e-Privredni

A+ A A-

TTIP nam dolazi, no prijepori još postoje

Na 10. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, koja je održana prošlog tjedna u Opatiji, više od 200 stručnjaka i predstavnika tvrtki iz Hrvatske i regije razgovaralo je o proizvodnji hrane i njenoj budućnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Na dvodnevnom skupu razgovaralo se i o aktualnostima u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, plastici u kontaktu s hranom, prodaji na daljinu, patvorenju hrane, komercijalizaciji voća i povrća, tradicionalnim proizvodima te povlačenju sredstava iz Europskih fondova za prehrambenu industriju. Skup je organizirala Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz supokroviteljstvo Ministarstava zdravlja i poljoprivrede.

Jedna od glavnih tema konferencije bio je Transatlantski trgovinski sporazum. Robna razmjena Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država prihvaćanjem Transatlantskog trgovinskog sporazuma omogućila bi rast gospodarstva obiju zemalja, a europskim proizvođačima hrane omogućila daljnje jačanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti na američko tržište.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a i trećinu svjetske trgovine. Europske tvrtke godišnje izvezu 19,4 milijarde eura svojih prehrambenih proizvoda, dok istovremeno na njihova tržišta ulazi nešto manje od 12 milijardi, istaknuo je Koen van Dyke, voditelj Odjela bilateralnih međunarodnih odnosa u Generalnom direktoratu za zdravlje i sigurnost hrane pri Europskoj komisiji govoreći o sigurnosti i kvaliteti hrane u svjetlu onoga što nudi Transatlantski trgovinski sporazum. Prema istraživanju Centra za istraživanja ekonomske politike iz Londona, prednosti TTIP-a su u tome da će se njegovom primjenom osigurati rast dviju ekonomija, stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta, pomoći europskim tvrtkama u izvozu na treća tržišta, stimulirati ih na inoviranje, a za kupce će se osigurati jeftinija roba i njen veći izbor. Prema istoj analizi, Europska unija bi primjenom tog sporazuma mogla povećati svoj izvoz u Sjedinjene Američke Države za 28 posto, a gospodarstvo porasti za 119 milijardi eura u EU te za 95 milijardi u SAD-u. Ukupni izvoz iz EU-a porastao bi za daljnjih šest posto, a onaj Sjedinjenih Država za osam posto.

“Hoće li se ostvariti potencijal ovog međunarodnog ugovora, ovisit će sigurno i o porastu broja protivnika tog sporazuma u Europi i raspletu političke situacije u SAD-u”, zaključio je Van Dyke.

Bez snižavanja standarda

Između tržišta SAD-a i Europske unije protrguje se tri milijarde eura dnevno, a čak 15 milijuna radnih mjesta ovisi o toj robnoj razmjeni, ističe James Higgiston iz Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji. “Nećemo sniziti standarde, no učinit ćemo sve da imamo transparentne sustave koji će vrijediti s obje strane Atlantika. O tome se trebamo dogovoriti jer i Sjedinjene Države i Europska unija imaju najbolje sustave za sigurnost hrane u svijetu. Čak 19 milijuna Europljana dolazi godišnje u SAD i ne strahuje od hrane na tom tržištu. Jednako tako, ako Hrvatska želi svoje vino i sir poslati na američko tržište, to joj treba i omogućiti”, smatra Higgiston.

Kad je riječ o genetski modificiranoj hrani, Higgiston ističe kako Europa nema jedinstven stav o tom pitanju i to je nešto što će se vjerojatno rješavati na nacionalnim razinama. “Nama je važno da svima omogućimo izbor. Možete odabrati organsku hranu ili neku drugu. Sigurnost hrane ne smije biti upitna jer se ona odnosi i na genetski modificiranu i na onu koja to nije”, smatra Higgiston. Kad je riječ o konkurentnosti europskih farmera u odnosu na američke, istaknuo je činjenicu kako je većina robne razmjene već sada na strani europskih seljaka koji proizvode skupe proizvode, dok je izvoz američkih farmera na europsko tržište malen.

Hrvatsko tržište je sigurno

Zahvaljujući stručnjacima koji se već 10 godina susreću i raspravljaju o sigurnosti i kvaliteti hrane, ali i praktično rade na tome, možemo reći da smo na tržištu koje je sigurno, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić. “Kroz partnerstvo za transatlantsku trgovinu Hrvatska ima priliku da svoje vrhunske proizvode - kao što su vino, sir, čokolada, mesne prerađevine i drugi proizvodi s većom dodanom vrijednošću - u većoj mjeri plasira na to tržište”, procjenjuje Škorić.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, smatra kako je važno razgovarati i informirati na svim razinama o stanju i regulativi upravo zato da bi se spriječili problemi sa sigurnošću hrane. “Mi u ovom sektoru pratimo i to kako regulativa i različite odluke utječu na poslovanje i prilagodbu tvrtki koje gotovo uvijek iziskuju dodatne troškove. Važan nam je dijalog i o međunarodnoj suradnji kako bi naši izvoznici imali pristup stranim tržištima i zadovoljili kriterije za to, pri čemu nadležna tijela trebaju olakšati njihove napore”, zaključila je Božica Marković.

Mladen Pavić, savjetnik predsjednice Republike za EU fondove, poljoprivredu i ribarstvo, naglašava kako je proizvodnja hrane dinamičan proces koji već niz godina bilježi napredak. “Mnoge tvrtke čiji su biznisi preživjeli teške prethodne godine ulažu u poljoprivredu i proizvodnju hrane, a utrka za konkurentnošću i profitima dovodi do incidenata koje treba spriječiti”, dodao je Pavić. 

Poljoprivreda je strateška grana Struka želi sudjelovati

Hrvatska vlada je prepoznala poljoprivredu i proizvodnju hrane kao stratešku granu, kaže zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak. “Svi oni koji su u sustavu hrane, a osobito oni koji se bave njenom sigurnošću, moraju sudjelovati i u izradi strategije kojom ćemo se okrenuti prema budućnosti. Ta strategija mora postati zamašnjak za jačanje proizvodnje i plasman naših zdravih visokokvalitetnih i autentičnih prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta”, zaključio je Majdak.

Krešimir Sočković

Hitovi: 119

ZIS: točni podaci na jednom mjestu

Teško je upravljati imovinom ako ne znaš gdje je i kakva je. A država i mnogi pojedinci donedavna su imali velike probleme s time. Na bilo koji podatak čekalo se mjesecima, a promjene vlasništva mnogi - zbog raznih razloga, a najčešće radi izbjegavanja plaćanja obveza državi - nisu upisivali u zemljišne knjige. Kako bi se tome stalo na kraj i omogućilo da se zna što je čije, gdje se i što se zapravo tamo nalazi, krenulo se u objedinjavanje katastra i zemljišnih knjiga kako bi se u jedinstvenom Zajedničkom informacijskom sustavu našli svi podaci o nekom zemljištu.

Donedavna dva odvojena registra

Donedavna se u Hrvatskoj sustav registriranja nekretnina zasnivao na dva, institucionalno odvojena registra: katastru i zemljišnim knjigama. Katastar nekretnina vodi Državna geodetska uprava, a zemljišno knjižni odjel dio je sudskog sustava.

U Geodetskoj upravi radi oko 1200 ljudi kroz 112 katastarskih ureda i jedan veliki Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. U svojim papirima oni imaju podatke o 3380 katastarskih općina i ukupno više od 14,5 milijuna parcela.

Posao ove uprave je sakupljanje ažurnih i pouzdanih podataka koji čine temeljni registar geoprostornih podataka. Od trenutka kada se krenulo u stvaranje jedinstvenog sustava, rade i na podršci za povezivanje temeljnih registara u Hrvatskoj te se bave uređenjem državne granice, ali i razvojem državne kartografije koja postaje podloga za projektiranje. Rezultat tog rada trebala bi biti konačna i potpuna izgradnja integriranog sustava zemljišne administracije (ZIS), a nju bi pratila i uspostava katastra infrastrukture koja je izgrađena na tom zemljištu. Kako bi se taj projekt ostvario, Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava, uz potporu Vlade i Sabora, napravili su višegodišnji Nacionalni program obnove katastra i zemljišnih knjiga koji provode Ministarstvo i Geodetska uprava. Tim programom definirane su lokacije od strateškog interesa, vrijeme provedbe i izvori njegova financiranja. Jasno je određeno i da se u tom procesu moraju napraviti i prirediti transparentni zakoni, te da se moraju ostvariti rezultati zajedničkog rada, a cijeli projekt treba pratiti i informiranje javnosti o njegovoj provedbi.

Objedinjavanjem podataka katastra i zemljišnih knjiga skraćuje se i pojednostavljuje sustav evidentiranja stanja na zemljištu, ističe Danko Markovinović, ravnatelj Državne geodetske uprave. “Početkom rada na njemu postojalo je u sustavu čak 12 metoda održavanja podataka, što je u četiri godine smanjeno na samo jedan. Stvaranjem jednog dokumenta koji objedinjuje podatke spojeni su do sada odvojeni podaci koji su se nalazili na izvatcima iz zemljišnih knjiga i katastara. Iz tog sustava izbačene su rubrike posjedovnice zemljišnih knjiga u koje se upisuju vlasnici upisani u katastar. U dokumenut ulazi katastarska slika objekta, te podaci o česticama iz katastra, vlastovnica i teretovnica iz zemljišne knjige. Zahvaljujući tome stvoren je Zajednički informacijski sustav (ZIS) i Baza zemljišnih podataka (BZP)”, naglašava Markovinović.

Katastarske izmjere i geofoto podaci

Cijeli ovaj proces prate i katastarske izmjere kojima se korigira stvarno stanje uz geofoto podatke prema onome što se nalazi u katastru. Taj je projekt financiran iz različitih izvora. Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra financirano je iz državnog proračuna, europskih fondova, a dijelom kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Dio novca osigurali su porezni obveznici, posebice sređivanje podataka na razini jedinica lokalne samouprave.

U ovaj projekt ušlo se i zbog toga što točni podaci utječu na državno investiranje, pitanje su i nacionalne sigurnosti, a o njima ovise i investicije na lokalnoj i regionalnoj razini, dodaje Markovinović. “Sve će to za posljedicu imati osiguravanje povoljnije poduzetničke klime i omogućiti povećanje zaposlenosti. Istovremeno stvara se okvir za određivanje poreza, posebno novog poreza na nekretnine čije se uvođenje uskoro očekuje. Rješavanjem problema u podacima o vlasništvu kroz ovaj projekt osigurava se i lakše prostorno planiranje, uređenje naselja i stanovanja, razvijanje komunalne djelatnosti, a država će lakše raspolagati i svojom imovinom. Ono što vlasnici nekretnina mogu očekivati je i jednostavnije i transparentnije raspolaganje svojim nekretninama, transakcije s njima kao i smanjenje broja sudskih sporova vezanih uz nekrentine. Sigurno je da stvaranje ZIS-a jača naš gospodarski potencijal u cjelini“, zaključuje Markovinović. 

Krešimir Sočkovć

Hitovi: 195

Nosiva tehnologija za žene, uskoro i za bebe

U svijetu hrvatskih IT start-upa oko kojih se često digne kratkotrajna medijska fama, a onda padnu u zaborav, ističe se jedan koji apsolutno opravdava sav “hype” koji ga okružuje. Riječ je o Bellabeatu, tvrtki čiji pametni proizvodi ženama pomažu u praćenju kvalitete života i zdravlja u različitim životnim fazama. Njihov najpoznatiji proizvod je Leaf, a riječ je uređaju koji se spaja na aplikaciju na pametnom telefonu te pomoću njega žena može pratiti vlastitu aktivnost, san, menstrualni ciklus ili raditi vježbe disanja i opuštanja koje su ključne za smanjenje stresa. Naravno, sve to mogu i muškarci, osim ovog dijela s menstrualnim ciklusom, barem se nadamo. No da je Leaf prvenstveno namijenjen ženskoj klijenteli vidi se po njegovom privlačnom dizajnu, stoga ne čudi što mu tepaju da je zapravo pametni nakit. Kada su prošle godine najavili Leaf, zaprimili su više od tri milijuna narudžbi, ali ono što veseli jest činjenica što to nije stalo na narudžbama i PR pričama, već je od početka službene prodaje, od svibnja 2015. pa do danas, prodano više od 250.000 komada. Bellabeat je u međuvremenu iz start-upa izrastao u ozbiljnu tvrtku koja zapošljava više od 100 ljudi u svoja četiri sjedišta: Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu. Surađuju s ukupno šest tvornica u Aziji s kojima imaju ugovore o proizvodnji i koje rade za njih. Pokušali su proizvoditi u Hrvatskoj, ali su vrlo brzo shvatili da ovdje neće moći doći do željene razine masovne proizvodnje, što zbog ograničenih mogućnosti i znanja, što zbog visokih cijena. Problem distribucije riješili su preko sestrinske tvrtke u SAD-u koja većinu proizvoda distribuira na područjima SAD-a i Kanade, ali isto tako i u Europi, Aziji, Australiji i Latinskoj Americi.

Prodaja preko web shopa

“Od svojih početaka nosiva je tehnologija bila orijentirana na muškarce i na vježbanje i fitness. Međutim, naš je cilj bio prebaciti fokus na žene i na njihovo zdravlje te je to okosnica svih naših proizvoda”, objasnila nam je Dea Vladilo iz Bellabeata, istaknuvši kako je kanal preko kojeg se Leaf najbolje prodaje web stranica tvrtke. Za narudžbu je dostupan u dvije varijante, srebrnoj i boji crvenog zlata, a možete ga nositi i diskretno, ispod odjeće, iako je estetski vrlo privlačno osmišljen, čemu zasigurno i duguje dio tržišnog uspjeha. Na naše pitanje jesu li u kompaniji zadovoljni konverzijom narudžbi u konkretne prodajne rezultate, Dea Vladilo odgovara potvrdno i dodaje kako web shop postaje sve brža i pristupačnija platforma na svim razinama u većini zemalja, za razliku od fizičkih prodajnih mjesta. U njihovom slučaju se preko web shopa ostvaruje 65 prodaje, dok ostatak prodaju drugim kanalima.

Tržišni uspjeh Leafa nije ih uljuljkao u san, dapače, trenutno rade na razvoju još dvaju novih proizvoda kojima namjeravaju požnjeti sličan, ako ne i veći tržišni uspjeh. Riječ je o Shellu i Sliceu, a što se krije pod tim nazivima objasnila nam je Dea Vladilo. “Bellabeat Shell je aplikacija s nastavkom za mobitel pomoću koje trudnice mogu čuti i pratiti otkucaje srca nerođenog djeteta. Shell je u razvoju godinu dana, a na tržištu bi se trebao pojaviti na ljeto, u početku samo za iOS smartphone uređaje”, najavila je uz napomenu kako trenutno traže 50 trudnica za testiranje proizvoda. “Testiranje će se provoditi iduća dva mjeseca, a individualno testiranje traje 20 minuta. Trudnice moraju biti minimalno u 25. tjednu trudnoće. Pošto smo u finalnoj fazi razvijanja novog Bellabeat proizvoda za praćenje trudnoće, trebamo mišljenje trudnica da vidimo kako naš proizvod može biti još uspješniji i prilagođeniji budućim majkama”, naglasila je Dea Vladilo osvrnuvši se, poprilično misteriozno, i na razvoj Slicea. “Ono što želimo postići svakim Bellabeat proizvodom jest inspirirati ljude da svaki dan rade na sebi i osjećaju se bolje. Iduća faza u toj misiji osvještavanja tijela i preuzimanja osobne brige za zdravlje bit će posvećena energiji. Slice je fokusiran na imunitet, vitalnost i ljepotu. S Leafom smo izgradili jaku bazu za prikupljanje podataka o našem tijelu - sad je vrijeme da mu damo točno ono što treba”, najavljuje.

Kompliciranje oko imena

Osnivač Bellabeata Sandro Mur nedavno je oštro komentirao poslovnu klimu u zemlji požalivši se na prekomplicirane birokratske procedure zbog kojih je Bellabeat u Hrvatskoj registriran kao Bellasoft. Iz institucija su im tvrdili da ovo prvo ime nema ništa s informatikom, a mi pak tvrdimo da višemjesečno birokratsko kompliciranje oko imena nema veze sa zdravim razumom. Dea Vladilo također smatra da bi se puno toga moglo popraviti kako bi se poduzetnicima olakšao ionako težak život. “Kontrole su kod nas povećane do nekih banalnih razina koje tvrtke ograničavaju, umjesto da im olakšaju razvoj. Naša fiskalna politika nije prilagođena, malim poduzetnicima je teško. U SAD-u je priča potpuno drugačija. To je zemlja koja već dugi niz godina funkcionira po principu ‘koliko radiš, toliko zaradiš’. Procesi su puno brži, resursi pristupačniji te je samim time veća sloboda”, ističe ona.

Ipak, ne daju se pokolebati, imaju ozbiljne planove za budućnost – udvostručiti broj zaposlenika, raditi na novim projektima i usavršavati postojeće. “Zdravlje je za Bellabeat najvažnija stvar: u tom ćemo smjeru uvijek ići i u tom smjeru razvijamo nove proizvode”, zaključuje Dea Vladilo. 

Boris Odorčić

Hitovi: 221

HPC kao most između gospodarstva i znanosti

Tehnologija računalstva visokih performansi (HPC) predstavlja integraciju složenih algoritama, jakih računalnih sustava i brze mrežne infrastrukture s ciljem učinkovitog, pouzdanog i brzog izvršavanja složenih programa uz postizanje visokih performansi.

Tomi Ilijaš, direktor slovenske tvrtke Arctur, ističe kako su HPC tehnologije zaslužne za mnoge današnje proizvode, a da toga nismo ni svjesni. “Danas se, naime, svi crash testovi sigurnosti vozila rade na HPC tehnologijama koje se, među ostalim, primjenjuju u zrakoplovnoj i drugim industrijama gdje se koriste razne simulacije. Dakle, te simulacije fizičkih događaja oko nas mogu se napraviti puno brže i lakše upravo zahvaljujući korištenju superračunala”, kaže.

Hrvatska, Slovenija i druge države Istočne Europe u tome području prilično zaostaju za zapadnim zemljama. “Njemačka, primjerice, ima 100 puta više HPC infrastrukture per capita nego Hrvatska. Ako želimo podići dodanu vrijednost proizvoda i usluga, trebamo koristiti ove tehnologije, kao i onoga što pruža znanost. Stoga valja napraviti most između gospodarstva i znanosti. A taj most upravo može biti HPC koji može udružiti gospodarstvo i znanost kako bi se napravile inovacije na visokotehnološkom području”, napomenuo je.

Kako bi se hrvatski poduzetnici upoznali s prednostima koje nudi napredno računarstvo u formi HPC tehnologije kao i s programima financiranja iz EU fondova koji su im na raspolaganju za primjenu ove tehnologije u poslovanju, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Forum računalstva visokih performansi za mala i srednja poduzeća. Ovo događanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, organizirali su Institut Ruđer Bošković i HGK u suradnji s tvrtkom Arctur i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

Prilagodba uvjetima

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, istaknula je kako se želi što više malih i srednjih poduzetnika informirati o ovoj temi kako bi se povećanom dostupnošću ovih tehnologija bolje prilagodili tržišnim zahtjevima, razvoju inovacija, novih proizvoda i usluga te tako povećali konkurentnost. “S obzirom na veliki postotak malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, računalstvo visokih performansi može biti ključno u poticanju izvoza i povećanju konkurentnosti gospodarstva”, kazala je.

Forum je organiziran u sklopu aktivnosti SESAME Net projekta koji je financiran kroz program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., u vrijednosti dva milijuna eura. U taj projekt uključeno je 14 kompanija, javnih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 13 europskih zemalja. U Hrvatskoj ovaj projekt dijelom provodi Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, naglasio je kako je u uspješnim zapadnim zemljama sprega znanosti i gospodarstva puno snažnija negoli u Hrvatskoj. “U nas je, nažalost, uvriježeno shvaćanje da možemo govoriti ili o gospodarstvu ili o znanosti. Međutim, zaboravljamo da nema konkurentnih proizvoda bez inovacija. Svakoj inovaciji prethode kvalitetna istraživanja. A upravo je projekt SESAME Net tako zamišljen. Dakle, da se infrastruktura i know-how koje posjeduju znanstveno-istraživačke institucije, kao što je IRB, prenesu na poduzetnike s ciljem bržeg razvoja novih proizvoda i usluga, inovacija te jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu”, napomenuo je. 

Totalna irelevantnost

Hrvatskoj, dodao je, neminovno slijedi stagnacija ako se ne prilagodi napretku. “Dogodit će se još dramatičnije iseljavanje naših najkvalitetnijih kadrova, nezaposlenost i siromaštvo bit će još veće, poduzeća će propadati i doseći ćemo stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Osim ako se ne sredimo i ne pojačamo znanost te njenu suradnju s gospodarstvom”, istaknuo je Antičić.

Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, kazao je kako je, u tehnološkom smislu, hrvatski stupanj razvijenosti daleko od današnje konkurentnosti, osim nekoliko svijetlih primjera. “Jedan od glavnih problema koje vidimo je informiranost. Dakle, na institutima i fakultetima postoji know-how, a znanje i ti resursi u vidu HPC tehnologija trenutačno nisu u funkciji gospodarstva koliko bi trebali biti. Misija svih nas je da tu svijest i povezanost instituta i edukativne zajednice s gospodarstvom dignemo na puno višu razinu ako želimo uhvatiti priključak s vrlo konkurentnim okruženjem”, napomenuo je.     

Važno je naglasiti kako su za primjenu ove tehnologije u poslovnim procesima, malim i srednjim poduzetnicima iz EU fondova na raspolaganju značajna sredstva u više različitih natječaja od kojih je jedan pod nazivom Fortissimo upravo otvoren za prijavu, a vrijedan je čak 1,3 milijuna eura. 

Boris Odorčić

Hitovi: 273

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb