e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Velika očekivanja od programa ruralnog razvoja

Već više od 250 godina na prostorima Hrvatske ljudi se bave šumarstvom, korištenjem šumskog resursa, sadnjom, održavanjem i upravljanjem tim velikim hrvatskim gospodarskim blagom. Većinom zahvaljujući dobrom upravljanju započetom još davno, dobar dio zemlje, čak 47 posto, je i dalje pod šumama. Od ukupne količine šuma koje pokrivaju hrvatski teritorij, država putem tvrtke Hrvatske šume upravlja sa 78 posto, a 22 posto šuma nalazi se u privatnom vlasništvu. Čak 600.000 hrvatskih građana posjeduje šumske parcele, i u privatnom vlasništvu je sada, prema statističkim podacima, oko 585.000 hektara.

Rascjepkanost i zapuštenost

Privatne šume su uglavnom rascjepkane i usitnjene na prosječno manje od pola hektara, vlasnički papiri su često nesređeni, vlasnike muči nedovoljna educiranost, a mnoge šume su i degradirale zbog neodržavanja. Šumoposjednici nemaju gospodarske planove, šumski kompleksi su slabo dostupni, teško je izvući drvnu masu, a domaće tržište drvnih i nedrvnih proizvoda je neuređeno. U mnoge od ovih privatnih šuma vlasnici nisu kročili godinama. Prema procjenama šumovlasnika organiziranih u udruženja, trećina šumovlasnika niti ne zna da posjeduju šume ili u njih nisu nikada kročili, a samo trećina vlasnika šuma brine o održivosti onoga što su dobili u naslijeđe.

Upravo tim pitanjima o budućnosti privatnih šuma, ali i drugim šumarskim temama - posebice mogućnostima ruralnog razvoja te slabog korištenja sirovina iz privatnih šuma - govorilo se na 3. regionalnoj konferenciji šumoposjednika Jugoistočne Europe koja je okupila više od 150 zainteresiranih sudionika. Suorganizatori konferencije su Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Savjetodavna služba, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.

Ruralni razvoj

Privatni šumovlasnici u zemljama Jugoistočne Europe očekuju značajno privlačenje EU sredstava u narednom razdoblju, do 2020., jer će se za šumarstvo izdvojiti preko 200 milijuna eura, ističe Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. "Ta sredstva trebaju pokrenuti investicije u sektoru, što će ga učiniti zanimljivim mnogobrojnim dobavljačima opreme i usluga, projektantima, konzultantima i ulagačima. Osim u Hrvatskoj, ulaganja u privatne šume pripremaju se i u drugim zemljama regije, a slovenska iskustva su svakako referentna", kaže Kavran.

Na skupu se govorilo i o okrupnjavanju privatnih šumoposjeda, potrebama za certificiranjem privatnih šuma te zaustavljanju ilegalnih sječa. Predstavljene su i mogućnosti investiranja i ulaganja u privatne šume koje otvaraju potrebu za primjenom najnovijih tehnologija sječe, vuče i izvlačenja drvne sirovine. Jednako tako nove tehnologije omogućuju i lakše obavljanje drugih radova u šumarstvu poput transporta, pošumljavanja, izmjera i kartiranja. 

Zakoni po mjeri

Šumovlasnici ističu kako se do konsolidacije sektora privatnih šuma može doći samo uz izmjene zakonskog okvira koji će osigurati bolje razumijevanje, poznavanje i komuniciranje šumovlasnika, znanosti i institucija. Iz Programa ruralnog razvoja po godini je za potpore za šumarstvo na raspolaganju 30 milijuna eura. Taj novac trebaju iskoristiti i šumovlasnici jer je moguće dobiti potpore do čak 100 posto sredstava za izgradnju šumskih prometnica i konverziju degradiranih šuma.

U mnogim europskim zemljama šumarstvo je pokretač razvoja, a na razini EU-a privatne šume čine preko 60 posto svih šumskih površina, što im daje na važnosti, ističe Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. "U Hrvatskoj su bile lošije tretirane nego državne šume, pa tim više treba još intenzivnije raditi na njihovoj daljnjoj afirmaciji, ali i boljoj gospodarskoj i socijalnoj valorizaciji. Šuma pruža tisuću mogućnosti. Zakonskim pretpostavkama i otvaranjem tržišta u privatnim šumama mogao bi se postići značajan stupanj zaposlenosti u ruralnom području, prema našoj procjeni u desetgodišnjem razdoblju do 5000 radnih mjesta", smatra Bogović.

Šuma je najvredniji kapital

Mirko Habijanec iz Križevaca ističe kako je šuma najvredniji kapital kojim možemo raspolagati i na kojemu možemo raditi. Ovaj šumovlasnik, inače vlasnik građevinske tvrtke Radnik sa 550 zaposlenih, u posljednjih 25 godina je posadio oko 40 hektara šuma. "Dok su drugi ulagali svoju dobit u dionice ili neke druge vrijednosti, ja sam odlučio uložiti u sektor koji rezultate ostvaruje u razdoblju od 40 do 100 godina. Život ne počinje s nama niti su svi resursi oko nas namijenjeni samo nama. Moramo ulagati u budućnost. Ono što mi sada koristimo iz naših šuma posljedica je ulaganja onih koji su živjeli u Austro-Ugarskoj monarhiji. Za jedan hrast potrebno je 100 godina da naraste, no niti jedan od njih nije nastao sam od sebe", naglašava Habijanec.

Dodao je kako su zakoni za sve isti, no privatne šume su u posljednjim desetljećima postale jako zapuštene. "Treba biti odgovoran prema sebi i onome što posjedujete. Sada uz pomoć savjetodavne službe možete iskoristiti poticaje kako biste dobili sadnice koje ste prije morali plaćati. Ono što Hrvatske šume rade u svojim rasadnicima je ono što nam treba, dovoljno je kvalitetno, no trebalo bi toga biti više", dodaje Habijanec.

Krešimir Sočković

Hitovi: 24

Videoigre kao nacionalni proizvod

Na Gamescomu, najvećem sajmu digitalne zabave, koji se nedavno održavao u njemačkom Kölnu, nastupilo je pet hrvatskih informatičkih tvrtki koje se bave razvojem računalnih igara. Riječ je o tvrtkama Digitalna avantura, Intercorona, Iron Ward, Virtualni koncepti i Pandora studio, koje su na svjetskom tržištu poznatije pod brendovima Reboot, LGM Games, Ironward, Exordium Games i Gamepires koje su izlagale na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Valja istaknuti da se HGK odlučio za potporu ovoj branši informatike jer je riječ o tvrtkama koje gotovo 100 posto svojih prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu, ali i zbog iznimnog ugleda koji proizvođači računalnih igara uživaju u informatičkoj i široj javnosti.

Osim tih pet tvrtki, samoborski studio Iron Ward svoju novu igru The Red Solstice predstavio je posjetiteljima u Indie Megaboothu, izložbenom prostoru međunarodnog udruženja koje okuplja više od 70 tvrtki, neovisnih studija za razvoj igara. Osim toga, na štandu svog izdavača izlagao je zagrebački Croteam, autor u svijetu proslavljenog serijala Serious Sam i jedne od najprodavanijih logičkih avantura u proteklih godinu dana, igre The Talos Principle. Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Developers Association - CGDA), koji okuplja više od 20 tvrtki, kaže nam kako uporedo s rastom svjetske industrije videoigara, raste i Gamescom koji je ove godine zabilježo rekordan broj izlagača, dok se broj posjetitelja povećao na 345.000, od čega desetinu čine oni poslovni. “Hrvatske tvrtke nastupile su na poslovnom dijelu sajma, u relativnom skromnom izdanju i uz niske troškove. No i takav je nastup bio od izuzetne važnosti jer domaći autori izvoze 99,9 posto svojeg proizvoda i usmjereni su isključivo na inozemna tržišta. Hrvatska je na Gamescomu bila jedna od 18 zemalja koje prepoznaju, aktivno podupiru i promoviraju videoigre kao nacionalni proizvod. Doduše, domaći su se izlagači uglavnom podupirali sami zahvaljujući suradnji HGK i našeg klastera”, ističe on.

Razvoj indie scene

Vrdelja dodaje i kako je na Gamescomu dogovoren pristup CGDA u dvije krovne međunarodne udruge, europsko i svjetsko udruženje autora videoigara - European Games Developer Federation (EGDA) i International Game Developers Association (IGDA).

Hrvatski proizvođači računalnih igara, smatra on, već su našli svoje mjesto na svjetskoj sceni, bilo da se promatraju prodajni rezultati, stručne kritike ili pak recenzije potrošača. “Ljepota domaće industrije igara upravo je u raznolikosti radova. Naime, iako svi autori igara stvaraju u istom mediju, zbog razlike u žanrovima, platformama i distribucijskim kanalima, međusobno nisu konkurencija. Osobno me veseli i razvoj tzv. indie scene, odnosno rastući broj domaćih debitantskih projekata vrlo malih timova od samo nekoliko ljudi. Indie igre pokretač su kreativnosti unutar medija igara i u svijetu, a da Hrvatska bude dobro zastupljena i u ovom segmentu brinu se projekti poput Fat Cooka braće Vejnović, avanture Viktor iz Studija Spektar, ili retro arkade Seum samoborskog studija Pine”, pojašnjva Vrdelja.

Mario Mihoković iz Intercorone ocjenjuje da je Gamescom za njihovu tvrtku bio priličan uspjeh. “Ovogodišnji Gamescom je definitivno postao vrlo reprezentativan izlog koji bez imalo srama pokazuje da je game development postao najveća industrija ovog tipa u svijetu. Za hrvatske tvrtke pojavljivanja na ovakvim događajima imaju jako veliko značenje, posebice s obzirom na trenutačno stanje ove djelatnosti u Hrvatskoj. Ponajprije stoga što male tvrtke i pokrenuti timovi u zadnjih nekoliko godina na ovakvim sajmovima dobivaju priliku izravnog povezivanja s najvećim imenima iz biznisa. To su nezamjenjivi kontakti u daljnjem poslovanju”, smatra Mihoković.

Hiperprodukcija igara

Pojavljivanje na sajmu ovog kalibra ostavlja dojam da hrvatski game development, koji se na Gamescomu predstavio drugu godinu zaredom, nešto znači i da se razvija. Posljednje, ali nimalo manje važno, su kontakti i mogućnost prezentacije hrvatskih igara pred najvećim svjetskim izdavačima. Mihoković dodaje kako je tvrtka Intercorona tijekom sajma održala tridesetak sastanaka, od kojih desetak već imaju konture potencijalnih suradnji. “Također, moram napomenuti da su za hrvatske timove ove godine bili zainteresirani i ulagači, veći izdavači, ali i neke institucije stranih zemalja koje bi željele da se cijele tvrtke iz Hrvatske presele k njima. Bilo je zanimljivo vidjeti kako druge zemlje vrlo aktivno i agresivno nastoje ojačati svoju game industriju, jer su shvatile da su to zapravo, uz obrazovane mlade ljude i nove ideje, relativno mala ulaganja za potencijalno veliku dobit”, kaže Mihoković.

Hrvatski proizvođači računalnih igara, tvrdi on, trenutačno se najbolje snalaze na području manjih mobilnih igara. “Tu ne manjka ideja, a postoji i nekoliko tvrtki koje su već poprilično etablirane u ovom segmentu industrije. Velik potencijal pokazuje i stvaranje potpuno samostalnih igara i kreativnih pokušaja. U tom indie segmentu naši timovi uspijevaju pratiti dio konkurencije bez obzira na dramatične razlike u budžetima. Treća stvar koja se rapidno razvija u hrvatskom developmentu su work for hire projekti. U Hrvatskoj postoji određen broj izrazito talentiranih programera i dizajnera čije su plaće relativno niske u usporedbi s europskim i svjetskim prosjekom, pa su strani timovi počeli otvarati podružnice za proizvodnju velikih nastavaka svjetskih franšiza umjesto njih. Za početak i brzi ulazak na tržište ni to nije loš put”, zaključuje Mihoković. 

Levenski: Hrvatska gaming industrija jača je nego ikad 

Andrej Levenski, predsjednik Grupacije računalnih igara pri HGK-u i suosnivač te tehnički direktor Pandora studija, ovogodišnji Gamescom ocjenjuje odličnim. “Za hrvatske tvrtke je od velikog značaja pojaviti se na tako respektabilnom sajmu. Jednostavno ne postojiš na karti gaming industrije ako se ne pojavljuješ na takvim događajima. Hrvatske tvrtke na ovaj način pokazuju da postoje, da je hrvatska gaming industrija jača nego ikad prije i da kvalitetom možemo konkurirati vanjskim studijima”, ističe on. Levenski dodaje i to kako mu je iznimno drago što je nastup tvrtki sufinancirala Hrvatska gospodarska komora, za sada jedina domaća institucija koja je prepoznala značaj i brzinu razvoja hrvatskih studija i zajednice tvrtki koje razvijaju računalne igre.

Boris Odorčić

Hitovi: 134

Funkcionalna hrana - ne taži glad, a okreće milijarde

Još sredinom 80-ih na japanskom tržištu pojavila se ideja funkcionalne hrane koja se 10 godina kasnije proširila i na europsko tržište. Taj naziv označava hranu s biološki aktivnim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije te joj najvažnija namjena nije utaživanje gladi odnosno unošenje hranjivih tvari u tijelo čovjeka.

Prvi proizvodi koji su se našli na policama, a nazvani su funkcionalnom hranom, bili su mliječni proizvodi koje su, intenzivno ih promovirajući, počeli na tržište stavljati veliki internacionalni prerađivači mlijeka. Kako su mliječni proizvodi izvor kalcija i temeljnih hranjivih tvari, isticalo se njihovo preventivno djelovanje na nastanak osteoporoze i smanjivanje rizika od nastanka nekih bolesti probavnog sustava. Na tržištima su se počeli pojavljivati jogurti, acidofili ili kefiri s dodacima u nazivu: probiotik, prebiotik i simbiotik. Probiotici su najčešće dvije bakterije - Lactobacillus acidophilus i Bifobacterium bifidum - koje pridonose zdravlju i inače se nalazeći u čovjekovu probavnom sustavu. One omogućavaju kvalitetnu probavu i sintezu vitamina K te jačaju imunitet i smanjuju masti u krvi.

Prebiotici su dodaci hrani koji povećavaju rast i aktivnost nekih od crijevnih bakterija, a to su škrob, dijetalna vlakna, oligosaharidi i slično. Kombinacijom probiotika i prebiotika dobiva se simbiotik.

Iz mora i sa zemlje

U funkcionalnu hranu ubrajaju se i ribe poput skuše, tune, lososa i brancina koje imaju više omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje sprečavaju bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuju kolesterol u krvi i nastanak krvnih ugrušaka.

I žitarice mogu biti funkcionalna hrana jer su izvor dijetalnih vlakana, proteina, minerala i vitamina, a isto vrijedi i za povrće i voće koji su izvor raznih vitamina, ali i drugih komponenata koje djeluju kao antioksidansi. Stručnjaci koji se bave hranom ističu i funkcionalne važnosti voća, posebice agruma koji uz vitamin C, folate i dijetalna vlakna sadrže i druge tvari koje pospješuju borbu protiv malignih bolesti. O dobrom utjecaju maslinovog ulja na zdravlje govori se već dugo, a poznato je kako smanjuje rizik od probavnih teškoća i dobro je za rast i razvoj djece.

U funkcionalnu hranu ubrajaju se i čaj, kava i mnogi drugi proizvodi poput vode, hrane iz mora, graha ili sjemena konoplje.

Većina kupaca u europskim državama nije upoznata s izrazom funkcionalna hrana, ali istovremeno podržavaju obogaćivanje hrane vitaminima, mineralima ili dijetalnim vlaknima.

Rast tržišta u svijetu

Prodaja funkcionalne hrane na svjetskom tržištu raste svake godine. Prema analizi britanskog centra za hranu Leatherhead Food Research, procjenjuje se da je globalno tržište funkcionalne hrane u prošloj godini vrijedilo 43,3 milijarde američkih dolara i to bez bogatog i značajnog tržišta energetskih pića. Stopa rasta tržišta posljednjih godina ipak je nešto usporena jer su potrošači u vrijeme ekonomske krize počeli kupovati uglavnom jeftiniju hranu.

U međuvremenu s rastom potrošnje ove hrane s dodanom vrijednošću došlo je do hiperprodukcije tvrdnji o utjecaju na zdravlje pojedinih proizvoda. Kako je zaštita potrošača također rastući trend, mnogi zakonodavci su donijeli pravila prema kojima proizvođač funkcionalne hrane mora osigurati snažan znanstveni dokaz kako bi ostvario pravo na pojedinu tvrdnju. Ujedno je posebna briga posvećena stalnom praćenju stvarnih zdravstvenih učinaka unosa funkcionalne hrane.

Proizvodnja funkcionalne i eko hrane sve je jači temelj suvremene prehrambene industrije, a prepoznat je i njen veliki potencijal za rast hrvatskoga gospodarstva, ističe direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković.

“Funkcionalna hrana nije samo trend, već sve više postaje temeljem moderne prehrambene industrije kako bi zadovoljila sve zahtjevnijeg potrošača. Okruženje u kojem djeluje naša prehrambena industrija u posljednjih nekoliko godina mijenja se brzinom koju je ponekad teško pratiti. Način života i prehrambene navike se mijenjaju, što otvara prostor za razvoj novih proizvoda pa se tako od hrane ne očekuje samo da bude ukusna i da pruži osjećaj sitosti, već i da povoljno utječe na zdravlje potrošača”, kaže Božica Marković.

Hrvatska prehrambena industrija prilagođava se potrebama tržišta i zahtjevima potrošača jer se razvijaju novi proizvodi i marketinški ističu njihovi pozitivni utjecaji na zdravlje. Kako je četvrtina hrvatske prerađivačke industrije u proizvodnji hrane, proizvodnja funkcionalne hrane ima značajan utjecaj na ukupno hrvatsko gospodarstvo. 

Označavanje vode

Zadnjih desetak godina sve značajniji udio na tržištu ima i prodaja prirodnih mineralnih voda. I dosad su se koristile s različitim ciljem, kao preventivno i terapeutsko ljekovito sredstvo kod mnogih bolesti vezanih za dišni sustav, kožu, jetru, crijeva, ginekološki trakt, kosti i zglobove, kaže nutricionistica Mašenjka Katić iz Jamnice. “Pravilnikom o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama nije dozvoljeno prirodnoj mineralnoj vodi pripisivati svojstva u vezi s prevencijom i liječenjem bolesti, ali je dopuštena upotreba navoda poput poticanje probave ili olakšavanje hepatobilijarne funkcije”, ističe Mašenjka Katić. Pravilnikom je moguće na proizvode napisati i da su pogodni za pripremu hrane za dojenčad te da voda može imati laksativan ili diuretski učinak.

Potencijal u moru

Uzgoj i izlov novih organizama i iskorištenje potencijala tradicionalnih morskih organizama i proizvoda predstavljaju realnu mogućnost za prehranjivanje rastućega svjetskog stanovništva, ističe Sanja Vidaček s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. “Divlja riba gastronomski je cjenjenija i najbolji je izvor dugolančanih omega-3 masnih kiselina, iako danas postoje brojne prednosti konzumacije uzgojene ribe, npr. bolja kontrola s aspekta sigurnosti hrane te mogućnost pozitivne manipulacije kemijskim sastavom. Hrvatska ima nisku potrošnju ribe pa bi se poticanjem potrošnje ribe promidžbenim kampanjama i proizvodnjom inovativnih funkcionalnih proizvoda mogla približiti europskom i svjetskom prosjeku”, dodala je Sanja Vidaček.

Konoplja kao hrana

Industrijska konoplja uzgaja se već tisućama godina i koristi u prehrambene i medicinske svrhe, a posljednjih godina doživljava renesansu i sve je više tema znanstvenih istraživanja zbog svojih nutritivnih i medicinskih svojstava, kaže Marko Obranović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. “Pri industrijskom iskorištavanju konoplje sjeme je vrlo zanimljiv nusprodukt jer sadrži oko 30 posto ulja i 25 posto proteina. Ulje sjemenki konoplje sastoji se od 80 posto nezasićenih masnih kiselina, dok su dva glavna proteina u sjemenu edestin i albumin, a tu su i drugi proteini bogati metioninom i cisteinom. Veliki je potencijal primjene ovog proizvoda u prehrani, kao dodatka pekarskih proizvoda ili zdravih grickalica”, zaključuje Obranović.

Krešimir Sočković

Hitovi: 80

Hrvatska hoda, a svijet trči naprijed

Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor u 2014. dosegao je godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutno zapošljava više od 22.300 ljudi. Primjerice, prema podacima Bisnodea, prihod sektora u 2008. iznosio je oko 19,2 milijarde kuna, a u njemu je bilo zaposleno nešto više od 17.000 ljudi, istaknuto je na druženju članova HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) s predstavnicima medija. Tako je u razdoblju od 2008. do 2014. broj zaposlenih u ICT sektoru uvećan za 28,4 posto.

Nova radna mjesta

Naglašeno je kako je trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10 posto u zadnjih sedam godina. Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za gotovo 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna. Ako se tomu doda telekom, ICT sektor u 2014. izvezao je oko 2,4 milijarde kuna.

Godine 2008. je u Hrvatskoj bilo ukupno 2203 tvrtke u IT i telekom sektoru, a 2014. ta je brojka narasla na 3446 poduzeća.

U prvom polugodištu obilježen je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije e-Hrvatska 2020.

Članovi HUP-ICT udruge, koristeći poziciju socijalnog partnera, bili su uključeni u izradu i davanje preporuka za oba dokumenta. Uključili su se i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi. “Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Hrvatska hoda naprijed, dok svijet trči. Dakle, put je dobar, ali prespor”, istaknuo je predsjednik HUP-ICT udruge Adrian Ježina dodajući kako je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi donesen gotovo prije godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati. “Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije”, kaže Ježina.

HUP-ICT udruga smatra kako nije bila uključena na primjeren način u izradu Strategije e-Hrvatska 2020., čije donošenje smatra iznimno značajnim, posebice u kontekstu povlačenja sredstava iz fondova EU-a. “Za hrvatsku državu i nas kao industriju ovo je jedan od ključnih dokumenata koji treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a samim tim i povećanje konkurentnosti privatnog sektora. Smatramo da prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom cijelog procesa izrade kako bi se zajednički uspostavila očekivana struktura i sam sadržaj”, istaknuo je Ježina.

HUP-ICT smatra i to da je pitanje donošenja strategije digitalnog rasta, odnosno Strategije e-Hrvatska 2020. multiresorno pitanje, a ne sektorsko, i kao takvo zahtijeva horizontalnu koordinaciju nadležnih ministarstava, a ponajprije Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva uprave.

Hrvoje Sagrak, voditelj radne skupine za e-poslovanje i e-upravu, napomenuo je kako bi se upravo tako stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane, koji su u fokusu Strategije e-Hrvatska 2020. “Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju, koje bi trebale biti objedinjene u jednom krovnom dokumentu Digitalna Hrvatska. Pozdravljamo stoga nedavnu Odluku Vlade o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi tu prazninu trebalo popuniti”, istaknuo je Sagrak dodajući kako je to primjer ranog uključivanja struke za razliku od postupka donošenja Strategije e-Hrvatska 2020., u čemu je HUP-ICT sudjelovao tek u završnoj fazi kad je dokument već bio strukturiran. “Želeći pridonijeti kvaliteti Strategije, u granicama koje su gotovim nacrtom već bile postavljene, HUP-ICT je iznio više od 30 prijedloga od kojih je prihvaćeno nešto više od pola. Bitno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi tzv. središnjeg, državnog CIO-a”, istaknuo je Sagrak.

Nove inicijative

Članovi HUP-ICT udruge najavili su i dvije važne inicijative - izradu dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT. 

Novi profesionalci na tržištu rada

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje, napomenuo je kako jedan od većih izazova razvoja IT sektora u nadolazećim godinama predstavljaju novi IT profesionalci na tržištu rada. "Prošle godine se, samo na internetskom portalu MojPosao, otvorilo više od 2000 ICT radnih mjesta, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1500 pojedinaca, a srednje strukovno obrazovanje završava 3500 osoba. Nažalost, hvalevrijedni napori u reformi sustava obrazovanja prve rezultate za naš sektor donijet će tek 2035. godine i neophodno je da se pripremi i počne provoditi nacionalna strategija razvoja digitalnih radnih mjesta", kazao je dodajući kako usporedni pokazatelji i iskustva poslodavaca govore kako Hrvatska ima ne samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i strukture kadra, a što se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Boris Odorčić

Hitovi: 310

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb