e-Privredni

A+ A A-

Udruživanjem optičara do tržišta

Pedeset obiteljskih optika koje djeluju na području cijele Hrvatske početkom lipnja udružile su se u grupaciju pod nazivom Lider Optike. Cilj tog udruživanja bilo je zajedničko djelovanje na tržištu, zatim zajedničko djelovanje prema dobavljačima kao i kupcima za koje optike žele osigurati povoljne cijene, visoku kvalitetu proizvoda i usluga te im omogućiti korištenje ostalih pogodnosti poput zajedničkih jamstava na kvalitetu optičkih proizvoda.

Govoreći o nastanku ideje o objedinjavanju obiteljskih optika,Marko Teodorović, direktor Lider Optika, rekao je kako su analizom hrvatskog tržišta vlasnici svih tih optika zaključili kako bi se u Hrvatskoj mogao primijeniti već iskušani model tzv. buying grupe koja postoji na stranim tržištima. Takav model uspješno funkcionira već gotovo 50 godina na francuskom tržištu. “Naša analiza je pokazala da preduvjeti za to postoje, primjerice usitnjenost tržišta koje stvara prostor za objedinjavanje proizvođača kroz koje se pak stvara i jača pregovaračka pozicija s dobavljačima koji imaju relativno zamjenjivu robu”, istaknuo je Teodorović. Dodao je kako su Lider Optike grupacija, ali ne u klasičnom smislu gdje postoji jedna pravna osoba koja je vlasnik svih članica. U slučaju Lider Optika riječ je o jednoj pravnoj osobi, a to je tvrtka Malens koja ima ulogu koordinatora grupe, a svi ostali vlasnici očnih optika odlučuju o svim bitnim stvarima za grupaciju, i to po demokratskom principu - jedan subjekt, jedan glas. Teodorović je pojasnio kako su ugovorima definirana osnovna pravila grupacije kao i prava i obveze svake članice.

Dva smjera djelovanja na stranim tržištima Lider Optike na domaćem tržištu namjeravaju i dalje harmonizirati i integrirati svoj marketing, a sve to kako bi postali prepoznatljivi na tržištu. “U planu su neke inovacije koje će pružiti još više vrijednosti našim kupcima, pored već ponuđenih povoljnosti, primjerice mogućnosti reklamacije proizvoda u bilo kojoj Lider Optici, bez obzira u kojoj je obiteljskoj optici kupljen, ali ona mora biti u sastavu naše grupacije”, istaknuo je Teodorović. Na upit Privrednog vjesnika na koji će način nastupati na stranim tržištima, rekao je kako će na tom području ići u dva smjera. Pojasnio je kako su tržišta regije u sličnoj situaciji poput hrvatskog, te postoje jednaki strateški razlozi da se i tamo dogodi udruživanje obiteljskih optika. Iz te perspektive smatraju kako poslovna logika nalaže širenje Lider Optika u regiji prema već iskušanom receptu u Hrvatskoj. Time namjeravaju postići daljnje jačanje grupacije, što je nužno za tržišnu utakmicu s velikim stranim lancima.

Na ostalim stranim tržištima, posebice onima u Zapadnoj Europi, Lider Optike vide veliki izvor potencijalnih kupaca u kontekstu medicinskog turizma. “Činjenica je da su naši optičari jednako stručni kao kolege iz Zapadne Europe, ali su naše cijene bitno povoljnije od njihovih. Dakle, radit ćemo na tome da privučemo strane turiste u obiteljske optike iz sastava Lider Optika te im kroz suradnju s njihovim zdravstvenim osiguranjima smanjiti prepreke za ostvarivanje njihovih prava”, naglasio je Teodorović.

No na malom tržištu poput hrvatskog problem je konkurencija. Tako je kod nas već prisutan jedan veliki talijanski lanac optika koji djeluje kao franšiza. S obzirom na to da je taj lanac u vlasništvu jednog od najvećih svjetskih proizvođača dioptrijskih okvira i sunčanih naočala - Luxottica Grupe, koja osim toga ima više od 7000 optika u svijetu, u Lider Optikama smatraju kako se situacija na tržištu može vrlo brzo promijeniti. No ta će promjena, prema mišljenju Teodorovića, biti vrlo nepovoljna za male obiteljske optike koje se neće moći nositi s tako velikom i jakom tvrtkom. Osim toga, prijetnja poslovanju Lider Optika je i drugi lanac, Grand Vision, koji ima gotovo 5000 optika u svijetu i prakticira kupovinu lokalnih optika. “Te kompanije bi vrlo brzo mogle pokoriti hrvatsko tržište jer imaju sve preduvjete za to, a to su veliki financijski resursi, uhodani poslovni model, jaki brendovi i marketing te neusporedivo jača pregovaračka snaga s dobavljačima. Jedina šansa za opstanak hrvatskih obiteljskih optika upravo je ujedinjavanje kroz Lider Optike”, kaže Teodorović.

Iako donekle pratimo svjetske trendove u području optike, ipak u nekim dijelovima prilično zaostajemo, dodaje Teodorović. Pritom napominje kako se to posebice odnosi na prilagođavanje novim europskim tržišnim uvjetima. Naime, u zadnjem desetljeću došlo je do značajnog okrupnjavanja proizvođača optičkih proizvoda. Zbog toga su se i maloprodajni lanci počeli okrupnjavati kako bi zadržali pregovaračku poziciju s dobavljačima. Nažalost, napominje Teodorović, na našem tržištu svijest o tome zasad je još uvijek vrlo niska. 

Lider Optike imaju oko 10 posto tržišnog udjela, a taj udio namjeravaju povećati na 30 posto. To bi ovu grupaciju pozicioniralo na dobro mjesto na tržištu te joj omogućilo učinkovitiju zaštitu od stranih lanaca. Na francuskom tržištu optike te “buying” grupe drže više od 50 posto udjela te se vrlo učinkovito bore protiv lanaca multinacionalnih korporacija. Nažalost, zasad još uvijek ne postoji jedinstveni izvor statističkih podataka za hrvatsko tržište optike. Ipak, zadnja procjena tržišta prihoda od maloprodaje optike u našoj zemlji, prema raznim izvorima i iz doba prije gospodarske krize, iznosi oko 80 milijuna eura. Lider Optike procjenjuju kako se trenutno uprihođuje oko 60 posto od toga iznosa. 

Sanja Plješa, PV (15. 9. 2014.)

Hitovi: 90

Nova investicija Color Emajla

Jedna od perjanica prilično očerupane hrvatske metaloprerađivačke i ndustrije, požeški Color Emajl ove godine obilježava 30 godina od osnutka. Više od 500 radnika ove proizvodne tvrtke svoj je rođendan obilježilo otvaranjem novog pogona iz segmenta proizvodnje dimovodnih cijevi. Kako je za Privredni vjesnik objasnio Goran Šutalo, predsjednik Uprave i vlasnik Color Grupe, riječ je o investiciji vrijednoj oko 70 milijuna kuna. Otvoren je novi pogon emajlirnice – pogon za emajliranje polugotovih dimovodnih elemenata, kao i automatskog regalnog skladišta. Riječ je o prvom takvom skladištu u Hrvatskoj koje je u potpunosti automatizirano i robotizirano, a u kojem se zadavanjem određenih funkcija izdvaja roba. Ovaj novi pogon i skladište protežu se na oko 6000 četvornih metara.

Inače, Color Emajl je nastao 1984. godine kao mala zanatska radionica, odnosno servis za popravak kućanskih aparata. “Brzo se pokazalo kako valja nešto i proizvoditi, te je započela proizvodnja protutegova i kada za veš-mašine. U završnoj obradi te je proizvode trebalo emajlirati i otuda naziv tvrtke – kolor emajl. S vremenom smo zapostavili emajlirnicu i s proizvodnjom otišli u drugom smjeru. Započeli smo s proizvodnjom dimovodnih cijevi, a kada smo upoznali to tržiše – počeli smo raditi kamine”, objašnjava Šutalo.

Sada u Color Emajlu, koji je u međuvremenu prerastao u Color Grupu, proizv ode više od 60 različitih modela kamina koji se razlikuju po nizu dizajnerskih, ali i tehnoloških elemenata. Tako veliki asortiman rezultat je tržišnih zahtjeva budući da svako tržište ima svoje specifične zahtjeve, a u Color Emajlu ih nastoje maksimalno ispuniti. U Francuskoj i Italiji preferiraju kamine s ložištima od keramike, dok Englezi, Nijemci i Skandinavci više vole prirodni kamen ili kamen u imitaciji drveta. Nedugo nakon prvih proizvodnih početaka, u Color Emajlu su stjecajem tadašnjih okolnosti bili priseljeni baviti se i trgovačkom djelatnošću.

“U vremenima velike inflacije potkraj osamdesetih godina, spasili smo se otvaranjem trgovine kako bi od inflacijskog obezvređivanja koliko-toliko izvukli vrijednost već plasiranih proizvoda. Kasnije sam shvatio da proizvodnja ne može ići zajedno s trgovinom pa smo osnovali posebnu tvrtku – Color Trgovina. Danas imamo šest maloprodajnih objekata u Slavoniji, a kada dođu bolja vremena, planiramo širiti trgovačku mrežu”, kaže Šutalo.

Na pitanje, kako je moguće pozitivno i još razvojno poslovati u segmentu proizvodnje u današnjim hrvatskim kriznim gospodarskim uvjetima, Šutalo kaže kako je jedina kriza koja pogađa Color Emajl – topla zima!

“Kada bi se dogodile zaredom dvije tople zime, onda bi vjerojatno doživjeli puna skladišta. Čim je hladno, naši proizvodni kapaciteti ne uspiju pokriti potražnju. Što se hrvatske krize tiče, mi ne znamo što je to, jer oko 95 posto proizvoda plasiramo u izvoz gdje se sve isporučeno na vrijeme plaća. U tome je osnovni recept uspješnog poslovanja. Najjači kupci su nam Skandinavci, potom Njemačka i Francuska, a sada idemo i na englesko tržište. Prema tom kriteriju, Color Emajl je u Europskoj uniji prisutan već 15 godina”, ističe Šutalo.

 

 

 

Najbolja prezentacija na sajmovima

 

 

 

Budući da se radi o specifičnim proizvodima koji ne spadaju u robu široke potrošnje, najbolja mjesta prezentacije i promocije kamina su nastupi na specijaliziranim sajmovima u Frankfurtu i Veroni koji su ujedno i najveći europski sajmovi kada je riječ o grijanju i pratećim proizvodima.

“Ovi specijalizirani sajmovi su mjesta gdje se okupljaju naši kupci i gdje možemo prezentirati svoje proizvode. Najbolje se promoviramo u neposrednoj usporedbi s drugim proizvođačima. Tamo se jasno vide sve naše prednosti, kvalitete i dizajn naših proizvoda”, ističe Šutalo dodajući kako su u Color Grupi prošlu godinu zaključili s oko 150 milijuna kuna prometa. Naravno, ostvarena dobit uložena je u novu tehnologiju, u nove strojeve, ali i u nova radna mjesta. Trenutačno su u Color Grupi zaposlena 523 radnika, a nakon punog početka rada novih pogona zaposlit će se još najmanje 20 radnika. Pored odličnih izvoznih rezultata, o dobrom radu ove požeške tvornice najbolje govori podatak kako od njena osnivanja prije 30 godina do danas - ni jedna plaća nije kasnila. 

Među inim apsurdima hrvatskog zakonodavstva i raznih pravila, Šutalo izdvaja primjer gdje se određenim pravilima građevinska dozvola za objekt odgovarajuće kvadrature nekog proizvodnog pogona uvjetuje izgradnjom pripadajućih parkirališnih mjesta.

“Naše regalno skladište ima nekoliko tisuća kvadrata, ali ono je potpuno automatizirano i u njemu ne radi ni jedan čovjek. Kome će onda trebati ta silna uvjetovana mjesta za parking? Pa, gospodo, ja ne radim trgovački centar nego proizvodnju! Istovremeno, to isto skladište mora imati toliko i toliko hidranata. Tko će se njima koristiti kada u to isto skladište zbog automatiziranosti i robotiziranosti ne smije ući čovjek? To su samo neki od apsurda autora hrvatskih propisa koji uopće ne prate konkretnu situaciju nego se slijepo drže nekih pravila koja u stvarnom životu zaista nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, to sve skupa silno košta”, kaže Goran Šutalo.

Ako želimo u Hrvatskoj razvijati proizvodnju, onda bi prvi i temeljni potez trebao biti približavanje znanosti i proizvodnje. Odnosno, školstvo približiti struci. Nedopustivo je da se neki budući majstor, tokar, alatničar ili zavarivač, u strukovnoj školi tri ili četiri dana u tjednu bavi teorijom, a samo jedan dan provede u praktičnom radu. Takvo školovanje ne koristi ničemu. Slično vrijedi i za buduće inženjere. Ako oni tijekom studiranja nisu u neposrednom kontaktu s modernom tehnologijom i proizvodnjom – to nije dobro. Tako se ne radi u razvijenim europskim društvima kojima je stalo do razvoja proizvodnih djelatnosti, upozorava Goran Šutalo.

Svetozar Sarkanjac, PV (15. 9. 2014.)

Hitovi: 82

Privatne šume na čekanju

Iako se u svijetu površine pod šumama smanjuju zbog prevelike eksploatacije i krčenja radi stvaranja poljoprivrednog prostora, europski kontinent diči se činjenicom kako je čak 40 posto njegove površine pod šumama. Podaci pokazuju kako se šumske površine šire godišnje za 0,4 posto, a u Europi, koja je po održivom gospodarenju šumama najbolja u svijetu, samo se 60 do 70 posto godišnjeg prirasta siječe, tako da zalihe drva rastu. No prema najavama europskih dužnosnika koji su pisali novu Strategiju gospodarenja šumama, do 2020. godine povećat će se iskorištavanje šumskog bogatstva za 30 posto u odnosu na 2010. godinu i na taj način bi se mogla - zahvaljujući činjenici da je drvo, odnosno šumska biomasa, ekološko gorivo - ostvariti i želja da se 20 posto energije u EU-u stvori iz ekoloških izvora, od čega će 42 posto biti iz biomase.

Zanimljiva je i činjenica da je u Europi čak 60 posto šuma u privatnim rukama, a manjinom upravlja država i drugi šumoposjednici iz javnog sektora. U poslovima vezanima uz drvo i šume zaposleno je čak tri milijuna ljudi. Šume pomažu regionalnom razvitku, a značajno utječu i na druge industrijske i gospodarske grane.

U rujnu protekle godine Europska unija pripremila je novu šumarsku strategiju koja bi trebala postati glavni okvir za gospodarenje šumama i zahvaljujući idejama pretočenim u nju Europa bi trebala bolje, učinkovitije, ali i održivo upravljati ovim svojim bogatstvom.

No jugoistok Europe je druga priča. Europska unija označila ju je sivom zonom zbog čestih ilegalnih sječa, lošeg upravljanja i neiskorištavanja potencijala. Upravo tim problemima bavila se 2. regionalna konferencija šumoposjednika Jugoistočne Europe koja je u Zagreb privukla više od 150 šumoposjednika, stručnjaka, profesionalaca i znanstvenika ovog sektora.

Darko Prodan, predsjednik Drvnog klastera, koji je organizator te konferencije, upozorava kako sa sadašnjim stanjem ne smijemo biti zadovoljni. “Više od 600.000 hrvatskih zemljoposjednika ne može nametnuti svoje ideje institucijama i zakonodavcima, međusobno nisu koordinirani niti udruženi, a nedostaju i znanja i informacije o tome kako gospodariti šumama. Šuma je naše zlato i naša nafta. Očekujemo ulaganja u šume koje će okrupniti posjede i učiniti ih profitabilnima i održivima”, kaže Prodan.

Najveći problem koji vidimo je činjenica da je zakonskim promjenama ukinuta Šumarska savjetodavna služba u kojoj je radilo 80 stručnjaka koji su pomagali vlasnicima šuma, upozorava Dalibor Hatić, predsjednik Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima Hrvatske udruge poslodavaca. “Moramo se sami organizirati upravo zbog toga što je najveći nacionalni poduzetnik u šumarstvu - Hrvatske šume - postao regulator. Oni su u velikim promjenama organizacije svoga rada i ne mogu, niti imaju vremena, baviti se privatnim šumama. Mi šumoposjednici bavimo se preživljavanjem i opstankom u ovom poslu te smo kroz udruživanje pokušali doći do izmjena zakona kojima barem dijelom ostvarujemo svoje ideje”, ističe Hatić. 

Robert Ojurović iz Savjetodavne službe upozorava kako privatne šume raspolažu godišnje s oko milijun kubika sirovine na nešto više od 580.000 hektara. “U proteklim godinama privatni posjednici šuma malo su ulagali u njih i uglavnom su ih samo sjekli. Domaće tržište karakterizira rascjepkanost, a prosječna veličina privatne šume je samo 0,6 hektara, dok oko 600.000 vlasnika šuma posjeduje samo oko jednog hektara šume, i to uglavnom imovinsko i pravno nesređeno. Ekstenzivno se i nestručno tim šumama upravlja, a nema ni udruživanja vlasnika parcela kako bi osigurali dobit i održivost šuma”, kaže Ojurović. 

 

Privatne šume čine 22,6 posto ukupnih šuma i dio njih je još u postupku povrata vlasnicima. Šume su rascjepkane na milijun i pol parcela, a većina posječene privatne šume otpada na ogrjevno drvo, dok samo 29 posto postaje tehnička oblovina. Prema procjenama stručnjaka, najveći problem privatnih šuma je, pored rascjepkanosti, nedostatak stručnih osoba koje bi njima upravljale, kao i zatvorenost i neprohodnost šuma u koje strojevi ne mogu ući, što onemogućava niske troškove korištenja šume.

Dobre ideje dolaze od regionalnih uzora, Austrijanaca i njihova načina kako pomoći privatnicima. Kako kaže ataše austrijskog veleposlanstva u Zagrebu Christian Brawenz, u Austriji se koordiniranom akcijom krenulo u pomoć vlasnicima privatnih šuma. Prikupljaju se podaci o šumama koje nisu u uporabi, kontaktiraju se vlasnici tih parcela i motivira ih se za njihovo korištenje. Priprema se i ekspertiza i jačanje servisa za male poduzetnike. Oni se i udružuju na regionalnoj i nacionalnoj razini, a država kroz razne kampanje radi i na organizaciji promocije uporabe drva. Austrijski vlasnici šuma mogu dobiti i financijsku pomoć za konzultantske usluge, a mogu računati i na suradnju s tvrtkama i institucijama koje upravljaju državnim šumama. 

(PV/Krešimir Sočković) 2. rujna 2014.

Hitovi: 361

HGK vodi novoosnovanu Grupaciju za računalne igre na GamesCom, najveći svjetski sajam interaktivne zabave

ZAGREB - Pet tvrtki, članica nedavno osnovane Grupacija za računalne igre, bit će izlagači na GamesComu, najvećem svjetskom sajmu interaktivne zabave na svijetu, u Kölnu, 13.–17. kolovoza. Na hrvatskom će miništandu izlagati tvrtke Digitalna avantura d.o.o., Intercorona d.o.o., Iron Ward j.d.o.o., K.I.D. d.o.o. i Pandora studio d.o.o., na svjetskom tržištu poznatije pod brendovima Reboot, Starpoint Gemini, Ironward, Cateia Games i Gamepires.

400 NAJVEĆIH 2012.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2012.
"400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA
HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2012.


Financijska industrija 2012


BANKARSTVO: Produljena recesija
OSIGURANJE: Pokazana velika otpornost
FONDOVI: Nastupa pozitivna nervoza


Business & Lifestyle

Sponzorirani magazin
Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb