom projektu imaju samo riječi hvale za njega. No istovremeno ističu kako se o ovom i sličnim projektima treba više govoriti i to ne samo u poslovnim medijima nego i u školama, fakultetima i hrvatskim tvrtkama.

Krešimir Sočković

Hitovi: 153

Pametne i kreativne

 

Iako je Europa još prije 20 godina prepoznala važnost kreativnih zanimanja koja su od tada i prioritet razvoja europskog gospodarstva, u Hrvatskoj još ima predrasuda vezanih uz takve poslove. Ipak valja istaknuti da je u našoj zemlji u kreativnim zanimanjima zaposleno podjednako žena i muškaraca - 47 posto žena i 53 posto muškaraca. Objasnila je to Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) - Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija, na konferenciji Žene u digitalnoj i kreativnoj industriji održanoj u HUP-u u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija. Konferencija je organizirana s ciljem poticanja rasprave o položaju žena u digitalnim i kreativnim industrijima, ali i kako bi se promovirala kreativna i tzv. STEM zanimanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kao dobar izbor budućih karijera mladih djevojaka.

Proaktivnije i glasnije

Naime, kako je istaknuto, kreativna i digitalna ekonomija su glavna područja koja razvijaju kreativnost jedne nacije. Zato se, naglasila je Ivana Nikolić Popović, od novih menadžera očekuju visoke kreativne sposobnosti te visoka razina kritičkog razmišljanja.

Govoreći o reciprocitetu žena i muškaraca na višim upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama, predsjednica HUP-a Gordana Deranja je istaknula kako je, kao i u ostalim gospodarskim sektorima, tako i u kreativnim i digitalnim industrijama, vidljiva neravnoteža spolova kada se gledaju top pozicije u nekoj tvrtki. “Žene su itekako dokazale da su uspješne u svim tim industrijama, ali ih je još uvijek vrlo malo u top menadžmentu. Primjera radi, u Hrvatskoj ih je na tim pozicijama samo 20 posto. Zato mogućnost da žene dođu na najviše funkcije u upravljanju tvrtke trebaju podržati i muškarci, koji su sada u poziciji odlučivanja o tome kome će otvoriti priliku za napredovanje”, rekla je Gordana Deranja. Dodala je kako ipak i same žene moraju biti proaktivnije i glasnije u traženju jednakih prilika i uvjeta kakve imaju kolege. Naime, i dalje je primjetno da za isti posao žene u prosjeku dobivaju 10 posto nižu plaću nego muškarci.

Rješavati dok je rano

U sklopu ove konferencije raspravljalo se i o tome na koji način dodatno zainteresirati djevojčice za STEM predmete te kako općenito podići kvalitetu kreativne i STEM edukacije te logičkog promišljanja u osnovnoj i srednjoj školi. Naglašeno je kako se žene moraju više uključiti u digitalnu industriju jer one mogu potaknuti bolji i brži razvoj tog sektora.

Na okruglom stolu u sklopu konferencije rečeno je kako je prema nekim istraživanjima provedenima u SAD-u vidljivo da se učenice teže odlučuju za zanimanja u ICT sektoru zbog percepcije da su to muška zanimanja, ali i zbog pritiska okoline i školskih kolega koji ih ne potiču na odabir informatičkih zanimanja. Obrazlažući tu tezu, Lidija Kralj, članica stručnih radnih skupina za Kurikulum osnovne škole,

navela je da je slična situacija i u Hrvatskoj, pa zato treba djeci u školama davati kreativne zadatke u kojima će koristiti tehnologiju kao pomoć pri učenju. “Problem nedostatka ženskog kadra na upravljačkim pozicijama treba rješavati od početka, već od djetetove najranije dobi tj. od prvog razreda, i to pružanjem mogućnosti u obrazovnom sustavu”, zaključila je Lidija Kralj. 

Sanja Plješa

Hitovi: 106

Do poslova uz sva osjetila

Godišnje se u svijetu održi više od 31.000 sajmova koje posjeti više od 260 milijuna posjetitelja. Čak 95 posto kontakata ostvarenih na takvim sajmovima stvara dugoročnu poslovnu suradnju, a u cijeloj sajamskoj industriji zaposleno je više od 680.000 ljudi. Najviše se sajmuje na europskom kontinentu, a zatim u Americi i Aziji.

Trendovi pokazuju kako za većinu poduzetnika sajmovi nisu izumrla kategorija. Na njima se još uvijek stvaraju novi poslovi, potiče inovativnost i konkurentnost, a mnogi podzetnici ističu kako je najjači marketinški učinak kada imate na licu mjesta priliku vidjeti, opipati, osjetiti, pomirisati i čuti proizvod ili uslugu koju vam nude poslovni partneri. To za sada još nije moguće ostvariti kroz reklamno pismo, internetsku trgovinu ili kroz oglas.

Upravo o tim temama govorilo se na međunarodnom poslovnom skupu Snaga sajamske industrije danas i sutra, koji je organizirao Zagrebački velesajam povodom Dana sajamske industrije 8. lipnja.

Prema studiji Njemačke udruge sajmova, čak 85 posto poslovnih kontakata na sajmovima su važan element marketinških aktivnosti što je porast u odnosu na brojke od prije nekoliko godina koje su pokazivale čak 15 posto manje važnu prepoznatost sajmova u marketing miksu.

Omjer koristi i troška

Iako svi stručnjaci smatraju kako većina malih i srednjih tvrtki treba sudjelovati na sajmovima, jako je važno definirati ciljeve i strategiju kako postići optimalan odnos troška i koristi sudjelovanja na sajmu. Suvremeno sajmovanje postalo je specijalizirano, sajmovi su usredotočeni na određenu grupu proizvoda ili tržište, traju kraće i imaju intenzivan program. Sadržaji koji se događaju u okviru ili uz sajam su komplementarni, a većina izlagača traži višu razinu izlagačkog prostora, upotrebu novih tehnologija, infrastrukture i višu razinu efikasnosti.

Sajmove prate konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima, tvornicama ili poslovnim objektima, a bilježi se veća dinamičnost i privlačenje većeg broja izlagača i posjetitelja kroz raznoliku ponudu.

I budućnost donosi izazove za sajamski biznis iako mnogi ističu kako je sajam nezamjenjivo mjesto za tržišno komuniciranje, osobni kontakti stvaraju jaču komunikaciju, a događanja se pretvaraju u doživljaje koji se pamte. Sajmovi će se jednako tako u budućnosti predstaviti i kao nositelji znanja na području prodaje, ali istovremeno i posrednici u transferu znanja i tehnologija među tvrtkama.

Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma, ističe kako je upravo ključna kompetencija sajmova u angažiranju svih pet osjetila. “To je prednost koju imaju marketinški i strateški alati sajmova. Zagrebački velesajam to radi više od 100 godina, i upravo tu su mnoge domaće i regionalne kompanije ostvarile svoje prve poslovne iskorake. U budućnosti ćemo uz pomoć novih tehnologija i investiranjem u infrastrukturu to omogućiti i novim tvrtkama”, najavljuje Dina Tomšić.

Najvažniji kontinuitet

Osobni kontakt i prezentacija uživo je i važnija od digitalne, složila se i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednica Grada Zagreba. “Za nas je važan i razvoj poslovnog turizma koji sajamske izložbe potiču. One pozitivno djeluju na zagrebački turizam i daju multiplikatorske učinke jednoga grada, ali i cijele zemlje”, ističe ona.

Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, pak smatra kako novi komunikacijski i poslovni modeli još uvijek neće moći zamijeniti komunikaciju licem u lice. “Kod sajmovanja je najvažniji kontinuitet i pojavljivanje. Nepojavljivanje na sajmu često se povezuje s krizom u poslovanju. Na suvremenim organizatorima sajma je puno veća uloga osim organizacije i promocije jer moraju organizirati dodatne sadržaje i kompletnu priču s glavom i repom povezanu u dinamičnu cjelinu”, ističe Zaher. Dodao je kako je sajmovanje jedna od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore i kako je ona, prema riječima poduzetnika, najkorisniji alat u izvoznoj ofenzivi.

Sajmovi u virtualnom svijetu

Siniša Zarić s beogradskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i direktor Beogradskog sajma u njegovim zlatnim godinama, ističe kako prema sajmovima i sajmovanju treba biti kritičan. “Pravo je vrijeme da kažemo što su sajmovi i koliko su oni značajni. Trgovinske misije, prezentacije kompanija kao i road show svakako su dobar ako ne i bolji način dolaska do novih kupaca. Upravo zato što je veliki broj trgovinskih događaja konkurencija sajmu, treba ih inkorporirati s njima. Moramo biti svjesni i novih tehnologija i prisutnosti sajma na društvenim platformama. Virtualnih sajmova još nema, no bojim se da ćemo vrlo skoro na njima moći i pomirisati i opipati ono što se nudi”, smatra Zarić.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ističe kako je sajmovanje dio poslovnih strategija i malih i velikih tvrtki. “Pitanje je kako donijeti odluku o sudjelovanju na njima. Nekada je to bilo tako da uzmeš flyer i vidiš hoćeš li ili ne, a sada ima puno izvora i platformi za komunikaciju. Sajam mora nuditi nešto što drugi ne nude, biti drugačiji i ostati u pamćenju sudionika”, kaže.

Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja u Končaru, ističe kako i njena tvrtka brine o prisutnosti na sajmovima. “Končar godišnje sudjeluje na više od 20 sajmova kako bi prezentirao vlastite proizvode, vidio novitete konkurencije te ostvario ili obnovio poslovne kontakte. Najvažnija je dobra organizacija koja često može pokriti, primjerice, propuste u kvaliteti infrastrukture”, zaključila je Renata Godek. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 199

Rast BDP-a na krilima izvoza

 

Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Sezonski prilagođeni BDP u odnosu na zadnji prošlogodišnji kvartal bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto, objavio je prošloga tjedna Državni zavod za statistiku. To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste.

 

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren je rastom izvoza roba i to za 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan te je iznosio 2,8 postotnih bodova. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti krije se u rastu izdataka za konačnu potrošnju kućanstava koji je bio 3,1 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 4,3 posto. S druge strane, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan te je iznosio minus 0,1 posto.

Hrvatski rast viši od prosjeka EU-a

Bruto dodana vrijednost (BDV), koja se definira kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga, u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje, realno je veća za 2,7 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom kvartalu 2016. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije gdje je zabilježen rast od 8,9 posto. Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane porasli su za 4,8 posto, a prvi put od 2008. godine pozitivne stope zabilježio je i sektor građevinarstva s rastom od 3,1 posto. Najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. “Glavna razlika između rasta zabilježenog u prvom tromjesečju ove godine i rasta iz pretkriznog vremena je u tome što je rast iz 2008. godine bio zasnovan na osobnoj potrošnji. Dakle, imali smo rekordne stope rasta trgovine na malo, dok danas trgovina na malo raste, ali ne toliko - sada je oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji”, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof.

U usporedbi sa 28 zemalja Europske unije Hrvatska također bilježi dobre rezultate. Na godišnjoj razni, po sezonski prilagođenim podacima, u odnosu na prva tri mjeseca 2015. Hrvatska je rasla za 2,3 posto, dok je EU prosjek bio 1,7 posto. U EU su najbrže rasle Rumunjska sa 4,2 posto, Slovačka sa 3,6 posto te Španjolska sa 3,4 posto. Jedina zemlja od 28 članica EU-a koja ima negativne stope rasta BDP-a u odnosu na prvi lanjski kvartal je Grčka s padom BDP-a od 1,3 posto

DZS će 7. lipnja objaviti detaljnije podatke o BDP-u za prvo tromjesečje, dok će podaci za drugi kvartal biti dostupni zadnjeg radnog dana kolovoza.

Analitičari oprezni

Analitičari RBA u svojoj analizi rasta BDP-a ističu kako ohrabruje godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital četvrto tromjesečje zaredom. “Iako naša predviđanja za ovu godinu ne donose optimizam u pogledu značajnijih pozitivnih pomaka, očekujemo zaustavljanje negativnih trendova u građevinarstvu, odnosno stabilizaciju na iznimno niskim razinama, s obzirom na to da zadnji pokazatelji očito upućuju na zaključak da je građevinski sektor napokon dosegnuo dno”, ističu analitičari RBA te napominju da i dalje na razini cijele 2016. godine ostaju pri procjeni realnog rasta od 1,5 posto s naglaskom da kratkoročno postoji pozitivan rizik da taj rast dosegne razinu od dva posto osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova.

“Negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod naših glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19 posto BDP-a”, upozoravaju analitičari RBA podsjećajući da u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj.

Također zaključuju da bi, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja.

Sporiji rast u nastavku godine

“Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava koja je porasla više od tri posto. Raniji uskrsni blagdani te činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom na to da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine”, smatra glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić, koji u nastavku godine očekuje sporiju dinamiku rasta BDP-a. 

“Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veće lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće kad je riječ o političkoj stabilnosti koje bi, ako se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva. I dalje ostajem pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto”, kaže Šantić. 

HGK: Krhki rast građevinarstva

Premda su dostupni podaci o kretanju industrijske proizvodnje, trgovine na malo, građevinarstva pa i robnog izvoza najavljivali relativno visoku stopu rasta u prvom kvartalu, analitičari su bili oprezni u svojim procjenama. Procjena HGK od 2,8 posto je bila najrealnija i neznatno je premašila prvu procjenu DZS-a. Prema toj procjeni BDP je u prvom kvartalu na godišnjoj razini povećan za 2,7 posto, najviše pod utjecajem nastavka rasta vrijednosti robnog izvoza te daljnjeg oporavka osobne potrošnje. Podaci o obujmu građevinske aktivnosti u prvom su kvartalu ove godine ohrabrujući s obzirom na to da je ostvaren prvi značajniji međugodišnji rast još od posljednjega kvartala 2008. godine. Međutim, i dalje je riječ o krhkom rastu, posebice stoga jer rast građevinske aktivnosti na zgradama ne prati rastom aktivnosti na ostalim građevinama. “Rast ukupne građevinske aktivnosti u ožujku od 3,2 posto na godišnjoj razini i dalje je determiniran uglavnom povećanjem obujma radova na novoizgrađenim zgradama, s obzirom na to da se kod radova na ostalim, pretežito infrastrukturnim objektima, bilježi trenutačan pad, a i trend je kretanja u tom segmentu graditeljstva nestabilan. Iako je u prva tri mjeseca građevinska aktivnost veća oko 3,5 posto u odnosu na prethodni kvartal te na prvi kvartal prošle godine, bez većih infrastrukturnih aktivnosti ne očekujemo stabilan oporavak graditeljstva”, kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Ilijana Grgić

Hitovi: 229

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb