e-Privredni

A+ A A-

Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno

Na našem tržištu radnika nema. Samo u Njemačku je iselilo 50.000 ljudi. Imamo značajne demografske probleme od kojih su najistaknutiji iseljavanje i starenje radno aktivnog stanovništva, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj konferenciji Dualno obrazovanje održanoj u HGK, u organizaciji HGK, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Na konferenciji se raspravljalo o tome kako srednjoročno riješiti nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

Započeti s pilot-projektom

Poduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju sve veću kvotu za uvoz radnika. Samo u 2017. tvrtke u turizmu, građevini i brodogradnji tražile su kvotu od 12.000 stranaca. Zato HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja.

Burilović je istaknuo kako uz visoku nezaposlenost, 40 posto evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema formalno radno iskustvo te da je Hrvatska, odmah iza Španjolske i Grčke, na začelju EU-a prema broju nezaposlenih mladih.

“U Austriji i Njemačkoj dualno se obrazovanje provodi već godinama, a stopa nezaposlenosti mladih kreće se od pet do 10 posto. Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad”, rekao je Burilović. Dodao je da HGK ne očekuje da će se svih 30.000 učenika odmah uključiti u dualno obrazovanje, već da se Komora zalaže za uvođenje pilot-projekta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva. “Učenik bi trebao više od 50 posto vremena provesti kod poslodavaca i zato biti plaćen, što bi značilo da poslodavac kada uzme učenika na stručno osposobljavanje, sam procjenjuje potrebu za radnom snagom i time se usklađuju upisne kvote s potrebama tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

“Njemački model, predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada”, rekao je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, ocijenivši kako će sustav dualnog obrazovanja pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice mladih, te konkurentnosti gospodarstva.

Za većinu strukovnih zanimanja u Njemačkoj postoji dualni sistem obrazovanja, što znači da učenik stručno znanje odnosno praksu stječe u tvrtki, dok se u stručnoj školi uče teorijske osnove zanimanja uz nekoliko općih predmeta. Tjedno to znači do tri dana praktične nastave te osam do 12 nastavnih sati u školi ili se nekoliko tjedana radi u tvrtki pa se isto toliko sluša nastava u školi. U Njemačkoj poslodavac plaća svog naučnika, ovisno o godini naukovanja i vremenu provedenom na praksi, a tvrtke koje uglavnom uzimaju učenike na praksu su one sa 300 do 500 zaposlenih. Iako se u Hrvatskoj već godinama govori o nužnosti povezivanja tržišta rada i obrazovnog sektora, a i sama je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program do 2020. godine, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje, gdje će se provoditi te koliko će učenika biti njime obuhvaćeno. “Zbog krize koja je proteklih godina pratila hrvatsko gospodarstvo nemamo dovoljan broj mjesta, odnosno poslodavaca koji bi primili učenike za naukovanje. Mnoge su strukovne škole morale čak napraviti korak nazad, te stručnu praksu provoditi u samoj školi”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak te napomenuo kako je cilj od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada.

Stvoriti sustav koji vrednuje i cijeni rad

 

Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je važnost bolje komunikacije između predstavnika poduzetnika i institucija zaduženih za upisne kvote i organiziranje upisnih procesa. “Za ukupni proces provođenja dualnog obrazovanja bit će potrebno određeno vrijeme, ali Vlada se odlučila za taj smjer i zato sam zadužila državnog tajnika Marija Antonića da poboljša i učini efikasnijom komunikaciju ministarstava i poduzetnika, odnosno tržišta rada”, istaknula je Martina Dalić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjetio je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. “Trebamo samo prilagoditi program i vjerujemo da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, naglasivši da još samo politika mora dati zeleno svjetlo, a od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovačkom društvu.

Da njemački sustav i njihova iskustva nije moguće samo tako preslikati na Hrvatsku, možda najbolje znaju ljudi na terenu, a jedna od njih je i ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac koja je istaknula da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se međusobno uskladile i definirale potrebe na tržištu rada. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 52

ZIP: Novi timovi u potrazi za komercijalizacijom ideja

 

Kroz proteklih devet generacija mnogo je kvalitetnih timova koji su prošli kroz ZIP inkubatorski program. Neki od njih i njihovi start-up projekti danas su poznati i izvan naših granica. Jubilarni 10. ciklus ZIP programa započeo je 11. listopada i trajat će do 17. veljače 2017. godine.

U programu ovaj puta sudjeluje šest timova koji će uz pomoć renomiranih mentora iz svih područja relevantnih za uspješan rad poduzeća, korak po korak učiti kako prepoznati potrebe tržišta te se uspješno pozicionirati na njemu, cijelo vrijeme gradeći svoj proizvod i osluškujući bilo svojih korisnika/kupaca. Primjer takve pomoći je i posjet Maxa Kellyja, direktora Techstarsa u Londonu, jednog od najvećih i najcjenjenijih start-up akceleratora u svijetu, čovjeka s bogatim poslovnim iskustvom, koji je u sklopu ZIP-ovog Master Classa prije javnog predavanja pred punom dvoranom, mentorirao upravo ZIP-ove timove, što iz trenutne, što iz prethodnih generacija. Master Class je primjer jednog od ZIP-ovih projekata u sklopu poticanja ambicioznih i inovativnih lokalnih poduzetnika, a radi se o seriji predavanja internacionalnih poduzetnika i stručnjaka koje ZIP dovodi u Zagreb uz pomoć Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) koja je finacirala put i smještaj gostiju predavača kroz EEN (European Enterprise Network). Kulminacija programa bit će kao i uvijek Demo day na kojem će se svi timovi predstaviti investitorima i pokušati osvojiti investiciju za svoj projekt. Ovoj generaciji timova je uz standardne benefite osiguran i 16.000 dolara vrijedan paket usluga Amazon Web Services, što za tim u ranoj fazi i s ograničenim sredstvima može biti izuzetan poticaj i podrška za brzi rast.

Ovim kontinuitetom i jubilarnom generacijom ZIP pokazuje da s pravom nosi titulu jednog od vodećih start-up inkubatora u regiji. 

Novi timovi u ZIP-u

Marry me (marryme.hr) je prvi booking za vjenčanja u Hrvatskoj koji na jednom mjestu nudi pregled raspoloživih lokacija, glazbe, fotografa i dekoracija te mogućnost rezervacije na brz, jednostavan i siguran način. Get The Deal je web servis za sklapanje i ocjenjivanje suradnje poduzeća kako bi se omogućilo lakše i uspješnije obavljanje poslova. 

Tinja je online platforma za jednostavno i efikasno povezivanje instalatera solarnih panela i zainteresiranih korisnika koji žele instalirati solarne panele na svoj posjed. Cilj ove platforme je potaknuti iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarne. Dentologix je B2B tržišno mjesto za usluge zubarske tehnike pogonjen snažnom CRM aplikacijom. Namijenjen profesionalcima, Dentologix pruža kontrolu proizvodnog procesa protetičkog proizvoda dislociranim timovima na novi, inovativni način. LovePranks razvija sitne znakove pažnje koji pomažu malim iznajmljivačima da pruže pamtljivu uslugu gostima pomoću šašavih zezalica. Spot.be (spotbe.com) je modularna platforma, skalabilna za razvoj različitih web usluga i zajednica.

 

Hitovi: 110

EBAN Winter University: Prilika za test ideja i izravan kontakt s investitorima

Međunarodni poslovni anđeli žele investirati u Hrvatsku, no jednako tako velikoj većini poduzetnika koji pokreću poslove lakše je otići na neka druga tržišta razviti svoje projekte. Upravo o tim temama i mogućnostima kako poboljšati priliku za domaće poduzetnike govorilo se među poslovnim anđelima i poduzetnicima koji su sudjelovali na dvodnevnoj konferenciji EBAN Winter University 2016 koja je održana u Zagrebu. 

Konferencija je okupila više od 1700 sudionika - među kojima je više od 100 predstavnika start-upa, 400 poslovnih anđela i oko 500 studenata iz Hrvatske i svijeta, a organizirali su ga udruženje hrvatskih poslovnih anđela CRANE te Grad Zagreb i Europska mreža poslovnih anđela EBAN. Poslovni anđeli u Europi i u Hrvatskoj su inovativni i uspješni poduzetnici koji financiraju start-up projekte ulazeći u njihove vlasničke udjele i pružajući im podršku u razvoju i komercijalizaciji projekata koji pridonose i razvoju gospodarstva u zemlji gdje se razvijaju, ističe predsjednik CRANE-a Davorin Štetner. “Konferenciju EBAN u Zagrebu organizirali smo kako bismo skrenuli pažnju na potrebu promjena uvjeta poslovanja i na inovativnost mladih poduzetnika koja kod nas postoji. Smatramo da njihove ideje privlače zanimanje investitora i znamo da će konferencija mnogima donijeti nove ugovore i kapital za razvoj projekata”, ističe Štetner.

Hrvatska čini sve što može da bi ojačala svoje gospodarstvo te je spremna i voljna sudjelovati u europskom poduzetničkom sustavu za stvaranje nove dodane vrijednosti, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvarajući konferenciju. “U današnje vrijeme jako je važna poduzetnička klima i djelovanje poslovnih anđela, pa se i Hrvatska trudi pozicionirati kao pogodna lokacija za investicije. No poduzetnici moraju računati na remetilačke faktore poput brzih promjena koje se događaju u svijetu i koje nalikuju kaosu. To može biti prilika za mnoge mlade koji sada studiraju, pogotovo ako se kreiraju i organiziraju sustavi za prepoznavanje novih poslovnih modela temeljenih na digitalnim tehnologijama. Hrvatska ima brojne prednosti poput kvalitetnog visokog obrazovanja, no treba brinuti o potrebama poduzetništva, poboljšati uvjete za poslovanje i osigurati da mladi ostanu u Hrvatskoj”, naglasila je Kolinda Grabar Kitarović.

Jedna od vodećih europskih poslovnih anđelica i predsjednica EBAN-a Candance Johnson ističe kako EBAN vjeruje u Hrvatsku i njezino posebno mjesto u izgradnji europske budućnosti. “Vlade određuju politiku i bave se regulativom, no poduzetnici moraju učiniti sve što mogu da surađuju i stvore borbeni stav za bolju Europu. Privilegija i čast je pratiti Hrvatsku na njenom putu u Europi i svijetu u stvaranju novih obzora, što Hrvatska dokazuje svakim novim globalno prihvaćenim start-up projektom”, poručila je Candance Johnson.

Poduzetnik je ambiciozan i spretan, a spretnost mu je potrebna jer će izbjegavati mnoge ljude kojima je dužan novac, istaknuo je jedan od motivacijskih govornika na konferenciji Bruce Dickinson, poslovni anđeo, ali i pjevač Iron Maidena te uspješni poduzetnik. S vremenom će poduzetnika to skakutanje s jedne nesigurne točke na drugu dovesti na čvrsto tlo jer je njegova ideja u osnovi dobra. Da bi to postigao, poduzetnik ne smije nikad odustajati. Zato nikad ne odustajte. Kad i propadnete, a propast ćete, to nisu zatvorena vrata, nego nova otvorena vrata koja ustvari vode u nove pothvate”, zaključuje Dickinson.

U nas je lako započeti poslove, no teško ih je voditi, kaže jedan od poslovnih anđela i suvlasnik nekoliko start-upa Hrvoje Prpić. “Nisu problem porezi koji se spominju kao veliki problem nego prevelika birokracija, štambilji, odlasci kod javnog bilježnika, prijave izvještaja. To su puno veći problemi nego bilo što drugo. Mislim da je dobra ideja Hitroreza koja je krenula prije nekoliko godina i zbog koje su napravljeni neki koraci, ali još uvijek se puno toga može učiniti kako bi se uvjeti poslovanja kod nas poboljšali. Kada bismo uspjeli načiniti promjene, mogli bismo zadržati i ljude i poslovanje u Hrvatskoj, no to prekasno činimo. Broj ljudi koji odlazi, primjerice, u Veliku Britaniju ili Irsku je velik. Kada ode 50.000 ljudi, odlazak novih je sve lakši jer niste tamo prvi. 

Najbolji start-up 45HC

Kraj dvodnevne konferencije obilježilo je proglašenje pobjednika Zagreb Connecta. Proglašenju su prethodila tri iscrpna dana u kojima su finalisti pripremali prezentacije i brusili svoje prezentacijske sposobnosti tijekom radionica te se nakon toga imali priliku predstaviti poslovnim anđelima na pozornici dvorane Lisinski. Na žiri su posebni dojam je od 20 finalista ostavili oni iz Hrvatske, Velike Britanije i Slovenije. Nanodiy, start-up koji omogućava stvaranje printanih otisaka na bilo koji tekstilni materijal, za svoju ideju osvojio je treće mjesto i novčanu nagradu od 7000 eura. Uz to, taj je start-up svojom idejom privukao pažnju medijske kuće NovaTV koja im je dodijelila posebnu nagradu, promo-paket u trajanju od godine dana koji će im pomoći u budućem djelovanju. Jednu od nagrada dodijelila je i publika koja je imala mogućnost glasovanja preko službene aplikacije konferencije. Ovu nagradu u vrijednosti od 5000 eura osvojio je također Nanodiy. Drugu nagradu i 10.000 eura osvojio je Gowaft iz Velike Britanije, čija ideja predstavlja novi inovativni način za prenošenje teških predmeta po gradu. Najzanimljiviju ideju, prema mišljenju žirija, imao je start-up 45HC koji dolazi iz Slovenije i koji je nagrađen prvim mjestom i novčanom nagradom od 20.000 eura. Ova digitalna kompanija za prijenos tereta preko oceana s učinkovitom logističkom mrežom je, uz prvo mjesto, osvojila i put u Silicijsku dolinu. Suorganizator konferencije, Grad Zagreb dodijelio je i posebnu nagradu od 5000 eura start-upu Vollo. Osim novčane nagrade, osvojili su i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb. Uz to, pobjednik Zagreb Connecta, u partnerstvu s Veleposlanstvom Republike Izrael u Hrvatskoj, putuje u Tel Aviv gdje će se upoznati sa zajednicom start-up tvrtki u Izraelu.

Dobitnici nagrada

•       Put u Silicijsku dolinu za dvije osobe iz tima, networking program u trajanju od 7 dana - 45HC

•       Put u Tel Aviv, upoznavanje sa start-up zajednicom u Izraelu, u suradnji s partnerom Izraelskim veleposlanstvom u Hrvatskoj - Vollo

•       Nagrada publike u iznosu od 5000 eura, gledatelji su glasovali putem službene aplikacije konferencije – Nanodiy

•       Nagrada medijskog pokrovitelja NovaTV – promotivni oglašivački paket - Nanodiy

•       Nagrada brončanog sponzora Microsoft u iznosu od 25.000 dolara (Azur paket) - TinitusOFF

•       3. nagrada u iznosu od 7000 eura - Nanodiy

•       2. nagrada u iznosu od 10.000 eura - Gowaft

•       Posebna nagrada Grada Zagreba u iznosu od 5000 eura i jednogodišnji program predinkubacije/inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb - Vollo

•       1. nagrada u iznosu od 20.000 eura - 45HC

Krešimir Sočković

Hitovi: 112

Gospodarstvo treba nove mogućnosti financiranja

Proces globalizacije i suvremena tehnološka dostignuća, koja se ogledaju u sve većoj pokretljivosti kapitala, proizvoda i usluga otvaraju nove trendove u svim sferama poslovanja, pa i financijskoj industriji čije se institucije redefiniraju i prilagođavaju dinamičnim tržišnim promjenama. U skladu s globalnim trendovima Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu organizirali su prošli tjedan u Zagrebu konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija, kako bi na jednom mjestu okupili predstavnike svih financijskih institucija, regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenike te vidjeli koje su im mogućnosti zajedničkog djelovanja na ukupnom unapređenju hrvatskog gospodarstva.

Hrvatski financijski sektor, prema riječima predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, težak je 557,7 milijardi kuna, što je 60 posto ukupnog BDP-a. Burilović je istaknuo kako je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit i visina PDV-a. “Prema našim procjenama, hrvatski BDP mogao bi rasti oko 2,2 posto. Ako bi rast bio i u idućim godinama na toj razini, naše gospodarstvo bi tek 2021. godine dosegnulo razinu iz 2008. Stoga moramo biti puno ambiciozniji kad je riječ o stopama rasta”, rekao je Burilović. Napomenuo je da HGK kao krovna nacionalna gospodarska organizacija predstavlja idealnog partnera Vladi u provedbi ključnih reformi te joj se sa svim svojim resursima nudi na raspolaganje.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je kako nova Vlada započinje svoj mandat u vjerojatno najboljoj situaciji u proteklih osam godina. “S jedne strane imamo trendove koji su pozitivni, a s druge imamo Vladu koja je očito voljna napraviti što je potrebno da rast bude još veći. Situacija je optimistična. Trendovi su dobri. Ipak, moramo još kvalitetnije iskoristiti ovaj val optimizma”, rekao je Jurčić, napominjući da i u Uredu predsjednice optimistično gledaju na ono što se trenutačno događa s Vladom.

 

Četiri ključna izazova za gospodarstvo

Analizu i prognoze hrvatskog gospodarstva na konferenciji je dao i analitičar londonskoga The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson koji je istaknuo četiri izazova koja će dominirati gospodarstvom, a to su Brexit, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporeni gospodarski rast Kine. “Brexit ne bi trebao na vas imati veći utjecaj s obzirom na razinu robne razmjene između Hrvatske i Velike Britanije, kamatne stope trebale bi ostati niske idućih pet godina što Hrvatskoj ide u korist s obzirom na potrebe refinanciranja duga, isto tako usporavanje kineskoga gospodarstva ne bi trebalo imati veći utjecaj na Hrvatsku, dok bi rast cijena energenata trebao dovesti do blage inflacije”, rekao je Lambertson te istaknuo kako su ova i iduća godina prekretnica za Hrvatsku. Prema njegovim prognozama, prosječni rast hrvatskog BDP-a do 2021. godine mogao bi biti 2,1 posto godišnje, dok bi ovu godinu mogli završiti rastom od 2,3 posto. Kao najveće izazove Hrvatske istaknuo je usporavanje rasta u eurozoni, demografska kretanja, visoke potrebe financiranja te strukturne probleme zdravstvenog i mirovinskoga sustava.

U iščekivanju porezne reforme

Kad je riječ o prognozama rasta BDP-a, viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je da bi gospodarski rast od 2,3 posto, koliko su ranije ove godine prognozirali njihovi analitičari, mogao biti i nešto viši. Optimistične su i prognoze člana Uprave Addiko banke i predsjednika Udruženja banaka pri HGK-u Ivana Jandrića, koji je citirao analitičare svoje banke i njihove prognoze da ove godine očekuju stopu rasta od 2,7 posto. Jedan od prvih poteza nove Vlade trebao bi biti porezna reforma. Sudionike konferencije zanimali su bar neki detalji, ali Saša Drezgić iz Ministarstva financija nije želio ništa otkriti.

“Reforma je izuzetno složen proces, a suzdržanost oko najava nije slučajna. Radi se temeljito, gledaju se ekonomski, fiskalni i socijalni učinci, a ide se u smjeru smanjenja opterećenja i pojednostavljenja sustava”, rekao je Drezgić.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je važnost porezne reforme, podsjetio je kako su upravo gospodarstvenici kao jedan od gorućih problema isticali česte promjene poreznih zakona te svojevrsnu poreznu nesigurnost. Također je podsjetio na sporost pravosuđa. “Poslovni sektor važno je podsjetiti na mogućnost Arbitražnog suda pri HGK-u, gdje se vrlo brzo mogu rješavati sporovi. Isto tako, kako bi rasteretili pravosuđe u Hrvatskoj, novoj Vladi ću predložiti da HGK preuzme registar Trgovačkog suda jer nema potrebe da to rade sudovi, a HGK ima kapacitete i znanje da to radi puno brže, jeftinije i kvalitetnije”, rekao je Burilović.

Novčano tržište nedovoljno razvijeno

Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK proveo među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor Inclundea Ivan Mrvoš, te direktor SPAN-a Nikola Dujmović. “Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude”, kaže Dujmović i napominje da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka podučavati poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama prije svega zbog visoke razine štednje, dok s druge strane, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Marijan Kralj smatra da sektor osiguranja u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe. “Pratimo trendove i osmišljavamo nove proizvode, od osiguranja garancija i potraživanja, do osiguranja za gubljenje računalnih podataka”, ističe Kralj te naglašava da su osiguravatelji dosad više podupirali institucionalne i infrastrukturne projekte nego privatni sektor. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 387

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb