Projekt pod nazivom Podrška razvoju održivih klastera pokrenut je u veljači 2011. godine, s dva milijuna eura iz IPA fonda i 400.000 eura iz državnog proračuna. Gotovo dvije i pol godine kasnije završen je osnivanjem triju klastera konkurentnosti u granama gospodarstva koje su ocijenjene strateškima: drvnoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji. Projekt je, prema ocjeni ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, bio vrlo uspješan jer je povezao više od 1300 ljudi koji su u njemu sudjelovali na razne načine. Sljedeća dva sektora u kojima se planira klastersko povezivanje na državnoj razini su brodogradnja i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Brodogradnja je, prema Marasu, dosad "uvozila za 10, prodavala za osam, a ubuduće bi trebala uvoziti za četiri i prodavati za 12". Za osnivanje klastera država je u zadnje četiri godine izdvojila 35 milijuna kuna, a već u srpnju bit će raspisan prvi natječaj za bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a, u kojem će klasteri za jedan projekt moći dobiti i do šest milijuna eura, više od svih domaćih poticaja dosad.

Nema članarine

Tijekom provedbe projekta, rekao je njegov voditelj Barry Condron, identificirano je čak 89 klastera u Hrvatskoj, ali i utvrđeno da stvarno funkcionira tek svaki drugi. U bazi projekta sada je oko 200 tvrtki uključenih u klastere, a prva tri klastera konkurentnosti već su izrodila neke konkretne inicijative. Tako se u prehrambenom klasteru dogovara osnivanje kulinarske akademije, drvni klaster pokrenuo je zajedničke aktivnosti oko novog dizajna namještaja, dok se automobilski klaster posvetio jačem razvoju električnih automobila. Izrađena su i mjerila za praćenje rada klastera, a iskustva stečena tijekom ustrojavanja prvih triju klastera konkurentnosti, uobličena u akcijske i komunikacijske planove, bit će iskorištena za osnivanje novih klastera, koji bi u budućnosti, smatra Condron, mogli značajno pridonijeti povlačenju novca iz EU fondova.

Pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak najvećim uspjehom projekta ipak smatra okupljanje cijele klasterske zajednice u Hrvatskoj, koja uključuje preko 2000 dionika iz gospodarstva, obrazovnog sustava i javne uprave. Jedna od pouka projekta je da se klasterima više neće iz državne blagajne pokrivati operativni troškovi, poput administracije i plaće klaster menadžera, nego će se financirati njihovi projekti, iz kojih će se onda pokrivati i troškovi poslovanja. Tri novoosnovana klastera konkurentnosti nemaju nikakve operativne troškove niti klaster menadžere, jer administraciju za njih vodi Agencija za investicije i konkurentnost. Zato klasteri, iako su organizirani kao udruge, nemaju ni članarine, što ih čini dodatno privlačnima za male poduzetnike. Članstvo u klasteru otvara niz novih poslovnih prilika, omogućuje sudjelovanje poduzetnika u razvoju strateških dokumenata za korištenje strukturnih fondova EU-a, pristup financiranju iz tih fondova, te uspostavljanje kontakata s klasterima iz EU-a s kojima se mogu razvijati međunarodni projekti.

Dunavska strategija

Klasteri koji dobivaju poticaje o svom su radu dosad izvještavali podacima o održanim edukacijama i broju sudionika, a ubuduće će se od njih tražiti podaci o rastu prihoda nakon realizacije nekog projekta. Klasteri će se moći natjecati i za sredstva iz EU-ove Dunavske strategije, u koju je uključeno 14 zemalja, a projekti će morati biti prekogranični, uz suradnju barem osam sudionika u jednom projektu.
Do kraja srpnja, najavila je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva, bit će osnovano ukupno 12 klastera konkurentnosti, a potom slijedi osnivanje visokotehnoloških mreža za industriju u 12 proritetnih sektora, primjenom šest ključnih tehnologija, poput nanotehnologije, mikroelektronike, biotehnologije i fotonike.

(PV/D.Ž.)
14. lipnja 2013.

Tražite li posao u Europskoj uniji? Već sada možete baciti pogled na portal EURES (ec.europa.eu/eures/) na kojemu se nalazi više od milijun i sto tisuća životopisa, registrirano je više od 31 tisuće tvrtki u potrazi za radnicima i oglašeno je više od milijun i tristo tisuća slobodnih radnih mjesta.

No pravo je pitanje je jesmo li spremni otići raditi negdje izvan svojeg grada, države ili regije. Analize pokazuju kako je na svetskom tržištu trenuto oko 200 milijuna migranata - ljudi koji su trbuhom za kruhom promijenili svoju državu nekom drugom. Isto tako brojke govore kako unatoč svim mogućnostima ipak vrlo malo građana migrira zbog posla u druge države. U Europi je to na razini od oko dva do tri posto onih koji odsele zbog posla. Migriraju uglavnom mladi ljudi, i to oni bez kvalifikacija ili oni s visokim kvalifikacijama.

Od sredine ove godine svi postajemo građani Europske unije i na nas će se primjenjivati sva pravila vezana uz slobodu kretanja radnika koja su u temeljnim dokumentima te zajednice zemalja. Hrvatskim građanima se jamči ravnopravan tretman s domaćim radnicima zemalja članica i to oko zapošljavanja, naknada, uvjeta rada, ali će to vrijediti i za obrazovanje i doškolovanja te prava na boravak i socijalne beneficije.

Hrvatskim radnicima će se u kratkom roku otvoriti tržišta mnogih zemalja. Oni koji se bave deficitarnim zanimanjima mogu računati na lako zapošljavanje čak i u onim državama koje su najavile višegodišnji moratorij na zapošljavanje hrvatskih građana po ulasku u Europsku uniju. Ta prava nisu jednostrana nego istovremeno Hrvatska to mora pružiti i drugim članicama Unije i njihovim žiteljima.

Neke države članice za sada nisu otvorili u potpunosti svoje tržište za hrvatske radnike. Najčešće je riječ o odgodama u dvogodišnjem trajanju i to prijelazno razdoblje može biti produživano do 7 godina ali uz blagoslov Europske komisije i ozbiljnih poremećaja na tržištu rada zemlje koja traži moratorij. Države to prijelazno razdoblje se, ne moraju odmah aktivirati. Primjer za to je slučaj uvođenje španjolskog moratorija za rumunjske radnike sredinom pretprošle godine.

Mnogi se pitaju trebamo li strahovati od najezde jeftine radne snage na hrvatsko tržište. Straha od stranaca ne bi trebalo biti jer imamo svoje specifično tržište i mnogi stručnjaci smatraju da Hrvatska neće biti primateljica već prvenstveno davateljica radne snage. Mnogo je i poslova kod nas koje nitko ne želi raditi, posebice onih sezonskih posebice u poljoprivredi. Veći izazov za Hrvatsku bit će kako zadržati i osigurati posao za one hrvatske radnike s visokim potencijalom i visokom razinom obrazovanja.

Želimo ići van

Istraživanje portala Moj Posao, provedeno prije nekoliko godina, pokazalo je kako su hrvatski građani najspremniji posao potražiti u Njemačkoj, Švicarskoj ili Velikoj Britaniji. Prema istom istraživanju provedenom 2011. godine više od dvije trećine ispitanika je izjavilo kako su spremni napustiti Hrvatsku zbog dobro plaćenog posla u inozemstvu. S obzirom na broj nezaposlenih koji je od tada porastao i gospodarsku situaciju koja je bilježila samo negativne trendove, ta brojka se u dvije posljednje godine sigurno nije smanjila nego povećala.

(PV/K.S.)
13. lipnja 2013.

U sklopu svoje nove platforme društvene odgovornosti pod nazivom Moj Zaba Start, Zagrebačka banka raspisala je natječaj Moja prilika. Cilj natječaja je pružiti potporu u realizaciji prijavljenih projekata koji podrazumijevaju pokretanje poslovanja (startup) ili primjenom inovativnih rješenja značajno utječu na razvoj postojećeg poslovanja i generiranje prihoda, širenje i nova zapošljavanja. Tri najbolja projekta dobit će za financijsku potporu 100.000 kuna svaki (u bruto iznosu). Na natječaj se mogu prijaviti start up tvrtke, obrtnici i mali poduzetnici, kao i fizičke osobe, koje u slučaju dobivanja potpore imaju obvezu otvaranja poslovnog subjekta.

Prilikom predstavljanja natječaja u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održan je okrugli stol Uloga banaka i države u poticanju inovativnog poslovanja na kojem su sudionici komentirali trendove u komercijalizaciji i financiranju inovacija. Na tom događanju, čija je glavna poruka bila da afirmiranje inovacija može pomoći restrukturiranju gospodarstva te pridonijeti uspješnom startu Hrvatske na tržištu Europske unije, uspješni poduzetnici podijelili su svoje ideje i govorili o preprekama pri pokretanju posla.

Tako je vlasnica tvrtke Competo Martina Bračić ispričala kako je 2005. godine otvorila slastičarnicu Torte i to. "U gradu prepunom slastičarnica mi smo uspjeli otvoriti još jednu. Prvi korak bio je izravan marketing, odnosno poklanjanje torti poznatim osobama, susjedima, novinarima... Imala sam mali kapital i nudila skupu tortu i uspjela sam. Dakle, proizvod je sve pobijedio", istaknula je.

Priprema tržišta

Nenad Mećava, direktor Poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, smatra kako je potrebno razbiti mit da je za razvoj uspješnog posla potrebno mnogo kapitala. "Kvalitetni poslovi su u blizini, potrebno je to osvijestiti, pogotovo zato što nam se ulaskom u EU otvara veliko tržište i mnoge prilike. Međutim, smatram kako tržište nije najbolje pripremljeno za EU i želimo u što kraćem roku to promijeniti. Zagrebačka banka se kao aktivni sudionik uklapa u ideju razvijanja inovacijskog poduzetništava jer želimo potaknuti malo i srednje poduzetništvo, posebice jer smo detaljno upućeni u današnje probleme poduzetnika", napomenuo je dodavši kako vrijednost natječaja Moja prilika leži u angažmanu mnogih partnera koji svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći početnicima u poslu, ali i onima koji žele aplicirati za novac fondova Europske unije.

Sonja Radas, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Zagreb, kaže kako ankete koje je proveo ovaj javni znanstveni institut pokazuju da su najveći problem hrvatskih malih i srednjih tvrtki ipak financije i trošak inovacije, te nedostatak znanja i stručnosti ljudi unutar poduzeća. Dodala je kako bi bilo dobro da se Hrvatska usredotoči na razvoj IT industrije jer su barijere za ulazak na tržište male, dok je izuzetno dobar omjer uloženog i postignutog. Točnije, nisu potrebna velika ulaganja, a rezultat može imati značajan utjecaj na gospodarstvo.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Poslovno-inovacijske agencije BICRO, naglašava kako ova državna agencija traži i financira inovativne poduzetnike. "Kada se banke ne mogu pouzdati u investiciju, BICRO može preuzeti taj rizik", ističe Meštrić.

(PV/B.O.)
13. lipnja 2013.

Kako bi privukli što više turista u našu zemlju te pronašli način za produljenje turističke sezone, Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta provodi projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam. Taj je projekt na konferenciji za novinare predstavio ministar turizma Darko Lorencin, istaknuvši kako je nit vodilja pripreme projekta bila činjenica što objekti s bazenima u prosjeku imaju 30 posto veću popunjenost od ostalih turističkih objekata. Podsjetio je kako je izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja povećana tlocrtna površina pomoćne građevine koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, što se odnosi i na bazene, s dosadašnjih 24 na 100 četvornih metara. Zato za izgradnju bazena od minimalno 30 za vanjske i 20 za unutarnje, a maksimalno 100 četvornih metara površine neće trebati građevinska dozvola.

Lorencin je rekao kako će se sredstva dodjeljivati za bazene izgrađene od 1. siječnja do 31. listopada ove godine, a ukupno je osigurano 10 milijuna kuna. Po projektu će se najviše dodjeljivati 50.000 kuna ili do 50 posto ukupne vrijednosti investicije.

Pripremiti se za povlačenje sredstava iz EU fondova

Projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam namijenjen je obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama. Privatni iznajmljivači također se mogu javiti na natječaj, ali se do predaje natječajne dokumentacije moraju registrirati kao obrt, trgovačko društvo ili zadruga.

Lorencin je predstavio i mogućnosti financiranja za male i srednje poduzetnike u turizmu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Napomenuo je kako će Ministarstvo poduzetništva i obrta u rujnu raspisati natječaj za korištenje sredstava iz strukturnih fondova za segment malih i srednjih poduzetnika u ovoj godini. Iz tih će fondova za gospodarske i turističke projekte na raspolaganju biti 30 milijuna eura. “Važno je pripremiti se na vrijeme za ovogodišnji javni poziv koji će biti indikator razine spremnosti poduzetnika i dobra priprema za povlačenje sredstava iz EU-a u razdoblju od 2014. do 2018. godine kada će nam na raspolaganju biti znatno veća sredstva”, istaknuo je Lorencin.

Krediti za difuzne hotele

O izmjenama kreditnih programa za turistički sektor govorio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). On je naglasio kako je u pet mjeseci ove godine HBOR za turizam odobrio oko 500 milijuna kuna kreditnih sredstava od čega je 97 posto bilo namijenjeno investicijama u turizmu. “U izmjene kreditnih programa uključili smo sve prijedloge i primjedbe poduzetnika, pa će se tako prvi put kreditirati tzv. difuzni ili raspršeni hoteli. Krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu na rok do 17 godina, uključujući poček od četiri godine. Najmanji iznos kredita je 700.000 kuna, dok najviši iznos ovisi o kreditnoj sposobnosti njegova tražitelja”, rekao je Kovačev.

(PV)
12. lipnja 2013.