e-Privredni

A+ A A-

HPC kao most između gospodarstva i znanosti

Tehnologija računalstva visokih performansi (HPC) predstavlja integraciju složenih algoritama, jakih računalnih sustava i brze mrežne infrastrukture s ciljem učinkovitog, pouzdanog i brzog izvršavanja složenih programa uz postizanje visokih performansi.

Tomi Ilijaš, direktor slovenske tvrtke Arctur, ističe kako su HPC tehnologije zaslužne za mnoge današnje proizvode, a da toga nismo ni svjesni. “Danas se, naime, svi crash testovi sigurnosti vozila rade na HPC tehnologijama koje se, među ostalim, primjenjuju u zrakoplovnoj i drugim industrijama gdje se koriste razne simulacije. Dakle, te simulacije fizičkih događaja oko nas mogu se napraviti puno brže i lakše upravo zahvaljujući korištenju superračunala”, kaže.

Hrvatska, Slovenija i druge države Istočne Europe u tome području prilično zaostaju za zapadnim zemljama. “Njemačka, primjerice, ima 100 puta više HPC infrastrukture per capita nego Hrvatska. Ako želimo podići dodanu vrijednost proizvoda i usluga, trebamo koristiti ove tehnologije, kao i onoga što pruža znanost. Stoga valja napraviti most između gospodarstva i znanosti. A taj most upravo može biti HPC koji može udružiti gospodarstvo i znanost kako bi se napravile inovacije na visokotehnološkom području”, napomenuo je.

Kako bi se hrvatski poduzetnici upoznali s prednostima koje nudi napredno računarstvo u formi HPC tehnologije kao i s programima financiranja iz EU fondova koji su im na raspolaganju za primjenu ove tehnologije u poslovanju, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Forum računalstva visokih performansi za mala i srednja poduzeća. Ovo događanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, organizirali su Institut Ruđer Bošković i HGK u suradnji s tvrtkom Arctur i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Prilagodba uvjetima

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako se želi što više malih i srednjih poduzetnika informirati o ovoj temi kako bi se povećanom dostupnošću ovih tehnologija bolje prilagodili tržišnim zahtjevima, razvoju inovacija, novih proizvoda i usluga te tako povećali konkurentnost. “S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva”, kazala je.

Forum je organiziran u sklopu aktivnosti SESAME Net projekta koji je financiran kroz program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u vrijednosti dva milijuna eura. U taj projekt uključeno je 14 kompanija, javnih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj ovaj projekt dijelom provodi Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, naglasio je kako je u uspješnim zapadnim zemljama sprega znanosti i gospodarstva puno snažnija negoli u Hrvatskoj. “U nas je, nažalost, uvriježeno shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Međutim, zaboravljamo da nema konkurentnih proizvoda bez inovacija. Svakoj inovaciji prethode kvalitetna istraživanja. A upravo je projekt SESAME Net tako zamišljen. Dakle, da se infrastruktura i know-how koje posjeduju znanstveno-istraživačke institucije, kao što je IRB, prenesu na poduzetnike s ciljem bržeg razvoja novih proizvoda i usluga, inovacija te jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu”, napomenuo je. 

Totalna irelevantnost

Hrvatskoj, dodao je, neminovno slijedi stagnacija ako se ne prilagodi napretku. “Dogodit će se još dramatičnije iseljavanje naših najkvalitetnijih kadrova, nezaposlenost i siromaštvo bit će još veće, poduzeća će propadati i doseći ćemo stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Osim ako se ne sredimo i ne pojačamo znanost te njenu suradnju s gospodarstvom”, istaknuo je Antičić.

Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, kazao je kako je, u tehnološkom smislu, hrvatski stupanj razvijenosti daleko od današnje konkurentnosti, osim nekoliko svijetlih primjera. “Jedan od glavnih problema koje vidimo je informiranost. Dakle, na institutima i fakultetima postoji know-how, a znanje i ti resursi u vidu HPC tehnologija trenutačno nisu u funkciji gospodarstva koliko bi trebali biti. Misija svih nas je da tu svijest i povezanost instituta i edukativne zajednice s gospodarstvom dignemo na puno višu razinu ako želimo uhvatiti priključak s vrlo konkurentnim okruženjem”, napomenuo je.     

Važno je naglasiti kako su za primjenu ove tehnologije u poslovnim procesima, malim i srednjim poduzetnicima iz EU fondova na raspolaganju značajna sredstva u više različitih natječaja od kojih je jedan pod nazivom Fortissimo upravo otvoren za prijavu, a vrijedan je čak 1,3 milijuna eura. 

Boris Odorčić

Hitovi: 110

Arhiv u oblacima

Za razliku od papirnatog gradiva koje je moguće propisno pohraniti u optimalnim uvjetima i očekivati da će ono biti čitljivo i nakon 100 ili više godina, digitalni su zapisi nestabilni jer su suočeni sa stalnim promjenama u tehnologiji. Primjerice, podaci koji su se ranije pohranjivali na računalne diskete danas više nisu dostupni. S druge strane, arhiviranje u oblaku vrlo je zahtjevno, traži poštivanje arhivističkih normi i proaktivnu brigu o pohranjenim zapisima. Upravo zbog te činjenice, čelni ljudi Setcora potražili su pomoć vodećih istraživača unutar akademske zajednice koji su stručnjaci u području suvremene arhivistike okrenute digitalnim tehnologijama. Drugim riječima, tvrtka itSoft, u sklopu brenda Setcor, sklopila je ugovor sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o izvedbi projekta

Usklađivanje poslovanja s normama relevantnima za sigurno i pravno valjano dugoročno čuvanje podataka. Cilj projekta je međusobna razmjena znanja i iskustva između tvrtki okupljenih oko brenda Setcor (Aduro ideja, Hema Solutions i itSoft) i Filozofskoga fakulteta.

Provedba projekta obuhvaća sljedeće aktivnosti: detaljnu analizu usluga i aktivnosti Setcora, analizu relevantnih normi i zakonskih regulativa, razradu metodologije i metrike, implementaciju potrebne nadogradnje softverskih rješenja i provjeru usklađenosti s relevantnim normama, preporukama i važećom zakonskom regulativom.

Nepromjenjivost zapisa

“Potpisivanjem ovoga projekta Filozofski fakultet nastavlja se aktivno povezivati s gospodarstvom. Znanstvena dostignuća do kojih su istraživači došli u vlastitim istraživanjima pretaču se u konkretna, tržišna rješenja”, poručio je dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić.

Istraživanja pokazuju da sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane. Ovakva vrsta pohrane jamči nepromjenjivost zapisa te osigurava njihovu vjerodostojnost, što znači da zapisi ostaju autentični, pouzdani, točni i upotrebljivi.

“Tvrtke u gospodarskome sektoru, ali isto tako i tijela državne i javne uprave koja prelaze na e-poslovanje, korištenje isključivo e-pošte u poslovnome komuniciranju, e-računa ili e-potpisanih dokumenta, moraju odgovorno poslovati, odnosno moći čuvati vlastitu dokumentaciju i arhivirati je u obliku vjerodostojnih e-zapisa”, izjavio je voditelj projekta Hrvoje Stančić. Iz Setcora poručuju da je iznimno važno povezati realan sektor i obrazovne ustanove. “Ovakav projekt vrlo je složen, zahtijeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost. Zato je nužna suradnja s ljudima koji posjeduju potrebna znanja i stručnost. Arhivisti koji završavaju Studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika na Filozofskome fakultetu imaju potrebna znanja za organizaciju arhivske pohrane kako u papirnatome tako i u e-obliku u oblaku. Vjerujemo kako ćemo implementacijom njihovih rješenja značajno unaprijediti naš rad”, zaključio je Krešo Troha iz Setcora. 

Boris Odorčić

Hitovi: 224

Domaće tržište dronova tek treba poletjeti do neba

Pojava i primjena bespilotnih letjelica, popularno zvanih dronovi, široj javnosti je poznata tek unatrag nekoliko godina kada su se dogodile različite incidentne situacije kao što su bliski susreti dronova s putničkim avionima nedaleko od nekih američkih ili europskih zračnih luka. Ili pak, incidenti na nogometnim stadionima kao i nedavni opasni pad bespilotne letjelice na poznatom skijalištu. Svi su oni, srećom, završili bez žrtava, a šira javnost je preko crnih kronika saznavala kako bespilotne letjelice postoje i u civilnom svijetu. Odnedavno, barem kada je o Hrvatskoj riječ, bespilotne letjelice se koriste i u pojedinim gospodarskim granama, a napose u poljoprivredi o čemu smo već pisali u Privrednom vjesniku.

Inače, prva upotreba bespilotnih letjelica bila je rezervirana isključivo za vojne potrebe. Prema nekim podacima, američka vojska ih je koristila još u vrijeme vijetnamskog rata za izviđanje terena. A u tom segmentu korištenja bespilotnih letjelica nekada je dominirala i Hrvatska. Naime, prva upotreba dronova u Hrvatskoj vojsci zabilježena je još u kolovozu 1991. godine kada je skupina pametnih ljudi iz Slavonskog Broda konstruirala i primijenila bespilotne letjelice za izviđanje neprijateljskih položaja. Upotreba dronova trajala je tijekom cijeloga Domovinskog rata, a na neki je način kulminirala u pripremi akcije Oluja. Nažalost, posljednjih desetak godina Hrvatska je zanemarila tu djelatnost i u vojnom segmentu, a vrsni stručnjaci s dugim iskustvom i velikim znanjem svoju su sreću potražili izvan vojnog sektora. U ovom kratkom povijesnom nabrajanju nekih činjenica o bespilotnim letjelicama zanimljivo je istaknuti kako je prvi koncept bespilotnog leta, davne 1915. godine, objavio upravo Nikola Tesla.

Atraktivna i prihodovna djelatnost

Danas je situacija s bespilotnim letjelicama takva da se to tržište smatra jednim od najbrže rastućih na svijetu. Prema europskim procjenama, vrijednost industrije koja se odnosi na bespilotne letjelice u Europskoj uniji bi do 2025. godine trebala porasti na 15 milijardi eura godišnje, a do 2050. bi zapošljavala više od 150.000 ljudi. Naravno, dodatnu priliku u tome vidi i avioindustrija, kao i brojni mali i srednji poduzetnici koji će proizvoditi kako bespilotne letjelice, tako i pripadajuće dijelove i opremu. Budući da se radi o atraktivnoj, ali i prihodovnoj djelatnosti, zanimanje za bespilotne letjelice sve je veće i u Hrvatskoj, te je tim povodom krajem ožujka u Zagrebu održana prva konferencija o bespilotnim letjelicama – Dronefest.

“Za hrvatske uvjete okupio se zaista velik broj ljudi koji su sudjelovali na izlaganjima i radionicama. Što se tiče bespilotnih letjelica, slobodno se može reći kako se u svijetu, ali i u Hrvatskoj posljednju godinu bilježi ogroman, kako ja kažem – logaritamski rast. Doduše, u Hrvatskoj se bespilotne letjelice koriste još od Domovinskog rata, ali sada je zanimanje znatno poraslo i u civilnom sektoru”, objašnjava Milivoj Hucaljuk za Privredni vjesnik.

Inače, Hucaljuka se smatra svojevrsnim hrvatskim doajenom bespilotnih letjelica jer je aktivno sudjelovao u njihovu stvaranju za potrebe Hrvatske vojske još od 1991. godine, kada su letjelice nastale zbog potreba na bojištu. Hucaljuk, koji živi u Slavonskom Brodu, danas se bavi konstruiranjem i izradom sustava bespilotnih letjelica. Pri tome se neke komponente kupuju na tržištu, ali se zbog specifičnih potreba dorađuju i integriraju u jedinstveni sustav sukladno potrebama. Jedini u Hrvatskoj ima hibrid letjelicu Fenix, koji je prvi put javno prikazana prije mjesec dana na poljoprivrednim površinama Belja. Inače, Fenix je izvorno napravljen za MUP i bio je projektiran za nadzor granice.

Čak 2000 dronova u Hrvatskoj?

Koliko je danas bespilotnih letjelica u svijetu, nitko ne može precizno reći. Navodno ih samo na području SAD-a ima oko 50.000, dok Europa, isto tako navodno, prednjači po broju operatora kojih ima oko 2000. Broj operatora se intenzivno povećava i u Hrvatskoj gdje ih je u siječnju ove godine bilo 94, a sada ih je više od 130. “Prema nekim procjenama, jer ni približno točnih podataka nema, u Hrvatskoj je trenutno nešto više od 2000 različitih varijanti bespilotnih letjelica, od onih koje su svojevrsne igračke pa sve do onih koje se mogu koristiti za ozbiljnije zadaće”, kaže Hucaljuk.

Iako dronovi mogu dati najveći učinak u konkretnim privrednim djelatnostima kao što su precizna poljoprivreda ili geodezija, za sada se najviše koriste na području videoprodukcije i snimanja određenih događaja. Međutim, mogućnosti korisne upotrebe bespilotnih letjelica su ogromne. Mogu pomoći u potragama i spašavanju, u nadzoru prometa i ljudi, kao i nadzoru granica i različitih objekata, u dostavi paketa, robe, prve pomoći i slično. Naročito mogu biti korisne u nadziranju požarišta, a kod nas su upotrebljavane i za velikih poplava u Posavini prije dvije godine.

Brzo i sigurno prikupljanje informacija

“Danas volim reći kako se bavim prikupljanjem informacija iz zraka, o tome što se događa na terenu, požarištu ili u prometnom kolapsu, dok sam u ratu pribavljao informacije o tome što se događa na bojištu. Poljoprivreda je samo nastavak tih prikupljanja informacija iz zraka i to na način da se ujedinjuju geodetske zadaće s matematikom i poljoprivredom”, objašnjava Milivoj Hucaljuk podsjećajući kako su besposadni sustavi najprije zaživjeli za vojne potrebe gdje je bilo potrebno zaštititi čovjeka. Danas je činjenica kako tehnologija napreduje i cijene su pale. Gotovo svakodnevno se pojavljuju noviteti. To je tržište koje je doslovno eksplodiralo, a to je zorno pokazao i prvi Dronefest u Hrvatskoj.

Hucaljuk kaže kako su točne procjene o brzom rastu tog tržišta u svijetu jer besposadni sustavi su budućnost kako u zraku, tako i pod vodom i na kopnu. Tehnologija toliko napreduje da čovjeka nema potrebe izlagati nekim opterećenjima kako iz ekonomskih razloga, tako i zbog mogućnosti neposredne ugroze čovjeka.

O budućem razvoju sustava bespilotnih letjelica u Hrvatskoj Hucaljuk navodi kako su stvorene neke pretpostavke, no sve ipak ovisi o našoj organiziranosti. “Zakonodavac je dao svoju potporu jer smo dobili pravilnik prema kojem možemo raditi i koji je u skladu sa zakonima. Osobito kada je riječ o letenju u zraku, što je do sada bio najveći problem. Prepreke se postupno otklanjaju i prihvaća se činjenica da je to budućnost. Druga je stvar koliko ćemo imati pameti i sluha da to primijenimo. Naime, tužna je činjenica da smo u vrijeme rata bili lider regije u primjeni i razvoju bespilotnih letjelica, a sada to nismo”, zaključuje Milivoj Hucaljuk, koji je i jedan od inicijatora održavanja osnivačke skupštine Hrvatske udruge korisnika i operatora bespilotnih sustava. 

Cijene i dostupnost Za ozbiljan dron bar 1000 eura

Budući da naziv bespilotna letjelica, ili jednostavnije – dron, obuhvaća zaista široku lepezu, takva je i njihova nabavna cijena. Iako se čak i na portalima koji se bave kupnjom i prodajom mogu pronaći oglasi gdje se nude dronovi po cijeni već od nekoliko stotina kuna, ozbiljnija bespilotna letjelica upotrebne vrijednosti ne može se naći ispod 1000 eura. Oni najkvalitetniji koji se primjenjuju u ozbiljnim poslovima dostižu vrijednost i od nekoliko desetaka tisuća eura.

Hrvatska pravila Ne više od 500 metara od rukovatelja

Kako se moglo čuti na Dronefestu, Hrvatska je među 56. od 204 države svijeta koje imaju neki pravilnik ili propis druge vrste o sustavu bespilotnih letjelica. Glavni regulator je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja izdaje odobrenja za te letove ako su ispunjeni uvjeti koji su u Hrvatskoj propisani u Pravilniku o sustavu bespilotnih zrakoplova (od prošle godine) čiji je krovni Zakon o zračnom prometu.

Sustav bespilotnih letjelica regulira i Pravilnik o letenju zrakoplova, dok na EU razini postoje dvije provedbene uredbe iz 2012. i 2014., a temeljem inicijativa i rasta tog segmenta radi se na novoj regulativi koja bi trebala biti donesena do kraja ove godine i koja će na razini EU-a definirati pravila za korištenje dronova u privatne i komercijalne svrhe.

Inače, bespilotne letjelice mogu težiti do 150 kilograma. One koje imaju manje od pet kilograma označavaju se naljepnicama, a oni iznad te težine negorivom pločicom s podacima i adresom operatora, kao i upozorenjem da se trebaju pridržavati pravila letenja kojim neće ugrožavati sigurnost, javni red i mir niti dovesti u pitanje živote ljudi i životinja. Pravila letenja za bespilotne letjelice propisuju let na 30 metara od krovova kuća te na 150 metara iznad većih skupina ljudi, a ne smiju se udaljiti više od 500 metara od rukovatelja. Također, ne smiju letjeti na manje od tri kilometra od aerodroma.

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 257

Kod inovacija nije sramota ne uspjeti, nego je sramota ništa ne raditi

Na ovogodišnjem Ron Brown Forumu održanom u Dubrovniku, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, okupilo se oko 180 sudionika. Glavna tema ovogodišnjeg Ron Brown Foruma CIRAZ 2016: Harnessing Innovation to Drive Economic Growth – The Ron Brown Legacy bila je osnivanje Centra za industrijski razvoj Hrvatske koji ima za cilj unaprijediti suradnju znanstvenog sektora i gospodarstva.

Potpredsjednik HGK Želimir Kramarić istaknuo je kako je taj centar ključno mjesto povezivanja. “Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) je osnovao HGK u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HAZU-om. Njegova svrha je poticanje gospodarskog razvoja kroz konkretno povezivanje gospodarstva i znanosti, kroz inovacije, istraživanje i razvoj. Projektu CIRAZ cilj je biti učinkovitim alatom za promociju inovativne i pametne specijalizacije”, istaknuo je Kramarić. CIRAZ će unapređivati i buduću suradnju Hrvatske i SAD-a kroz Ron Brown U.S.-Croatian Innovation Council, odnosno kroz savjet za razmjenu najboljih svjetskih praksi na području inovacija.

CIRAZ - važan element sustava

Premijer Tihomir Orešković istaknuo je kako su prioriteti Vlade fiskalna konsolidacija, poboljšanje kreditnog rejtinga te privlačenje investicija. “EU u novoj perspektivi prepoznaje inovacije kao ključni element rasta i razvoja. Inovacije pokreću moderan svijet. Hrvatska mora pronaći način kako će se uključiti u njega. Po ulaganjima u inovacije Hrvatska dosta zaostaje za europskim prosjekom. Za to postoji niz razloga, među kojima je glavni nedostatak investicija. Posao Vlade je postaviti temelje za dugoročni gospodarski rast i razvoj društva”, kazao je Orešković dodavši da su američki gospodarstvenici zainteresirani za ulaganja u inovacije te kako bi bilo dobro da takva ulaganja predvodi privatni sektor. Podsjetivši kako Hrvatska ima dugu tradiciju inovacija, premijer je ponovio kako ona daleko zaostaje za EU prosjekom s manje od sedam inovacija na milijun stanovnika, dok je u Uniji više od 100 patenata na milijun stanovnika. U Hrvatskoj postoji niz odličnih inovatora, ali te inovacije nemaju tržišni uspjeh, ocijenio je Orešković naglasivši kako će ubuduće važan element sustava biti upravo CIRAZ te Strategija pametne specijalizacije.

Potencijal u inovacijama

Predsjednik HGK Luka Burilović smatra da Hrvatska ima potencijala ako govorimo o istraživanju i razvoju u privatnom sektoru te da hrvatske tvrtke svojim primjerom pokazuju da su inovativne, konkurentne i izvozno orijentirane. “Ulaganje u razvoj i inovacije je ulaganje u budućnost. To je nešto što mi u Hrvatskoj, nažalost, moramo još učiti. Kod inovacija nije sramota ne uspjeti nego je sramota ništa ne pokušavati. Inovacijski potencijal se do sada temeljio na inicijativama talentiranih pojedinaca. Pojedinci neće u potpunosti uspjeti ako im javni sektor i znanstvene institucije ne pruže potpunu podršku”, kazao je Burilović. Prema njegovim riječima SAD i Hrvatska grade prijateljske i poslovne odnose koji stvaraju platformu za razvoj i rast koji se temelji i na inovacijama. “U stvaranju novih oblika jačanja gospodarskih odnosa između SAD-a i Hrvatske CIRAZ bi trebao biti jedan od ključnih zamašnjaka i temelj za bolju buduću suradnju, onakvu kakvu nam je u naslijeđe ostavio ministar Ron Brown. Osim toga, iz EU-a stižu i preporuke i mogućnost potpora da se razvoj malog i srednjeg poduzetništva temelji na inovacijama i razvoju”, rekao je Burilović napominjući kako se na uloženih 0,1 posto BDP-a u istraživanje i razvoj za sedam godina BDP poveća za 1,2 posto. Veleposlanica SAD-a Julieta Valls Noyes najavila je osnivanje hrvatsko-američkog inovacijskog vijeća koje bi imalo za cilj unapređenje hrvatskih i američkih gospodarskih odnosa.

Mogućnost suradnje i poveznice

Izvršni direktor za Europu i Euroaziju Uprave za međunarodnu trgovinu U.S. Department of Commerce Seward L. Jones istaknuo je kako je ponosan što nastavlja tragom ministra Rona Browna. “Hrvatska je kroz povi jest imala za čovječanstvo niz značajnih inovacija i siguran sam da one, u poslovnom smislu, ponovno mogu procvjetati”, naglasio je on. “Naše dvije zemlje mogu produbljivati poslovne odnose na makro ali i na mikro razini. Sve vrste inovacija moraju biti podržane i za to postoji infrastruktura. Imamo privatne i javne centre koji mogu naći načina za rast gospodarstva na temelju inovacija. Pri tome je ključno da Vlada podupire napredak u inovacijskom smislu te štiti intelektualna prava”, istaknuo je Jones prema čijem se mišljenju u Hrvatskoj mora poboljšati poslovno ozračje, što znači da mora biti otvorenija i transparentnija za ulagače.

“Hrvatska vlada mora poticati inovacije i zajedno s poslovnom zajednicom raditi na tome. SAD je spreman pomoći i poboljšati okvir za lakše investiranje. Naše dvije zemlje imaju veliku mogućnost suradnje te veliku zajedničku perspektivu. Mi potičemo američke kompanije da investiraju u Hrvatsku. Ove godine možemo tu suradnju podignuti na puno veću razinu. Imamo prostor suradnje u digitalnoj ekonomiji, energetici, vojnoj industriji, na području sigurnosti, u turizmu... Jedinstveno digitalno tržište u EU i SAD-u će pomoći razvoju inovacija te ih podići na višu razinu. Pored toga TTIP sporazum na kojem se radi jako je važan za male i srednje tvrtke. U Hrvatskoj ima niz malih i srednjih tvrtki koje rastu i koje žele plasirati svoje proizvode na veliko tržište kakvo je tržište SAD-a i svi ih trebamo u tome poduprijeti”, rekao je on.

Akademik Nenad Vekarić iz HAZU-a ocijenio je kako Hrvatska ima previše radno-intenzivne proizvodnje koja je slabo plaćena te da se bez inovacija nećemo moći nositi s proizvodnjom iz azijskih zemalja. “Nije realno očekivati da će velike globalne kompanije u Hrvatskoj otvoriti istraživačke centre, ponajprije zbog nedostatka istraživača specijaliziranih za pojedino znanstveno tehnološko područje, jer smo mala zemlja. No, realno je očekivati da se Strategijom pametne specijalizacije mogu pronaći niše u kojima će Hrvatska stvoriti dodanu vrijednost i biti globalno prepoznata, a CIRAZ je korak prema tom cilju. Preokret može donijeti samo viskokvalificirana radna snaga i sprega gospodarstva i znanosti”, istaknuo je Vekarić napomenuvši kako je su prema mišljenju HAZU-a ulagački prioriteti u Hrvatskoj: mladi, gospodarstvo, EU i obrazovanje. To je, dodao je, razlog zašto HAZU posljednjih godina surađuje s HGK-om.

Rast konkurentnosti

Na panelu Poticaj rastu konkurentnosti gospodarstva raspravljalo se o tome kako hrvatsko gospodarstvo može postati globalno konkurentno. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, istaknuo je kako je CIRAZ usklađen sa strategijama EU-a koje u jednom svom važnom dijelu stavljaju težište na inovacije i razvoj, dok je Hrvatska donijela važne dokumente u tom smjeru. “Lakši dio posla je donositi strategije, ali pravi problemi nastaju pri njihovoj provedbi i implementaciji. Zato je važno dobiti povratnu informaciju od gospodarstva kako bismo strategije mogli provoditi i implementirati. Ambicija nam je da CIRAZ postane ključno tijelo hrvatskog institucionalnog okvira za provedbu industrijske inovacije, posebice Strategije pametne specijalizacije u sklopu industrijskog razvoja. Uloga mu je pružiti podršku industrijskom razvoju, jačanju konkurentnosti, jačanju znanja i vještina poslovnog sektora, internacionalizaciji, promociji i brendiranju hrvatskog gospodarstva te uspostavi učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava. CIRAZ će u suradnji sa Svjetskom bankom raditi analizu pozicije hrvatskog proizvoda u globalnom lancu opskrbe te nakon toga provoditi aktivnosti da se pozicija poboljša”, pojasnio je Radoš. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako je Hrvatskoj za povećanje konkurentnosti gospodarstva iz EU fondova do 2020. na raspolaganju i 664 milijuna eura, a hoće li oni biti povučeni, ovisit će o spremnosti za povezivanje vertikale znanosti s poduzetništvom te nastojanjima Vlade da ukloni barijere investitorima. Prema mišljenju Vlatke Bilas s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, domaća produktivnost je puno konkretniji pojam negoli nacionalna konkurentnost i nju je mnogo važnije mjeriti.

Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, ukazao je na problem hrvatskih radnika koji ne vole ići na gradilišta koja su udaljenija od njihovog mjesta stanovanja. “Da bi dobili posao na inozemnom tržištu, morate biti barem malo povoljniji od drugih, a mi to jedino možemo postići znanjem naših radnika”, smatra Premužak.

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen istaknuo je važnost ulaganja u razvoj i inovacije te rekao kako je to upravo ono što njegovu tvrtku čini konkurentnom. Došen je ukazao na problem infrastrukturnih troškova te nejednakih uvjeta poslovanja u zemljama gdje ovaj proizvođač autodijelova ima tvornice. “U Hrvatskoj zbog tih infrastrukturnih troškova postoji veliki prostor za poboljšanje. Uložili smo oko 60 milijuna eura u razvoj, inovacije i investicije unazad tri godine i to je razlog zašto smo konkurentni”, pojasnio je Došen. 

Inovacije i male ekonomije Posao nije dovršen kad se napravi inovacija

Uloga inovacija u razvoju malih ekonomija bila je tema drugog panela na kojem se raspravljalo o tome u kojoj mjeri inovacije mogu pridonijeti rastu konkurentnosti malih ekonomija kao što je Hrvatska. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar najavio je skoru reformu strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj kojom će se jače povezati gospodarski sektor i voditi računa o edukaciji. Šustar je kazao kako odlazak mladih iz Hrvatske sam po sebi nije dobar i da bi još gore bilo da većina njih nakon stečenih poslovnih iskustava ostane izvan Hrvatske. Šustar je istaknuo da treba srušiti mit o državi koja se brine o svemu te da je ključ u suradnji svih dionika. Stephen Taylor, predstavnik Znanstvenog parka AREA iz okolice Trsta, ocijenio je kako inspiracija potiče kreativnost, dok kreativnost potiče stvaranje novih ideja. “Nove ideje vode do inovacija. Inovacija je jedini dugoročni poticaj ekonomskom razvoju. Posao nije dovršen kad se napravi inovacija, nego kada pronađete kupca za nju odnosno kada ona nađe svoju primjenu. Nužno je stoga oformiti pravu ekipu u kojoj će biti i inovatori i komercijalisti koji će raditi timski. Morate se ekipirati”, upozorava Taylor. Ravnatelj Institita Ruđer Bošković Tome Antičić ukazao je da je kod nas problem to što je više od 90 posto doktoranda, koji su inače u svijetu nositelji inovacija, zaposleno na sveučilištu ili u institutima, a ne u gospodarstvu, dok je u svijetu obrnuto. Slobodan Rajić iz zagrebačke tvrtke Telecor, rekavši da se već 40 godina bavi inovacijama, je zatražio da se porez na prihod od inovacija i patenata smanji te da se ne izjednačava kao prihod od drugih djelatnosti. “To bi pomoglo inovatorima, kao i promjena koncepta natječaja za inovacije”, kaže Rajić izdvojivši pozitivan primjer HGK koji je napravio niz stvari kao poticaj inovatorima.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 418

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb