Greška
  • Greška pri učitavanju izvora podataka

e-Privredni

A+ A A-

Zajedno do mjesta na koje još nitko nije došao

Iako mnogi misle da Hrvatska može dobro proizvoditi samo hranu i proizvode od drva te da se najviše može zaraditi od turizma, u Hrvatskoj postoji niz tvrtki čiji proizvodi završavaju čak u svemiru.

Tvrtka Stellar Aerospace Industries pokrenula je inicijativu osnivanja prvog aerospace klastera u Hrvatskoj kako bi skupila takve tvrtke te potakla rast i prepoznavanje industrijskog sektora svemirskih i zrakoplovnih tehnologija u hrvatskom gospodarstvu.

Stellar bi trebao postati brend koji bi okupljao suradničke tvrtke, timove i pojedince koji bi surađivali u istraživanju, razvoju, proizvodnji, integraciji, isporuci i savjetovanju na području djelatnosti industrije robotike te svemirskih i zrakoplovnih tehnologija.

Tržište u ekspanziji

Svjetsko tržište vezano za svemirske i avijacijske tehnologije u kontinuiranoj je ekspanziji, ističe Teo Valić iz Stellar Aerospace Industriesa. “Mi smo tvrtka koja ima zaposlenike u Sjedinjenim Američkim Državama, Singapuru i Australiji. U Europi nas zanimaju atraktivni zaposlenici i znanje kojeg u Hrvatskoj ima puno. Zanimaju nas znanstvenici i inženjeri koji već imaju iskustva u proizvodnji svemirskih tenhologija”, ističe Valić.

U Hrvatskoj postoji niz tvrtki koje kao dobavljači talijanskih ili kompanija iz drugih zemalja proizvode visokotehnološke proizvode. “Zanimljivo je to da poticaje za razvoj tih proizvoda, koji su često u potpunosti smišljeni i proizvedeni u Hrvatskoj, dobivaju te strane tvrtke koje iste proizvode prodaju svemirskim agencijama. Upravo zato nam treba Stellar Aerospace klaster”, naglašava Valić.

U 2003. godini tržište svemirske i zrakoplovne tehnologije iznosilo je 157 milijardi američkih dolara da bi se u sljedećih 10 godina ono udvostručilo na 320 milijardi američkih dolara. Rast ovog tržišta, koje je u 2013. godini dosegao 613 milijardi dolara, najviše je ograničen nedostatkom kapaciteta. Nedostatak proizvodnih pogona ukazuje na veliku potrebu za razvojem i proširenjem ponude proizvoda, usluga i tehnologija u toj domeni te veliki kapacitet daljnjeg rasta. Industrija raste 7,5 posto godišnje, dok neispunjene narudžbe rastu tempom od 12,6 posto na godinu.

Hrvatska sudjeluje u toj industriji s malim, ali kvalitetnim resursima i velikim potencijalom zahvaljujući visokoobrazovanom i nadarenom kadru te nižim troškovima poslovanja.

Proizvodi od strateškog značaja za Hrvatsku

Dosadašnji rad hrvatskih tvrtki odnosio se na djelomično sudjelovanje u velikim projektima za strane naručitelje. Klasterom se želi na području Hrvatske udružiti kapacitete te stvarati i razvijati vlastite proizvode koji će konkurirati na svjetskom tržištu. Tvrtka Stellar Aerospace Industries okupila je novoosnovane i renomirane tvrtke iz te industrije u klaster inicijativu kako bi zajednički razvijali, proizvodili i plasirali gotove proizvode i usluge od strateškog značaja za Hrvatsku.

“Kada smo radili analizu, koju smo provodili gotovo dvije godine, vidjeli smo da u Hrvatskoj postoji značajan broj tvrtki koje nas motiviraju da radimo upravo ovdje. Hrvatska nije jedini fokus Stellar Aerospace Industriesa, jer većina ljudi u našoj tvrtki ipak radi izvan Hrvatske. No krenuvši ni od čega u studenome 2012. godine, danas imamo tridesetak stalno zaposlenih, a planiramo u idućih nekoliko godina zaposliti 400 ljudi”, ističe Valić.

Jedna od tvrtki članica klastera je samoborski Rudex 2000 koji proizvodi dijelove za manipulatore i robote koji rade u inspekcijskim nadzorima nuklearnih elektrana. Naš interes u ovom projektu je puno dublji, ističe Mihael Lehpamer iz Rudexa 2000. “Vidjet ćemo kakva će nam biti budućnost ovisno o tome kako će se klaster razvijati. U svakom slučaju to je budućnost koja nas može sve definirati i pozicionirati da budemo jači i veći igrači na globalnom tržištu. Zahvaljujući tome što više od 35 godina radimo u visokoj tehnologiji, vjerujem da je to moguće”, zaključuje Lehpamer.

Članovi klastera:

Podružnica Stellar Aerospace Industriesa

-       podrška općih službi te veze s inozemnim tržištima, partnerima i klijentima;

Robotic Systems - Robotski sistemi

-       tvrtka koordinira projekt izrade lunarnog Rovera i Landera za GLXP Team Stellar;

Rudex 2000

-       proizvođač robotskih sustava i proizvodnih alata;

Majestic elektronika inovacije

-       projektiranje robotskih sustava i laboratorijska ispitivanja materijala;

Arctic, Slovenija

-       istraživanje i razvoj novih tehnologija za svemir;

Evolve

-       projektiranje, industrijski dizajn, upravljanje kvalitetom;

E.Tech

-       upravljanje projektima, nove tehnologije, modeliranje i projektiranje sustava;

Udruga Tim Stellar

-       popularizacija znanosti i kanal za regrutaciju studenata i budućih radnika

 

Krešimir Sočković

Hitovi: 269

Turizam na kontinentu

Turizam, iskustvo u prodaji oglašavanja na internetu i ljubav prema tradiciji doveli su do ideje o stvaranju portala Ruralna.hr. Tako portal, koji je počeo s radom potkraj srpnja 2013. godine, promovira turistička odredišta diljem Hrvatske te prateće aktivnosti koje se odvijaju na ruralnim područjima. Važno je istaknuti kako portal ima domenu i za strano tržište (www.countrysidecroatia.hr).

 

Brza pretraga i velik izbor

Rea Fuček, direktorica marketinga portala , kaže nam kako se kroz njega dobiva uvid u Hrvatsku kao zemlju koja izrazito njeguje tradiciju, kulturnu i povijesnu baštinu, domaću i organsku proizvodnju, razvoj agroturizma i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nudi veliki potencijal za daljnji razvoj turizma te očuvanje i razvoj svih prirodnih ljepota ruralnih područja. “Kroz kontinuirani rad portal se svakodnevno obogaćuje novim sadržajima, tekstovima, fotografijama te postaje, sukladno svome cilju, prvi specijalizirani portal koji donosi pregled cjelokupne ponude ruralnih područja na jednom mjestu. Posjetiteljima portala omogućuje brzu pretragu prema željenom kriteriju i veliku mogućnost izbora”, ističe ona dodajući kako se neprestano radi na razvoju i poboljšanju usluga za klijente, nastoji biti u toku s promjenjivim trendovima turističkog tržišta, širiti komunikaciju putem nezaobilaznih društvenih mreža te promovirati svakog klijenta na najkvalitetniji način.

Kao svaki početak, ni onaj portala Ruralna.hr nije bio jednostavan. “Pokretanje novog projekta u današnje vrijeme u Hrvatskoj izrazito je teško i riskantno. No treba biti vođen vjerom da uporan rad i velika volja dovode do rezultata. Hrvatsko tržište nikako nije u povoljnom stanju i kao mali poduzetnik izuzetno je teško ostvariti zadovoljavajući rezultat. Troškovi pokretanja i vođenja vlastitog posla su veliki, a tržište jako zasićeno i financijski nestabilno”, ističe Rea Fuček.

Usprkos tome, smatra, moguće je pronaći prostor za rast i razvoj. “Tako da, iako uvijek može bolje, možemo reći da smo relativno zadovoljni svojim radom i pozicijom na tržištu. Naš najznačajniji segment poslovanja predstavlja objedinjavanje cjelokupne ponude proizvoda i usluga ruralnih podučja te privlačenje turista na mjesta koja nastoje očuvati svoju prepoznatljivost, vrijednosti, običaje i okoliš”, naglašava ona.

Borba za oglašivače

Kao i većina hrvatskih poduzetnika, najveći problem s kojim se portal susreće u poslovanju je naplata potraživanja od klijenata. “Naravno, tu su problemi s prevelikim davanjima državi, ograničenja vezana uz stvaranje zadovoljavajućeg profita i postavljanje odgovarajuće strategije cijena te nedostatak financijskih sredstava za veća ulaganja u marketing i kvalitetnu promidžbu. Probleme s klijentima nastojimo rješavati uz puno razumijevanja i pomicanja rokova plaćanja, kompenzacijama i obostranim dogovorima. Nažalost, kod prepreka vezanih uz državu još smo jako nemoćni te se samo možemo nadati da će se uvesti mjere koje će olakšati ionako već dovoljno teško poslovanje malih poduzetnika”, objašnjava Rea Fuček.

S obzirom na to da u zadnjih nekoliko godina turistički portali bilježe određeni boom Rea Fuček kaže kako je borba za što veći broj oglašivača vrlo oštra. “Usprkos tome, ne odustajemo jer smatramo da svatko može uzeti svoj dio kolača i ostvariti zadovoljavajući rezultat”, naglašava.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dodaje, s jedne je strane doveo do novih mogućnosti, posebice u pogledu raznih financiranja iz europskih fondova. “No, s druge strane sputava nas težak i kompliciran dolazak do njih. Također, tržište se uvelike proširilo, no opet se javlja problem velikog nedostatka novca neophodnog za daljnja ulaganja i širenje posla”, napominje ona.

Mjesta za napredak portala, prema njezinim riječima, ima jako puno i rast je itekako moguć. “Stoga u bliskoj budućnosti namjeravamo proširiti svoje poslovanje. Međutim, zasad nećemo previše otkrivati buduće planove”, zaključuje Rea Fuček. 

Boris Odorčić

Hitovi: 73

Dizajnom do rasta izvoza

Hrvatski namještajci u prošloj godini izvezli su na njemačko tržište robe u vrijednosti 120 milijuna eura što je povećanje u odnosu na godinu prije za više od 30 posto. I u ovoj godini očekuju nastavak tog trenda koji bi trebali predvoditi visokokvalitetni, inovativni i izvrsno dizajnirani proizvodi.

Upravo na razvoju i promociji takvih proizvoda rade u Hrvatskom klasteru konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora, jednom od 12 klastera konkurentnosti koji je osnovala Agencija za investicije i konkurentnost, kaže njen ravnatelj Damir Novinić. “Klastere smo osnovali kao jedne od najboljih alata za povećanje konkurentnosti te za povlačenje sredstava iz EU fondova. Agencija administrativno, tehnički, a manjim dijelom i financijski podržava klastere kao tijela koja lakše mogu privući investicije”, ističe Novinić.

Ivana Mezak, koja u Agenciji vodi Službu za klastere konkurentnosti, ističe kako je Klaster konkurentnosti drvne industrije najaktivniji od svih njihovih klastera. “Taj je klaster pokrenuo 26 projektnih ideja, od kojih je šest prepoznato kao projekti od nacionalnog interesa. Jedan od njih, Panonski drvni centar kompetencija, već je krenuo u realizaciju u Virovitici, a uskoro možemo očekivati i početak ostvarenja centra kompetencija za slavonski hrast u Vinkovcima”, ističe ona.

I dok je robni izvoz u prošloj godini rastao za 10 posto, drvna industrija koja čini čak 10 posto ukupnog izvoza industrije, svojim brojkama prestiže razine od prije krize. Prema procjenama, u prošloj godini je drvna industrija izvezla robe za 1,1 milijardu američkih dolara. Način na koji su te brojke ostvarene pojašnjava član Uprave Prostorije, donedavno znane kao Kvadra, Tomislav Knezović.

Pop-up kuhinja

“Izvoz nam je rastao impozantnih 100 posto jer su svi segmenti našeg rada spojeni u želji da povećamo izvoz. Glavni alat na tom putu je izlaganje na sajmovima, no i sami dobro dizajnirani proizvodi moraju biti prezentirani na upečatljivo dizajniranom štandu, kvalitetno pripremljenim promotivnim materijalima i uz pomoć educiranih ljudi koji će promovirati naše međunarodno nagrađivane proizvode”, ističe Knezović.

Alenka Kostanjević Špiljarić, direktorica Inkee, tvrtke koja se snažno naslanja na kvalitetu i dobar dizajn, najavljuje novu izvoznu inicijativu. “Strana tržišta su nam prioritet, a na njima vrlo brzo krećemo s predstavljanjem naše pop-up kuhinje koja štedi prostor. Ona ima opremu normalne kuhinje, ali zauzima 1,6 četvornih metara. Za nju smo već dobili nagradu njemačkog dizajnerskog vijeća i već imamo izvrstan povratni interes tamošnjih arhitekata”, dodaje ona.

Dizajner Nikola Radeljković iz grupe Numen kaže kako je sretan što se i druge tvrtke pridružuju onima koji stvaraju proizvode visoke dodane vrijednosti. “Uvođenje dizajna u sve segmente prozvodnje jamči vidljivost i samostalan položaj na tržištu. Nikada nećemo moći proizvoditi jeftino, no zato imamo i ljude i kvalitetu s kojima možemo visokokvalitetnim, dizajnerskim i tehnološki naprednim proizvodima naći mjesto na tržištu”, naglašava Radeljković. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 274

Objavljeni europski prijedlozi TTIP-a

Europska komisija objavila je niz dokumenata koji sadrže EU-ove prijedloge pravnih tekstova za Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) o kojemu pregovara sa SAD-om. To je prvi put da je Komisija objavila takve prijedloge u okviru nekih bilateralnih trgovinskih pregovora. Objavljeni tzv. prijedlozi teksta sadrže konkretne formulacije i obveze koje EU želi uvrstiti u dijelove sporazuma koji se odnose na regulativu i pravila.

Osam EU‑ovih prijedloga teksta obuhvaća: tržišno natjecanje, sigurnost hrane te zdravlje životinja i biljaka, carinska pitanja, tehničke prepreke trgovini, malo i srednje veliko poduzetništvo (MSP) te rješavanje sporova između vlada (tzv. GGDS, nije isto što i ISDS).

Uz navedene prijedloge teksta Komisija je objavila i dokumente o stajalištu u kojima se objašnjava EU-ov pristup inženjerstvu, vozilima i održivom razvoju, čime je ukupan broj objavljenih dokumenata o stajalištu dosegnuo petnaest.

Kako bi dokumenti objavljeni na internetu bili pristupačniji laicima, Komisija je objavila i tzv. vodič za čitatelje, pojmovnik s objašnjenjima termina i kratica te niz informativnih dokumenata u kojima se jednostavnim jezikom objašnjava o čemu je riječ u svakom pojedinom poglavlju TTIP-a i koji su EU-ovi ciljevi u pojedinim područjima.

Cjelokupni tekst moguće je pogledati ovdje.

Krešimir Sočković

Hitovi: 458

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb