e-Privredni

A+ A A-

Internet stvari - Umreženost naša svagdašnja

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije do 2020., predviđa se da će između 18 i čak 50 milijardi uređaja biti povezano. Međusobno umrežavanje pametnih automobila, gradova, računala i uređaja poput satova, kućanskih aparata te, primjerice, inteligentnih brojila kojima se mjeri količina potrošene električne energije, plina ili vode, krije se iza pojma internet stvari (Internet of Things)

U Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma ističu kako internet stvari zapravo predstavlja svijet fizičkih objekata ili ‘stvari’ s ugrađenim senzorima i softverom koji međusobno komuniciraju putem interneta bez ljudske intervencije, što tim objektima omogućava prikupljanje i razmjenu podataka. Na temelju ovog načina komunikacije među stvarima, inovativnim načinima obrade i uporabe prenesenih podataka te novim poslovnim modelima omogućen je put prema brojnim inovacijama koje značajno mijenjaju način poslovanja i naš svakodnevni život.

“Tehnologija interneta stvari nalazi svoje brojne primjene u gotovo svakom području naše svakodnevice, kao i u velikom broju poslovnih područja omogućujući najnaprednija inovativna rješenja u područjima pametnih gradova, transportu i logistici, industriji, poljoprivredi, ali i u našim domovima konceptom pametnog doma koji će nam olakšati svakodnevicu. Prednosti primjene ove tehnologije očitovat će se automatizacijom i ubrzavanjem procesa u velikom broju djelatnosti. Doći će i do povećanja produktivnosti, porasta kvalitete usluga te smanjenja troškova procesa zbog mogućnosti predviđanja i prevencije izvanrednih događaja u procesima. Na temelju kvalitetnih podataka dobivenih primjenom tehnologije interneta stvari naš je angažman potreban kod odlučivanja samo o najvažnijim stvarima u okviru poslovanja, što nam omogućava da se fokusiramo na donošenje pravovremenih kvalitetnih odluka pa to pridonosi povećanju vrijednosti poslovanja”, objašnjavaju u HT-u.

Komunikacija među strojevima

Neki od ključnih trendova u tome području odnose se na kvalitetu, sigurnost i pouzdanost IoT infrastrukture i komunikacije te, podsjećamo, nove poslovne modele koje on donosi. “Hrvatski Telekom već dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva kako bi svojim korisnicima i partnerima pružio najkvalitetniju infrastrukturu vrhunske sigurnosti i pouzdanosti, putem koje se ostvaruje i komunikacija među strojevima, M2M – machine to machine, na temelju koje korisnici mogu iskusiti sve prednosti rješenja iz svijeta interneta stvari”, napominju u HT-u, dodajući kako se posebice ističe mrežna NB-IoT tehnologija dizajnirana za primjenu s najrazličitijim rješenjima temeljenima na tehnologiji interneta stvari, a koju je HT uspješno testirao u suradnji s partnerima u okviru rješenja za pametne gradove. “Glavne prednosti NB-IoT tehnologije su omogućavanje pouzdane i sigurne mobilne komunikacije za potrebe IoT rješenja, odlična rasprostranjenost i visoka kvaliteta mobilnog signala u zatvorenim prostorima te niska potrošnja energije. Primjenu pronalazi u različitim industrijama poput transporta i logistike, upravljanja infrastrukturom, automatizacije u industriji te u rješenjima za pametne gradove koja unapređuju život u zajednici”, kažu.

Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica. “Hrvatski Telekom kao predvodnik digitalizacije i digitalne transformacije želi potaknuti razvoj i korištenje tehnologije interneta stvari koja otvara prilike za razvoj novih poslovanja te ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu života naših građana. HT pruža cjelovite standardne usluge i posebna rješenja bazirana na najsuvremenijoj M2M komunikaciji, među kojima se posebno ističu rješenja za pametne gradove, primjerice, evidencija odvoza komunalnog otpada i pametni parking, fleet management, tj. upravljanje voznim parkom, kao i blagajnička rješenja te ona za prodaju karata”, ističu u HT-u.

Zamašnjaci digitalne ekonomije

Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu, ističe kako je IoT sintagma koja označava tehnološki kontekst u kojemu upravo živimo. “Ne odnosi se ni na što konkretno, već sama po sebi, kao jednostavna razumljiva jezična konstrukcija, ponajprije ima ulogu stvaranja svijesti o tom kontekstu. Kada kažemo internet stvari, zapravo opisujemo realnost potpuno umreženog svijeta s milijardama spojenih ili spojivih uređaja – od mobilnih telefona i senzora do sve češćih pametnih kućnih uređaja ili automobila, te činjenicu da svi ti uređaji predstavljaju priliku za posve nove poslovne modele temeljene na distribuiranoj računalnoj snazi, ogromnoj masi podataka te povezivosti različitih sustava u tehnološke eko sustave koji pak omogućuju nove poslovne modele temeljene na suradnji”, kaže on.

Glavna prednost svega onoga što IoT omogućuje jesu poslovni modeli. “Upravo su oni zamašnjaci nove digitalne ekonomije koja je u tijeku, koja trese čitave industrije i koja ‘prijeti’ potpunim brisanjem nekih postojećih modela poslovanja. Zacijelo najcitiraniji primjer takvog poslovanja je Uber, ali on je kap u moru permutacija modela razmjene vrijednosti koje omogućuje digitalna ekonomija podržana konceptima interneta stvari. Digitalni modeli suradnje će nekada razumijevati razmjene vrijednosti koje nisu na prvi pogled očite, već mogu biti posve besplatni servisi ili otvaranje servisima trećih strana kako bi omogućili rast vrijednosti vlastita servisa. Primjerice, Google korisnicima daje besplatnu navigaciju, a zauzvrat ih koristi za prikupljanje podataka u realnom vremenu, što opet podiže vrijednost Googleove usluge kada je naplaćuje različitim razvojnim tvrtkama koje pak taj servis koriste u svojim aplikacijama i tako dodanu zajedničku vrijednost naplaćuju dalje trećim stranama – korisnicima te aplikacije”, napominje on dodajući kako u svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Također, pametni telefoni omogućuju do sad neslućeno iskustvo korisnika kroz mobilne aplikacije koje zapravo postaju konzole za upravljanje korisničkim iskustvom i to u rukama samog korisnika. “Primjer toga je aplikacija Mobilni hotel koju nudimo hotelima, a kod koje je, između ostalog, omogućeno gostima otvaranje soba samo korištenjem pametnih telefona. Hotelskim gostima digitalni ključ osim otvaranja vrata hotelske sobe omogućuje i pristup popratnim sadržajima hotela poput SPA centra ili bazena, a pripadajuća aplikacija omogućuje informiranje, interakciju s osobljem, ali i potiče izvanpansionsku potrošnju”, kaže.

Nosive tehnologije

Pametni kućni uređaji, nastavlja Gojčeta, povezani na internet su globalni trend i sve su češći i u ponudi naših maloprodajnih kanala. Tržište rješenja povezanih automobila je hit u svijetu, ponajprije zbog naprednih modela upravljanja voznim parkom, ali i zbog trenda razvoja tzv. autonomnih vozila. “Taj dio IoT tržišta je i u Hrvatskoj prilično razvijen, ponajprije kroz sustave nadzora vozila temeljenih na IoT tehnologijama. U Vipnetu imamo višegodišnje iskustvo na ovom području, a cilj nam je nedostatak prilika za razvoj autonomnih vozila nadoknaditi razvojem naprednih poslovnih modela temeljenih na postojećim rješenjima i rješenjima naših partnera poput osiguranja temeljenog na korištenju vozila. Općenito se velika očekivanja stavljaju pred rješenja temeljena na kombinacijama korištenja umjetne inteligencije, AI-ja i IoT-a”, ističe.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu, kaže nam kako je ova tvrtka u prethodne četiri godine svojim aktivnostima razvoja senzora za detekciju prometa u kretanju i mirovanju razvila komponente i sustav koji omogućava uspješno detektiranje vozila u mirovanju na prostorima na kojima do sada to nije bilo moguće. A to su sva nenatkrivena parkirališta kako na ulicama tako i u zatvorenim, privatnim parkiralištima (zračne luke, bolnice, trgovački centri, naselja...). “Danas su vrlo popularne nosive tehnologije. Ne možete vidjeti rekreativca ili profesionalnog sportaša bez komada tehnologije koji mu prati otkucaje srca, temperaturu, prijeđenu kilometražu, potrošene kalorije... Danas čak i pametni telefoni imaju senzore koji prate kretanje, te aplikacije u koje možete upisivati informacije vezane uz zdravlje. Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja. U ovoj fazi se bavimo razvojem proizvoda koji mogu prikupiti veliki broj podataka te ih učiniti dostupnima najširem građanstvu”, napominje on dodajući kako su pametni gradovi, također, vrlo zanimljivo područje o kojem će se dosta pričati u narednim godinama. “Tu govorimo o računalnom praćenju i upravljanju gradskim resursima – distribucijom struje, vode, gradskoj sigurnosti, pametnom parkiranju i ostalim segmentima. Tako će jednoga dana veliki gradovi postati mnogo sigurniji za život jer će se moći mnogo toga kontrolirati i pratiti, te samim time i prevenirati”, kaže on dodajući kako tvrtka IHS Technology predviđa da će godišnja ulaganja u projekte pametnih gradova s trenutačnih milijardu globalno narasti na 12 milijardi američkih dolara do 2025. godine. “Kad je riječ o Smart city inicijativi, u većini slučajeva mnogi gradovi provode pilot-projekte kako bi se potvrdilo tehnički najpovoljnije, a i komercijalno najprihvatljivije rješenje. Postoji nekoliko hrvatskih gradova koji su krenuli u proces implementacije pametnih tehnologija iako Hrvatska još uvijek kasni za ostatkom svijeta”, ističe.

U tvrtki smatraju kako će u IoT rješenjima prednjačiti oni koji će nuditi dobre i održive platforme. “Kada ste vlasnik dobre IoT platforme, dobavljač, vrsta i kompleksnost uređaja je manje bitna. Smatramo da Hrvatska nema dovoljan broj tvrtki koje razviju takva rješenja”, zaključuje on. 

Kisha pametni kišobran Vezica s čipom 

U moru pametnih stvari moguće je naći i prave bisere. Jedan od njih dolazi iz Hrvatske. Riječ je o Kisha pametnom kišobranu u čiju je vezicu kojom se on veže ušiven čip. On je, pak, povezan s aplikacijom koju je korisnik prethodno instalirao na mobitel.

Marija Butković, suosnivačica Kishe, kaže kako je ideja pametnog kišobrana zapravo vrlo jednostavna. “Kisha služi tome da uza sebe uvijek imate kvalitetan kišobran koji nećete izgubiti. A osim svoje primarne funkcije, Kisha ima i nekoliko pametnih opcija”, ističe ona. Ponajprije, vlasnik ovog kišobrana na svoj pametni telefon tijekom dana dobiva obavijest o vremenskoj prognozi. “Ako je prognoza takva da se očekuje kiša, on dobiva i obavijest da ponese kišobran sa sobom. Ako kišobran ostavi na nekom javnom mjestu, čak i zatvorenom prostoru, dobit će notifikaciju gdje ga je ostavio”, objašnjava Marija Butković dodajući kako korisnik može napraviti i tzv. sigurnosnu zonu. Dakle, on može umemorirati da ne želi primati obavijest za određenu lokaciju gdje je ostavio kišobran kao što je dom, ured... Inovacija je u ovom slučaju, nastavlja ona, došla posve slučajno kao rješenje problema s kojim se većina ljudi susretne u životu, a to je gubljenje kišobrana. “Za taj problem jedino rješenje bilo je stvoriti IoT proizvod ove vrste”, napominje ona.

Boris Odorčić

Hitovi: 374

Prigovora na javne natječaje sve više

Čak 13 posto ukupnog nacionalnog bruto domaćeg proizvoda generira se kroz postupke javne nabave i upravo zato je važno da oni budu zakoniti i fer te da svi sudionici koji u njima sudjeluju znaju svoja prava i mogućnosti. Upravo tom problematikom bavila se konferencija Odgovornost za štete u javnoj nabavi koju je organizirala Sigma Business Consulting - tvrtka specijalizirana za savjetovanje u postupcima javne nabave.

Javna nabava je proces koji zahtijeva jako puno znanja, energije i transparentnosti u samom pristupu cijelom postupku, ističe Vesna Trnokop Tanta, direktorica Sigma Business Consultinga. “Jednako tako ovaj proces je važan i za razvoj cjelokupnog društva jer svojim udjelom značajno utječe na cijelo gospodarstvo. Kako bi se taj proces poboljšao, potrebno je ipak promijeniti puno stvari”, smatra Vesna Trnokop Tanta.

Pokretanje postupka javne nabave ima određene pravne posljedice, kao i samo poništenje tog postupka. Tim posljedicama se u pravnoj praksi nije pridavao veći značaj, stoga je pitanje koje mogućnosti gospodarskim subjektima pri tome stoje na raspolaganju, kaže Josip Marohnić iz odvjetničkog ureda Marohnić, Tomek & Gojić. “S obzirom na to da je Zakonom o javnoj nabavi propisana naknada za pokretanje žalbenog postupka u fiksnom iznosu od 5000 kuna, bez obzira na procijenjenu vrijednost nabave, za očekivati je veću učestalost pobijanja. S obzirom na veliku naknadu koja se prema ranijem propisu plaćala u kratkim rokovima od objave, žalba je bila jedan od rjeđe korištenih pravnih lijekova, pa su nedostatna kvaliteta i pravilnost dokumentacije dolazile do izražaja tek kasnije u postupku, kada je prekasno za isticanje nezakonitosti”, pojasnio je Marohnić.

Raste broj poništenja

Statistike pokazuju kako je u ovoj godini broj žalbi na dokumentaciju o javnoj nabavi porastao s prošlogodišnjih 15,1 posto na 16,1 posto, a poništenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave su porasla s lanjskih 15 posto na 33,8 posto. O sustavu upravnosudske zaštite općenito, pa tako i u postupcima javne nabave koji su zadnjih godina doživjeli izmjene, govorio je izvanredni profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Saša Nikšić. “Umjesto jednog Upravnog suda Republike Hrvatske, novim sustavom osnivaju se četiri prvostupanjska upravna suda (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), a Upravni sud postaje Visoki upravni sud kao sud drugog stupnja. Novim zakonom o javnoj nabavi propisuje se da protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Na taj način napušta se sustav dvostupanjske upravnosudske zaštite te se sve tužbe protiv akata Komisije prebacuju u nadležnost Visokog upravnog suda. Isto tako, iako postoje normativni nedostaci i nedostaci u praksi sudova, najveći je nedostatak to što gospodarski subjekti još uvijek nisu prepoznali žalbu kao koristan alat za zaštitu svojih prava”, zaključuje Nikšić.

Krešimir Sočković

Hitovi: 318

Po inovativnosti smo na začelju u EU

Hrvatska udruga poslodavaca i Državni zavod za intelektualno vlasništvo organizirali su okrugli stol namijenjen poduzetnicima pod nazivom Intelektualno vlasništvo – alat u poslovanju i jačanju konkurentnosti na tržištu. Cilj rasprave bio je upoznati predstavnike poslovne zajednice s trendovima u zaštiti i primjeni intelektualnog vlasništva u poslovanju, značaju intelektualnog vlasništva u poslovnim odnosima na tržištu te iskustvima i izazovima korištenja zaštite intelektualnog vlasništva kao jednog od ključnih alata u poslovanju.

Ljiljana Kuterovac, ravnateljica DZIV-a, istaknula je kako se nada da je ovo samo prvi korak u budućoj kontinuiranoj suradnji na zaštiti intelektualnog vlasništva. “Ovo je samo uvod u širi pregled problematike, a dalje je na vama poduzetnicima da se zainteresirate za specifična područja. Kao dio međunarodnog sustava i EU-a u obvezi smo stalno razvijati taj sve sofisticiraniji sustav u svim aspektima što zahtijeva puno ulaganja. S druge strane primjećujemo vrlo slabu aktivnost domaćeg gospodarstva. Zato želimo zainteresirati naše poduzetnike da se bolje upoznaju sa zaštitom intelektualnog vlasništva jer im to može pomoći u jačanju tržišne pozicije”, poručila je Ljiljana Kuterovac.

Konkurentna prednost

“Zadnjih dvadesetak godina ovo područje izuzetno dobiva na značaju, a EU kao jedan od najrazvijenih dijelova svijeta daje posebnu pažnju zaštiti intelektualnog vlasništva jer fizička proizvodnja seli na jeftinija tržišta. Dakle, EU kao komparativnu prednost ima stvaralaštvo i kreaciju svoje visokoobrazovane radne snage i baš zato je sustav zaštite intelektualnog vlasništva konkurentna prednost u smislu globalne utakmice”, naglasila je ona napomenuvši kako se u sklopu sustava štite nematerijalni rezultati inovacijskih i kreativnih djelatnosti ili ulaganja vezana uz zaštitu tržišne reputacije, a tu spadaju patenti, autorska prava, žigovi, zemljopisne oznake podrijetla...

U svijetu se godišnje prijavi oko 2,9 milijuna novih patenata, što je godišnji rast od 7,8 posto. Što se tiče žigova, godišnje se prijavi 8,4 milijuna novih zahtijeva za zaštitu (godišnji rast od 13,7 posto) te 1,4 milijuna novih prijava industrijskog dizajna (godišnji rast od 0,6 posto). U svim područjima zaštite vodi Kina koju slijede EU i SAD. U Europi se prijavi oko 160.000 patenata na godišnjoj razini, većinu podnose zemlje izvan Unije, odnosno Europske patentne organizacije. Najviše zahtjeva je u medicini, slijede digitalne komunikacije pa računala, a vodeće kompanije su Philips, Huawei i Samsung.

Industrije koje natprosječno koriste pravo zaštite intelektualnog vlasništva izravno zapošljavaju 60 milijuna radnika, stvaraju gotovo trećinu radnih mjesta te su odgovorne za 42 posto ukupne gospodarske aktivnosti na razini EU-a. Isplaćivale su gotovo 50 posto više plaće od prosječnih jer stvaraju višu dodanu vrijednost po zaposleniku. Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje takve tvrtke kreiraju 27 posto radnih mjesta i 45 posto BDP-a. Problem je u tome što smo po inovativnosti na začelju u EU i ne bilježimo napredak. Jako mali postotak naših tvrtki uopće podnosi zahtjeve za zaštitu svojih patenata što treba hitno mijenjati, istaknuto je na okruglom stolu. 

Miro Soldić

Hitovi: 307

Kako do održivog razvoja otoka?

Hrvatski otoci su drugo po veličini otočje Sredozemlja. Zauzimaju oko 5,8 posto površine hrvatskog kopna ili 3259 četvornih kilometara, dok 71 posto ukupne morske obale otpada na obale otoka. Na otocima se nalaze tri nacionalna parka i dva parka prirode. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena od kojih je njih 78 većih, a 48 stalno naseljenih. Zajedno s poluotokom Pelješcem Hrvatska, po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, ima ukupno 132.756 otočana.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije trenutačno radi na izradi novog zakona o otocima čiji je sadržaj usmjeren prema provođenju održivog razvoja otoka sukladno stajalištima Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka, kao i prema konceptu pametnih otoka. Rok za izradu zakona je četvrti kvartal ove godine.

Svjesni činjenice ogromnog potencijala hrvatskih otoka u raznim sferama, potrebe njihovog daljnjeg razvoja, ali i novonastalih trendova u EU koji je također prepoznao značaj otočnih prostora za ukupni razvoj svojih država članica, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kako su nam rekli, analiziralo je učinke provedbe postojećeg Zakona o otocima, a dobiveni rezultati upućuju na nužnost izrade i donošenja novog zakonskog okvira i razvojne politike za hrvatske otoke kao i njegove prilagodbe novim okolnostima. Na to, ističu, upućuje i Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka donesena u veljači 2016. godine. Stoga novi zakon o otocima treba slijediti stajališta Rezolucije te tako ostvariti potrebnu sinergiju sa zakonodavstvom EU-a i lakši pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

“Glavni razlog izrade i donošenja novog zakona je jačanje i uvođenje novih i suvremenih mehanizama te rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i odgovarajućim politikama na razini EU-a. To podrazumijeva usklađivanje, modernizaciju i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom kako Hrvatske tako i EU-a, ali i veće i jače uključivanje svih dionika te politike, posebice onih na lokalnoj razini pri donošenju i predlaganju politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka”, naglašavaju u Upravi za otoke tog ministarstva.

Ključne smjernice

Kroz dosadašnji rad na izradi novog zakona o otocima nametnulo se nekoliko ključnih smjernica. Ključan je članak 174. Ugovora o EU-u i Ugovora o funkcioniranju EU-a gdje su prepoznate trajne prirodne i geografske poteškoće karakteristične za otoke. Važna činjenica je i to što je u veljači prošle godine donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka koja naglašava važnost upotrebe svih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se nadoknadili nedostaci otoka i ojačao njihov gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. To je svakako novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka tako da je za novu financijsku perspektivu od 2021. do 2027. godine nužno izraditi sedmogodišnji strateški plan, odnosno operativni program koji se isključivo odnosi na otoke.

Još je jedna važna činjenica rezultirala nužnošću reguliranja statusa otoka. Naime, u ožujku ove godine donesena je i potpisana Deklaracija o pametnim otocima. Koncept pametnih otoka uključuje postizanje pametnih, uključivih i uspješnih otočnih zajednica za inovativnu i održivu Europu. Koncept pametnih otoka obuhvaća ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene, primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost. On također obuhvaća i uvođenje održive otočne mobilnosti, uključujući i onu električnu, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, potom teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika i posebnosti otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore građanima te poticanje cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.

Korektivni otočni faktor

Zakon o otocima će imati i novi pristup definiranju razvijenosti ili nerazvijenosti otoka. Tako se predviđa uvođenje specifičnog korektivnog otočnog faktora za naseljene otoke koji su u nadležnosti gradova i općina na otocima, kao i gradova i općina na kopnu koji su zakinuti pri provedbi regionalne politike jer se njihova razvijenost veže uz razvijenost grada ili općine kojoj pripadaju.

Prema važećem Zakonu o otocima, otoci su na osnovi demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstani u dvije skupine - prvu u kojoj su nedovoljno razvijeni i nerazvijeni mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci, i drugu - s otocima koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotokom Pelješcem.

Prijedlog Ekonomskog instituta, Zagreb ide za tim da naglašava dvodimenzionalnu otočnu ljestvicu. Naglašava, dakle, društvenu i ekonomsku dimenziju koja bi otoke svrstavala prema njihovoj razvijenosti u više specifičnih otočnih skupina, najmanje u četiri, a izgledno i u više skupina. Namjera je i da se zakonom definira više modela razvrstavanja otoka. Prema broju stanovnika i površini otoci bi bili razvrstavani kao mali, srednji i veliki otoci, dok bi prema udaljenosti od kopna bili razvrstani kao pučinski, kanalski i priobalni. Otoci bi se još razvrstavali prema stupnju razvijenosti, a predviđeno je i osnivanje regionalnog savjeta za otoke radi poticanja otočnog razvoja na regionalnoj razini te uspostave koordinativne uloge svih razina upravljanja.

Otočna iskaznica kao javna isprava koristila bi se za ostvarivanje prava na povlašteni prijevoz u pomorskom prometu, a kako su nam rekli u Upravi za otoke, novim zakonom se namjerava i proširiti njena upotreba.

Uskladiti se s EU direktivama

Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora i član Radne skupine za izradu zakona o otocima, smatra kako je ostatak ove godine vrlo važno razdoblje za otočane i razvoj otoka jer se osim zakona o otocima izrađuju ili su u nekoj proceduri i zakoni o pomorskom dobru i morskim lukama te o regionalnom razvoju. Barić tvrdi da brojka od oko 130.000 stanovnika na otocima nije u potpunosti točna, nego se prema njegovoj procjeni radi o brojci malo većoj od 80.000. Razlika u broju je nastala stoga što je dio građana Hrvatske prijavljen da živi na otocima zbog imovine ili nekih drugih povlastica kao što je brodska karta.

“Mi se nadamo da će naš zakon o otocima biti usklađen s Rezolucijom Europskog parlamenta koja na prihvatljiv način govori o situaciji na otocima. Tamo su unesene i najvažnije stavke iz odluke donesene 2006. godine, a koja se odnosi na ruralna područja u koja spadaju i otoci. Kako je to doneseno prije ulaska Hrvatske u EU, a ulaskom se Hrvatska mora uskladiti sa svim Unijinim direktivama, s pravom očekujemo da će Hrvatska uskladiti svoje zakonodavstvo, i to ne samo u zakonu o otocima nego i u Zakonu o regionalnom razvoju gdje se spominje indeksacija razvijenosti. Ta indeksacija se ne odnosi samo na otoke nego i na ruralna područja”, pojašnjava Barić.

Barić ističe i kako se u Hrvatskoj malo zna o tome da gospodarstvenici na polovini europskih otoka imaju nultu stopu PDV-a, a druga polovina nisku stopu. “Zato i tražimo da se ta direktiva EU-a implementira u naše zakonodavstvo. Konkretno, očekujemo manju stopu PDV-a i potpuno drugačiju poreznu politiku prema otočnim gospodarstvenicima, a što bi se trebalo dobiti kategorizacijom otoka. Tvrdimo da svi otoci ne mogu spadati u kategoriju visoke razvijenosti, pogotovo ne manji otoci koji imaju sjedište lokalne uprave na kopnu. Radit će se, dakle, nova indeksacija i kategorizacija otoka što bi svakako trebali osjetiti poslodavci koji bi trebali dobiti razne porezne i druge olakšice”, ističe Barić napominjući kako su otočni gospodarstvenici dijelom izgubili neke povlastice ulaskom Hrvatske u EU.

Barić kaže da će Otočni sabor tražiti implementaciju europskog zakonodavstva, što će značiti određene olakšice za gospodarstvenike. “U Rezoluciji jasno piše da se gospodarstvenici trebaju porezno rasteretiti. Tražit ćemo da se gospodarstvenicima koji su prinuđeni koristiti vodu iz vodonosaca izjednače uvjeti s gospodarstvenicima na kopnu koji imaju subvencioniranu cijenu vode tako da više ne plaćaju vodu po ekonomskoj cijeni. Otočni sabor će tražiti i da se gospodarstvenicima subvencionira cijena prijevoza. Naime, oni imaju subvencioniran prijevoz samo na jednoj liniji, a što je s onima koji koriste više linija ili koji nemaju vlastiti vozni park? Fizičke osobe imaju povlaštene karte na svim linijama, a gospodarstvenici imaju samo na svojoj liniji. Mardešić je tvrtka koja nema vlastiti vozni park te praktički ima višu cijenu prijevoza nego što vrijedi kamion njihovih proizvoda”, ističe Barić.

Samoodrživost otoka

U ime udruge Buđenje-Pokret otoka, predstavnica u Radnoj skupini je Andrea Baraba, inače pročelnica za razvitak otoka i zaštitu okoliša u Gradu Zadru. “Zakonom treba omogućiti da se indeksacija otoka prilagodi stvarnom stupnju razvoja pojedinog otoka. A ovisno o stupnju razvoja, potrebno je prilagoditi niz mjera za jači razvoj i poticanje standarda otočnog stanovništva. Dugoročno je potrebno osigurati opskrbu pitkom vodom, prihvatljiv prijevoz otočnog stanovništva te kvalitetno i održivo gospodarenje otpadom. Kad je riječ o stanovništvu, nužno je poticati rast i razvoj poduzetništva. Tu mislim na niz mjera poput subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite. S obzirom na to da je član Radne skupine i predstavnik Ministarstva financija, bilo bi dobro osigurati i određene porezne olakšice za otočane sukladno indeksu razvijenosti. U svakom slučaju otoke treba tretirati kao posebna područja o kojima se posebno skrbi. Uvođenje širokopojasnog interneta sigurno je jedna od mjera osiguravanja normalnog rada i funkcioniranja. Rad i rast investicija i poduzetništva na otocima ne može se osigurati bez ljudi. Nama je cilj da otok bude samoodrživ i da ljudi na otoku mogu živjeti i raditi bez velike ovisnosti o kopnu”, smatra Andrea Baraba.

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, tvrtke koja je ove godine proslavila 110 godina rada, kaže da poslovanje na otoku ima svoje mane ali i prednosti. “Prednost Sardine je konkretno u tome što nigdje ne bismo imali tako obučene radnike koji o moru i poslovima vezanim uz more znaju baš sve. Zato nismo ni razmišljali o preseljenju na neku lokaciju na kopnu, iako nam se nudila. Nedostatak poslovanja na otoku je svakako promet i odsječenost od kopna. Iako smo na Braču, ne osjećamo taj problem jer smo jako dobro povezani sa Splitom”, kaže Bezmalinović. 

Sredstva EU-a za razvoj otoka Za veću dostupnost 80 milijuna eura 

Razvoj otoka u 2017. godini moguće je sufinancirati sredstvima fondova EU-a kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i to kroz specifični cilj Povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike. Predviđena je alokacija od 80 milijuna eura s ciljem postupnog osiguranja otocima održive i moderne usluge prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na turizam, što će poboljšati dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama. Na taj način, kako su rekli u Upravi za otoke, povećat će se dostupnost otoka za njihove stanovnike s ciljem integracije hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja ključne prepreke za lokalni gospodarski rast.

Opskrba vodom Subvencioniranje cijena 

U svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života na otocima s razvijenim područjima, Uprava za otoke subvencionira cijenu vode na otocima tako da kućanstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu do 20 metara kubičnih mjesečno ili ukupno do 150 kubičnih metara ukupne godišnje potrošnje po kućanstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Iz državnog proračuna sufinancira se razlika ukupne cijene vode koji iznos se ponajprije odnosi na cijenu prijevoza vode brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom. Na taj način nastoji se smanjiti troškove vodoopskrbe otočnom stanovništvu i ujednačiti ih s cijenama vodoopskrbe kućanstava na kopnu koji su priključeni na javne vodoopskrbne sustave. Sredstva se odobravaju otočnim komunalnim poduzećima u svrhu provođenja te mjere. Ministarstvo turizma u 2017. godini, kroz Program Konkurentnost turističkog gospodarstva, daje bespovratna sredstva za hotele na otocima bez vodovoda, za što je osigurano 100.000 kuna.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 378

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb