e-Privredni

A+ A A-

Brzo i pouzdano do potrošnog materijala

Ludbreška tvrtka Elmag na tržištu je već više od 20 godina. Prolazila je kroz različite faze u poslovanju, prilagođavajući se tržišnim uvjetima. Trenutačno prodaje jednokratne higijenske proizvode za gastronomiju, trgovine, bolnice i industriju živežnih namirnica kao što su salvete, čačkalice, čaše, kutije za kolače, folije, rukavice, posude od stiropora, slamke, stolnjake, metle... Tvrtka koja se bavi i tiskom na čaše i salvete uvoznik je i distributer nekoliko vrlo cijenjenih europskih proizvođača, a u svome asortimanu ima više od 1500 artikala. Robert Matijević, direktor Elmaga, kaže kako je u tvrtki zaposleno 11 osoba. “Misija našeg poslovanja je biti pouzdan i dugoročan partner našim kupcima”, ističe on.

 

Ideja pokretanja posla, nastavlja Matijević, rezultat je tadašnjeg nedostatka potrošnog materijala za ugostiteljstvo u Hrvatskoj. “Stoga smo krenuli uvoziti takve proizvode iz Njemačke i počeli smo opskrbljivati lokalne veleprodaje i specijalizirane trgovine za svadbe, rođendane i slično. S vremenom smo širili asortiman, a danas imamo dobavljače i iz Poljske, Francuske, Belgije i Austrije te smo jedan od vodećih distributera potrošne robe u Hrvatskoj”, napominje dodajući kako Elmag povezuje i domaću proizvodnju sa svojom mrežom kupaca. “Naime, u suradnji s domaćim proizvođačem jedini u Hrvatskoj proizvodimo slamke za piće”, naglašava.

Borba s naplatom

Najznačajniji segment poslovanja tvrtke je onaj u HoReCa kanalu. “A našu najveću šansu za rast vidim u turizmu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji”, kaže.

Tvrtka već pet godina bilježi dvoznamenkasti rast godišnje i približava se svom cilju da bude jedna od vodećih u svojoj djelatnosti. “U uvjetima koji vladaju na našem tržištu mislim da poslujemo više nego dobro. Neplaćanje vidimo kao jedan od većih problema jer mi robu kupujemo na tržištima gdje je plaćanje u dogovorenim okvirima normalna stvar. Administraciju bi trebalo učiniti bržom i učinkovitijom, a ne da se gubi vrijeme i energija na bespotrebno prikupljanje papirologije. Banke bi također mogle imati više sluha te ponuditi kredite s normalnim kamatama kao što su oni u EU”, ističe. Kako bi Elmag imao motiv biti što brži, bolji i uspješniji, Matijević lojalnu konkurenciju smatra dobrodošlom i s njome tvrtka ima dobre odnose. “Nelojalna konkurencija napravi kratkotrajni nered na tržištu, ali je i takvoga vijeka”, napominje.

Tvrtka redovito posjećuje specijalizirane sajmove kako bi pratila trendove na području pakiranja i ambalaže. “Tako i u Hrvatsku nastojimo plasirati najnoviju ambalažu koja je trenutno na tržištu. Planiramo i nova ulaganja. Trenutačno radimo na povećanju skladišnih kapaciteta, a u skorijoj budućnosti i u skladu s potrebama, bit će i novih zapošljavanja”, zaključuje on.

Boris Odorčić

Hitovi: 62

Otvorena vrata na veliko poljsko tržište

Više od 150 poljskih i hrvatskih gospodarstvenika susrelo se prošli tjedan na gospodarskom forumu u Varšavi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Ujedno su gospodarske komore potpisale Sporazum o suradnji koji bi domaćim gospodarstvenicima trebao olakšati proboj na tržište od 85 milijuna stanovnika.

Na Hrvatsko-poljskom forumu sudjelovale su, među ostalim, tvrtke Orbico, Kraš, Dalekovod, Podravka, HŽ Gredelj, Končar, Munja, Plinacro, Stražaplastika, Zagreb-montaža, JGL, Luka Rijeka i Luka Vukovar. "Ovaj forum snažna je podloga za jačanje gospodarskih odnosa, zajedničkih infrastrukturnih projekata te suradnje unutar skupine V4 i inicijative Jadran-Baltik-Crno more", kazala je predsjednica Kitarović. Istaknula je kako su gospodarske komore i politika tu da daju podlogu i olakšaju gospodarstvenicima ulazak na nova tržišta, ali ključ gospodarskog uspjeha je u njihovim rukama. Istaknula je važnost Hrvatske gospodarske komore koja organizira ovakve susrete i odlaske gospodarskih delegacija u inozemstvo.

"Poljska je prvo ime Europe kada se govori o povlačenju sredstava iz europskih fondova i Hrvatska tu može puno naučiti", rekao je tom prigodom predsjednik HGK Luka Burilović našalivši se kako Hrvati Poljake mogu podučiti rukometu. Naglasio je da je riječ o izuzetnoj prilici za ulazak na 10 puta veće tržište od hrvatskog. 

Brojna područja suradnje

Kao područja moguće suradnje predsjednik Burilović ističe sektore energetike, građevine i prometa, prehrambene i farmaceutske industrije, turizma... Posebno je istaknuo važnost izgradnje plinovoda koji bi povezao Jadran i Baltik, LNG terminale te izgradnju željezničkog pravca Rijeka-Budimpešta, jedan od razvojnih prioriteta za koje se planira i potpora iz EU sredstava. Navodi da su upravo ti projekti prilika za mala i srednja poduzeća, a ne samo za velike divove kako se to obično misli.

Poljski predsjednik Andrzej Duda istaknuo je izuzetno dobru suradnju s hrvatskom predsjednicom i rekao hrvatskim gospodarstvenicima da imaju njegovu punu potporu na svom putu poslovanja s Poljskom.

Uvod u poljsko-hrvatske političke i gospodarske susrete održan je u Katowicama 18. siječnja. Ondje je također održan forum u organizaciji HGK. "Poljska je za Hrvatsku iznimno važno tržište i značajni gospodarski partner. Hrvatska je sada u istoj europskoj obitelji i poslovanje je u bitnim segmentima lakše i učinkovitije, što se odražava na ukupna ostvarenja bilateralne gospodarske suradnje. Rast izvoza s obje strane u prvih devet mjeseci 2015. porastao je za gotovo 25 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Imamo, dakle, razloga vjerovati da će se taj trend nastaviti", kazala je Marija Turudić, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne poslove HGK. 

Gospodarski susreti

Bruno Lopandić, savjetnik u sektoru za međunarodne poslove HGK, održao je prezentaciju o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku u raznim sektorima od energetike do turizma. Skup je pozdravila i hrvatska veleposlanica u Poljskoj Andrea Bekić. U gospodarskim razgovorima sudjelovali su predstavnici sljedećih poduzeća: Ars inženjering, Astir, Clarum, Cornus, Gospodarska vozila, HBOR, Ivanićplast, Kraš, Luka Vukovar, Riteh, Štedna rasvjeta, Tomassi, TPK Orometal, Trea Trade i drugi.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Duda sudjelovali su prošli tjedan i na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz. U nekadašnjem koncentracijskom logoru Auschwitz II-Birkenau, osim poljskog predsjednika Dude, govorili su preživjeli logoraši, te veleposlanici Izraela i Rusije, a obilježavanje je završilo komemoracijom kod spomenika žrtvama. U nastavku posjeta Krakovu predsjednica Grabar Kitarović Sveučilišnoj knjižnici Jagiellonskog sveučilišta uručila je donaciju knjiga za institute Slavistike.

Nastavlja se uzlazni trend Izvoz u Poljsku već do listopada premašio milijardu kuna

Od siječnja do listopada 2015. godine hrvatski izvoz u Poljsku premašio je 1,1 milijardu kuna (145,8 milijuna eura), što je rast od 23,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. U 10 prošlogodišnjih mjeseci uvoz iz Poljske dosegnuo je 435,3 milijuna eura (odnosno 3,3 milijarde kuna), s rastom od 21,8 posto. Nastavljen je tako uzlazni trend iz 2014. kad je ukupna razmjena s Poljskom u 2014. godini iznosila 568,322 milijuna eura, od toga je 140,3 milijuna eura iznosio izvoz, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 427,9 milijuna eura. U odnosu na 2013. godinu izvoz je povećan za 39 posto, dok je uvoz povećan za 24,5 posto. U strukturi izvoza za 2014. zabilježeno je povećanje proizvoda drvne industrije, prehrambenih proizvoda, informatičke opreme, strojeva, duhana, vode, proizvoda metalne industrije i drugih. Poljska je bila četvrto najbrže rastuće gospodarstvo u EU u 2014. godini, a ona je tijekom najsnažnijeg djelovanja globalne gospodarske krize u 2009. godini bila gotovo jedina europska ekonomija koja nije iskusila negativni gospodarski rast, zahvaljujući poduzetim antikriznim mjerama poljske vlade početkom 2009.

Igor Vukić

Hitovi: 141

Nema preustroja bez analize i konsenzusa

Hrvatska je administrativno podijeljena u 20 županija plus Grad Zagreb, koji ima zaseban status županije. Svaka županija - naravno, osim Zagreba - nadalje se dijeli na općine i gradove, odnosno 428 općina i 127 gradova. I dok jedni smatraju kako je taj broj prevelik, drugi pak drže kako se po tom pitanju ne bi trebalo ništa mijenjati. Pet župana iz različitih političkih opcija koji su sudjelovali na panelu u organizaciji Zajednice županija istaknuli su kako teritorijalni preustroj države ne smije biti proizvod dnevnopolitičkih rasprava, nego detaljne analize. “Reformi mora biti, mora se omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave da mogu kreirati politiku razvoja. Kad je riječ o broju županija, tada trebamo dati struci da raspravi, da vidi kakvi sve modeli postoje u Europskoj uniji, prilagoditi najbolji za Hrvatsku. A s druge strane, same županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati,” smatra župan varaždinski Predrag Štromar te dodaje kako se vremena mijenjaju, sam život se mijenja, pa treba onda i prilagoditi uvjete trenutnog života trenutnim potrebama.

Efikasniji od države

A primjeri u Europi su različiti. Tako Danska ima 5,5 milijuna stanovnika i pet regija, s druge je strane Irska koja sa 4,5 milijuna stanovnika ima 31 županiju. Njemačka sa 82 milijuna stanovnika ima 16 saveznih država i 343 zemaljska okruga što odgovara našem pojmu županije, dok Poljska ima 38,4 milijuna stanovnika i 379 kotara, što je također razina županija. Svi ti primjeri pokazuju da država može biti uspješno decentralizirana s više i s manje teritorijalnih jedinica.

Da su županije efikasnije od države u svim prenesenim poslovima ističu i župan krapinsko-zagorski Ivan Kolar i primorsko-goranski Zlatko Komadina, koji smatra kako bi država na županije trebala prenijeti sve poslove državne uprave, ali i kako to mora pratiti fiskalna decentralizacija.

“Ne može se ništa ukinuti dok se se ne stvori novi sustav regionalne razine, jer tu postoji čitav niz poslova i ovlasti koje županije rade. Mora se ići u reformu sustava, a za reformu treba postojati konsenzus struke i politike. To se ne može dogoditi u ovom izbornom ciklusu lokalnih izbora, znači tek za pet godina. I još jedna stvar, treba mijenjati Ustav, jer u Ustavu su definirane županije ovakve kakve su sada”, rekao je Komadina koji je dodao kako su nejednakosti među županijama velike, posebno kad su upitanju kapaciteti. Komadina je istaknuo kako u jedinice lokalne i regionalne samouprave odlazi tek devet posto javnog novca.

“Što znači da od 100 kuna 91 odlazi središnjoj državi, četiri kune odlazi Zagrebu, tri kune su svi gradovi i općine, a županijama ostaju tek dvije kune. Sve poslove koje smo od države do sada dobili da radimo, poput građevinskih dozvola, pomorskog dobra, školstvo, zdravstvo... sve smo to unaprijedili i poboljšali. Decentralizacija je mjera demokratizacije države i povećanja efikasnosti”, istaknuo je Komadina.

Predsjednik Zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk upozorio je, na fiskalnu potkapacitiranost županija, te je i on upozorio na nužnost fiskalne decentralizacije.

“Hoće li to biti iz poreza na dohodak ili neka treća varijanta, to će odlučiti onaj tko se bude bavio financijama. Bitna je politička svijest o nužnosti takve decentralizacije jer nije lako dirnuti ni u jedan porez, a zna se da svaka reforma košta”, istaknuo je Pauk.

Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić upozorio je na slabu efikasnost države u inspekcijskim poslovima u kojima, kaže, nema koordinacije među različitim državnim tijelima. A istaknuo je i važnost razvojnih agencija.

Definirati ovlasti

“Razvojne agencije najveće su blago županija. U Zagrebu je puno konzultanata, ali kod nas jedino u županijskoj razvojnoj agenciji gospodarstvenik može besplatno dobiti kompletan program za bilo koji natječaj EU-a i jedino na taj način možemo razviti svoj kraj”, rekao je Tolušić. Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo zaključiti koje su to ovlasti koje bi trebale ostati središnjoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 214

Zdrav i unosan posao s biljkom budućnosti

Aroniju mnogi zbog izuzetno ljekovitih i korisnih svojstava smatraju plodom budućnosti. Ovu biljku, čiji svježi plodovi imaju najveći antioksidativni kapacitet u usporedbi s ostalim bobičastim plodovima, najprije su otkrili američki Indijanci koristeći je kao hranu i lijek protiv želučanih tegoba. Europljani su dugo bili svjesni tek vanjske ljepote ove biljke; 1972. njezine je predivne bijele cvjetove nagradilo čak i britansko Kraljevsko vrtlarsko udruženje, da bi tek desetljećima kasnije bila otkrivena i njezina puno važnija unutarnja ljepota. Znanstvenici na sveučilištu Tufts u Bostonu istraživali su antioksidativni kapacitet voća koji se određuje u jedinicama nazvanim ORAC, prema engleskoj kratici (Oxygen Radical Absorbance Capacity). Hrana s visokim brojem ORAC jedinica povećava između ostalog razinu antioksidansa u tijelu, usporava starenje, sprečava oštećenje stanica, smanjuje rizik od bolesti srca, artritisa i brojnih degenerativnih bolesti. Prema rezultatima istraživanja, aronija ima jednu od najviših ikad zabilježenih ORAC vrijednosti: 100 grama aronije sadrži čak 16.062 ORAC jedinica što je tri puta više od, primjerice, antioksidansima bogate borovnice. Zanimljivo je kako potrebna dnevna doza za antioksidativnu zaštitu ljudskog tkiva iznosi 3000 do 5000 jedinica. Upravo je ova čudesna biljka u središtu biznisa tvrtke Aronia Live.

 

“Osnovna djelatnost nam je uzgoj, proizvodnja i prerada aronije te prodaja tih proizvoda. Posebni smo po tome što smo u potpunosti ekološki, imamo certifikat austrijske kuće BioGarantie Austria. Na plantaži od 18,6 hektara imamo više od 60.000 sadnica, najveći smo uzgajivač u Hrvatskoj, te među većima u Europi. Preradu radimo samo od vlastitih bobica aronije te proizvodimo široku paletu bio proizvoda od matičnog soka do čajeva, kapsula te džemova,” kaže vlasnik Aronia Livea Matko Šeremet te kao dokaz da njihovi proizvodi imaju premium kvalitetu ističe i zdravstvene potvrde Ministarstva zdravlja te halal certifikat.

 

Krenuli od nule

U jesen 2012. zasadili su prvih sedam hektara sadnicama aronije te su iz godine u godinu ulagali u proširivanje nasada i infrastrukturu plantaže, dopunjujući je akumulacijskim jezerom, navodnjavanjem sadnica kap po kap, postavljanjem ograde te videonadzora. Istovremeno su ulagali u vlastitu proizvodnju te stvarali novi brend i bio proizvode. “Kad sada pogledamo unatrag možemo zaključiti da se sve odvijalo relativno brzo, možda i prebrzo, u tri godine se možemo pohvaliti plantažom i asortimanom od osam proizvoda premium kvalitete na hrvatskom tržištu”, napominje Šeremet. Dodaje kako je velika količina nezdrave hrane kao dio svakodnevnog jelovnika uz stresan život razlog zašto su se odlučili na uzgoj biljke aronije melanocarpe.

Sam ulazak u ovaj tip biznisa bio je veliki izazov jer do tada nisu imali doticaja s poljoprivredom, ali su se naoružali potrebnom literaturom i konzultacijama sa stručnjacima.

“Bio je to veliki izazov sa svakodnevnim poteškoćama koje smo u hodu rješavali i, naravno, učili na vlastitim greškama. Kao i u svemu, teorija je drugačija od prakse. Također moramo istaknuti da nam je s financijske strane Grad Zagreb puno pomogao s poticajima za poljoprivredu i preradu”, kaže Šermet. Trenutno su fokusirani na distribuciju i izvoz proizvoda na europsko tržište na kojem se može konkurirati cjenovno i količinski. Kad je riječ o hrvatskom tržištu, kažu da ono kao i svako ostalo, ima svoje specifičnosti.

“Slušamo potrebe svojih kupaca i prilagođavamo se njima. Kupovna moć u zadnje vrijeme stagnira, ali istovremeno mlađe i starije generacije sve više prepoznaju dobrobiti kvalitetnih, domaćih, certificiranih bio proizvoda kojima ipak daju prednost”, kaže Šeremet te dodaje da kad je riječ o preprekama u poslovanju, u Hrvatskoj im najveći problem stvara birokracija.

Očekuj neočekivano

“Ovdje uvijek možeš očekivati neočekivano, morate se znati snaći. Smatramo da su hrvatski poduzetnici vrlo hrabri ljudi. Tko ovdje uspije, uspjet će svugdje u svijetu. To je ona praksa koju u literaturi nećete naći”, smatra Šeremet.

Trenutno imaju dvoje stalno zaposlenih uz oko šest sezonskih radnika. Uskoro, početkom godine, planiraju zaposliti još dvoje djelatnika, a u budućnosti njihov primarni cilj bit će razvoj novih proizvoda i širenje na europsko i druga tržišta.

“Trudimo se stvoriti kvalitetni hrvatski brend i proizvod, s naglaskom na zdravlje i prirodu. Imamo prekrasnu zemlju s prirodnim bogatstvima i klimatskim pogodnostima, vrijedne ljude i šteta je ne iskoristiti taj potencijal”, zaključuje na kraju Šeremet. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 362

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb