e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Tehnologije pojednostavljuju život

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije, već za dvije godine, u svijetu će čak 30 milijardi uređaja biti povezano na internet i međusobno razmjenjivati podatke. Vrijeme ICT tehnologija, Interneta stvari i primjene M2M (Machine to Machine) komunikacije izvrsna je prilika za razvoj pametnih rješenja za gradove zahvaljujući kojima njihovi građani mogu korištenjem naprednih aplikacija preskočiti određene administrativne barijere te na dlanu imati trenutačni uvid u potrošnju električne energije, vode, plina ili vidjeti koje je parkirališno mjesto slobodno. Takva rješenja pridonose smanjenju prometnih gužvi, energetskoj i vremenskoj učinkovitosti, većoj brizi za okoliš te tome da čak i poslovično spora i zahtjevna birokracija postane jednostavnija i brža za krajnjeg korisnika. Nije naodmet dodati i to da pametni sustavi i poduzetnicima idu na ruku, jer, ipak, vrijeme je novac. Među najpametnijim gradovima u svijetu koji su zahvaljujući digitalnim tehnologijama primjetno povećali kvalitetu života svojih građana ističu se Beč, Amsterdam, Kopenhagen, Chicago, Singapur i, među ostalim, Yinchuan. Softver u autobusima ovoga kineskoga grada, zanimljivo je naglasiti, prepoznaje lica stanovnika koji tako ne trebaju poništavati vozne karte uoči željene vožnje. Također, sabijači u kantama za otpad pomoću sunčeve energije povećavaju njihov kapacitet, dok građani mogu online, primjerice, naručiti hranu i druge kućne potrepštine te ih umjesto čekanja u redu ispred blagajne pokupiti u rashlađenim pametnim ormarima.

A gdje je u svemu tome Hrvatska? Zagrebačka gradska uprava u lipnju treba završiti strateški dokument Zagreb Smart City koji će po uzoru na napredne europske gradove biti okosnica u implementaciji i nadogradnji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija s ciljem bolje koordinacije uprave i građana u razvoju grada i gospodarstva, unapređenju kvalitete života, smanjenju utjecaja na klimatske promjene i slično. Važno je istaknuti kako najveći hrvatski grad već primjenjuje mnoga pametna rješenja te je pokrenuo projekte kao što su Startup Factory, e-platformu Zagreba koja poboljšava komunikaciju s građanima, mobilnu aplikaciju mojzagreb.info, online usluge Moj račun, e-Taksi, nadzor prometa te izgradnju električnih punionica vozila, a koje pokazuju kako je Zagreb uložio značajne napore u razvoj smart koncepta upravljanja i razvoja.

Razne kategorije građana

Nataša Zrilić, savjetnica za razvoj Grada Rijeke, kaže kako se ovaj grad razvija sukladno Strategiji za razdoblje 2014.-2020., pri čemu su strateški ciljevi vezani za razvoj riječkoga prometnoga pravca, tehnološki napredno gospodarstvo i uključivanje svih građana. “U skladu s tom strategijom, Rijeka je u suradnji s gradskim ustanovama te gradskim komunalnim i trgovačkim društvima realizirala niz projekata sukladnih europskom konceptu Pametnog grada”, ističe.

Pametni projekti, dodaje ona, pridonose kvaliteti i učinkovitosti javnih usluga te smanjenju javnih troškova. “Pritom moramo voditi računa o raznim kategorijama građana i pronaći rješenja kojim će se zadovoljiti zajednički i specifični interesi. Kod pametnih semafora i pametnog upravljanja javnim parkiralištima najviše koristi imaju vozači, odnosno zaposlenici koji žure s posla i na posao. No kod korištenja javnih Wi-Fi zona u gradu najveći je broj mladih. Također, upravo su studenti korisnici našeg Startupa Rijeka koji je orijentiran na IKT projekte, ali i one koje su povezani s kreativnim industrijama uz pomoć mentora”, napominje Nataša Zrilić dodajući kako Rijeka, kao Europska prijestolnica kulture 2020., dodatno mora razviti upravo kreativne industrije u funkciji lokalnog gospodarstva. “Rijeka radi na novom projektu Energane koja će okupiti ciljane korisnike svih generacija. Iako su naši gradski portali dobro posjećeni, primijetili smo da moramo dodatno promovirati svoj portal otvorenih podataka. Naime, u razvijenim državama EU-a smatra se da korištenje javno dostupnih podataka pozitivno pridonosi novim urbanim rješenjima i rastu lokalnog gospodarstva. Stoga smatramo da na tome trebamo dodatno raditi i educirati svoje korisnike. Riječki projekt građanskog odgoja, koji provodimo u suradnji s osnovnim školama, pridonosi pametnom načinu života djece i mladih. Iznimno smo ponosni na to što u Hrvatskoj raste interes za taj riječki model građanskog odgoja te ga preuzimaju gradovi i županije. No s druge strane, imamo izvrsna iskustva u edukaciji osoba treće životne dobi koje se nakon informatičkih radionica uključuju u uređivanje web stranice za tzv. penziće i pridonose uključivanju starijih u digitalni svijet. Također, putem online igre Proračun(ajme) građani mogu pridonijeti izradi proračuna, a cijela priča ima i obrazovnu komponentu. Putem online socijalnog kalkulatora građani mogu vidjeti svoja prava po Socijalnom programu ovisno o svojim prihodima”, objašnjava nam Nataša Zrilić.

Cjelovita tehnološka rješenja

Zadnjih nekoliko godina sve je više gradova u Hrvatskoj koji se temeljem pojedinačnih projekata u različitim područjima svrstavaju u pametne. “Tome pridonose i pokrenuta vrednovanja pojedinih medija njihovih postignuća u područjima koja definiraju pametan grad. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka prometa pri Fakultetu prometnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih 40 primjenjuju se neka pametna rješenja. Primjeri Dubrovnika, Zagreba, Osijeka ili Splita, kao i niza drugih manjih gradova i općina, pokazuju na koji način lokalne vlasti promišljaju razvoj u pametnome smjeru, odnosno na koja su se područja usmjerili. U većim gradovima uglavnom se promišljaju nova rješenja pametne mobilnosti, a iznimno je dobro to što se u izradu novih tehnoloških rješenja sve više uključuju mladi stručnjaci putem start-up tvrtki i velike kompanije. Sve što se radi je pozitivno i predstavlja digitalizaciju kao novi pravac u razvoju Hrvatske. No moramo biti svjesni da se EU mora tehnološki osnažiti kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentno na globalnom tržištu. Moramo znati da Indija ima sustavan pristup razvoju pametnih gradova, a kompanije iz SAD-a i Kine nude cjelovita tehnološka rješenja za gradove. U Hrvatskoj se mora shvatiti da se ne radi o nacionalnom natjecanju s političkim predznakom među gradovima već o globalnoj konkurentnosti EU-a. Veliki gradovi u Hrvatskoj mogu dati puni doprinos tehnološkoj konkurentnosti EU-a”, ističe ona.

Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, kaže kako ovaj grad želi poručiti da proces digitalizacije napreduje vrlo brzo i da se ne radi više samo o pojedinačnim projektima. “Radi se, zapravo, o novim tehnološkim cjelinama koje u sebi objedinjavaju niz projekata i nude više funkcionalnosti. Tijekom niza radionica, u sustavu Grada Rijeke utvrdili smo desetak novih pravaca, a cijeli dokument uskoro ćemo dati na e-savjetovanje i zasigurno dobiti dodatne prijedloge. Želimo posebno naglasiti megaprojekt Centra dijeljenih podataka u kojem bi se prikupljali podaci iz svih raspoloživih baza gradske uprave, gradskih komunalnih i trgovačkih društava te gradskih ustanova. Raspoloživi podaci bi se potom analizirali i rezultati bi služili za donošenje kvalitetnih odluka. Primjerice, putem pametnih semafora moguće je prikupiti ogroman broj podataka o stanju u prometu te detaljno utvrditi problematiku tijekom dana”, objašnjava on.

Kvalitetno povezivanje

Alen Pejić, privremeni voditelj Ureda gradonačelnika Velike Gorice i referent za e-upravu i IT, ističe kako ovaj grad koristeći suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju želi građanima i poduzetnicima olakšati obavljanje svih poslova te unaprijediti način poslovanja gradske uprave i ustanova te komunalnih društava. “U tu svrhu grad je izradio i Strategiju Velika Gorica - pametan grad koja će se uskoro naći na javnom savjetovanju”, napominje.

S obzirom na posebnosti Velike Gorice, prostorno velikog područja i s više od pola stanovništva u ruralnim dijelovima grada, nastavlja on, za nas je najveći izazov proteklih godina bio omogućiti građanima kvalitetno povezivanje na komunikacijsku infrastrukturu. “Glavne prednosti rješenja koja smo do sada uveli jesu mogućnost da građani provjeravaju statuse svojih predmeta putem interneta i prijavljuju različite vrste komunalnih ili drugih problema putem računala ili mobilnih uređaja”, ističe on dodajući kako se u posljednje vrijeme primjećuje da hrvatski gradovi sve više uvode pametna rješenja po uzoru na neke europske. “Ono što ostaje kao značajno pitanje i predmet nekih budućih istraživanja i analiza jest koliko se ta pametna rješenja uvode ‘pametno’. Ili, preciznije rečeno, koliko ta rješenja doista donose korist građanima. Primjerice, neka prometna rješenja koja u višemilijunskim gradovima znatno unapređuju funkcioniranje prometa i građanima olakšavaju život, štede vrijeme i novac, u manjim gradovima poput hrvatskih zasigurno neće donijeti toliku korist. Ključno je prepoznati stvarne potrebe i razvijati rješenja u tom smjeru, a ne samo kopirati ona iz svijeta”, objašnjava on dodajući kako će u nadolazećem razdoblju naglasak Velike Gorice biti na uvođenju novih e-usluga, unapređenju i povezivanju komunalnog sustava te na sustavima zaštite okoliša, prije svega praćenja kvalitete zraka i buke na području grada.

Znamenitosti na mobitelu

Ana Marija Pilato, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika (DURA), ističe kako se međunarodna prepoznatljivost koncepta Smart City Dubrovnik realizira temeljem Strategije razvoja Pametnog Grada Dubrovnika do 2020., usvojene na Gradskom vijeću još 2015. “Cilj projekta je realizacija većeg broja ICT projekata što će imati značajan pozitivni utjecaj na standard života građana. Svi projekti moraju biti izvedeni planski i u međusobnoj koordinaciji, s posebnim naglaskom na Open Data koncept, prema kojem bi razni podaci prikupljeni iz okoliša bili dostupni građanima na korištenje. Ovakvim djelovanjem i sinergijom stvara se osnovni preduvjet za izradu IOC-a, Intelligent Operations Centera, tj. centra u kojem se prikupljaju, analiziraju i prikazuju svi podaci raznih senzorskih mreža kao što su temperatura zraka, vlaga zraka i tla, nadzor prometa vozila i pješaka, stanje slobodnih parking mjesta, detekcija zvuka i smanjenje buke, potrošnja energije, potrošnja vode...”, kaže ona.

Među realiziranim projektima ističe se Dubrovnik Card aplikacija koja modernizira pristup ponudi koju sadrži Dubrovačka kartica koja, pak, omogućava posjetiteljima toga grada ulaznicu u osam kulturno-povijesnih znamenitosti kao i različite popuste u trgovinama i ugostiteljskim objektima uz koju dolazi i besplatni turistički vodič. “Uvođenjem mobilne aplikacije korisnik više neće imati potrebu za papirnatom brošurom jer će sve potrebne informacije o znamenitostima, objektima i ponudama imati na svome mobilnom uređaju”, naglašava ona.

Također, valja istaknuti pametni park. “Tehnologija pametnog parka temelji se na principu automatske regulacije navodnjavanja zelenih površina gdje senzori mjere vlagu u zemlji te uključuju prskalice po potrebi za različite dijelove parka - ako je izmjerena vlaga manja od dopuštene. Uz distribuirano mjerenje izvedena je i paralelna kontrola više redova prskalica čime se ostvaruje optimalno autonomno upravljanje cijelim sustavom u stvarnom vremenu. Osnovna prednost ovog projekta je potpuna modernizacija navodnjavanja koja predviđa uštede u potrošnji vode do 50 posto”, kaže, među ostalim, Ana Marija Pilato, dodajući kako je pripremljen i sustav koji traženje gradskog parkinga pretvara iz dugotrajnog i frustrirajućeg procesa u par jednostavnih akcija. “Ideja je temeljena na želji da u što kraće vrijeme korisnik pronađe najbliže slobodno parkirališno mjesto u gradu. Na 124 parking mjesta postavljeni su senzori koji u stvarnom vremenu šalju informaciju na poslužitelj te su one dostupne korisnicima u obliku interaktivne mape na mobilnim iOS i Android aplikacijama na kojima će se vidjeti sve informacije o parkingu, od cijene, preko besplatnih sati do uvjeta korištenja”, ističe.

Ekonomski potencijal

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi kaže kako je strateško planiranje ovoga grada vođeno sviješću o tome da urbani razvoj u 2018. nužno podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unapređenju upravljanja gradskim resursima i pružanju usluga građanima. “Osim toga, u planiranju razvoja uzimamo u obzir ekonomski potencijal koji sa sobom donose inovativne i tehnološki napredne industrije, a svoje gospodarstvenike, kao i djecu i mlade, želimo usmjeravati prema inovativnom pristupu u poslovanju i organizaciji društvenog života. To uključuje unapređenja predviđena Strategijom razvoja Grada Svete Nedelje za razdoblje 2018.-2022. poput GIS sustava, aplikacije za prijavu kvara javne rasvjete na području grada, elektroničkog praćenja i obrade pošte i slično”, ističe on i dodaje kako pozitivna demografija predstavlja poticaj za razvoj gradske infrastrukture i usluga koje je potrebno pripremati imajući u vidu rastući broj stanovnika i demografsku obnovu grada. “Veći broj stanovnika, osobito obitelji s djecom, predstavlja izazov za razvoj komunalne infrastrukture, prometno povezivanje te razvoj obrazovne i zdravstvene infrastrukture u odnosu na koje se kontinuirano povećava broj korisnika. Uz razvoj poslovnog okruženja, osiguravanje kvalitetnih uvjeta za život obitelji nužan je preduvjet daljnjeg razvoja grada. Uvođenjem Smart City projekata postiglo bi se jednostavnije i jeftinije obavljanje usluga gradske uprave prema građanima, a time i veća efikasnost i zadovoljstvo samom uslugom”, napominje.

U tom gradu smatraju kako, gledajući sve gradove kao cjelinu, Hrvatska u prosjeku vjerojatno zaostaje za europskim trendovima kada je u pitanju korištenje Smart City rješenja. “No gledajući pojedinačno to ovisi od grada do grada. Neki rade više po pitanju implementacije pametnih rješenja, a neki manje”, naglašava on dodajući kako Grad Sveta Nedelja usmjerava napore, koje ulaže u razvoj gospodarstva, na privlačenje investitora i poticaj gospodarstvenicima i projektima u sektorima koji imaju najveći inovacijski potencijal te općenito potiče razvoj inovacija među gradskim poduzetnicima. “Sukladno tome, u pripremi je izrada i implementacija informatičko-komunikacijskog sučelja za poduzetnike”, zaključuje Davor Nađi. 

Boris Odorčić

Hitovi: 338

Emirati žele hrvatske proizvode

Hrvatska je prošle godine u Ujedinjene Arapske Emirate izvezla robe u vrijednosti 29,2 milijuna dolara, od čega najviše električnih transformatora, zatim drva i drvnih proizvoda, vojnog oružja, a značajan je bio izvoz slavina, ventila i pokrivala za glavu. U istom razdoblju iz te smo zemlje uvezli robe vrijedne relativno malih milijun dolara, ponajviše keramičkih pločica i željeznih cijevi.

No potencijal izvoza ali i poslovanja na tom bogatom bliskoistočnom tržištu je puno veći, posebice u prehrambenoj industriji, kozmetici i drugim poslovnim granama koje su već tamo, istaknuto je na prošlotjednom Gospodarskom forumu Hrvatska-Ujedinjeni Arapski Emirati koji je u zagrebačkom Hotelu Westin organizirala Hrvatska gospodarska komora u okviru posjeta poslovnog izaslanstva Ujedinjenih Arapskih Emirata Hrvatskoj.

Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose

Emirati nude velike mogućnosti za investicije, od prometne infrastrukture, proizvodnje i građevine pa sve do energetike i zdravstva, a hrvatske tvrtke s dugom tradicijom poslovanja na tom tržištu mogu partnerima iz Emirata pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Upravo zato me veseli odličan odziv poduzetnika s obiju strana jer pokazuje želju da se učvrste stara partnerstva i stvore nova. Ovo je jedan od dobrih koraka u našem produbljivanju i razmjeni gospodarske suradnje. Zadnjih nekoliko godina mi u HGK-u posebice tvrtkama iz obrambenog sektora omogućujemo da budu prisutne na tamošnjim sajmovima i na licu mjesta ponude svoje proizvode. Ono što ćemo pokušati organizirati do kraja godine jest sakupiti poslovno izaslanstvo koje bismo zajednički odveli tamo i omogućili zainteresiranima da poboljšaju svoju prisutnost na tom tržištu”, najavio je Barbarić.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joseph Gene Petrić istaknuo je kako vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske i UAE raste zadnjih godina i stvorena je solidna baza za poboljšanje odnosa. “Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose jer naše tvrtke proizvode provjerene halal proizvode, a naše je tržište obećavajuće za tvrtke iz Emirata jer im otvara brojne prilike i u široj regiji, a ne samo Hrvatskoj. Uvjeren sam da će ovaj sastanak donijeti konkretne projekte i dogovore, a mi u Ministarstvu najavljujemo otvaranje hrvatskog konzulata u Emiratima kako bismo pomogli svima onima koji planiraju poslovati na tom tržištu”, kazao je Petrić.

Krešimir Sočković

Hitovi: 886

NATO - Prilika za natjecanje s najboljima na svijetu

Ulaskom u članstvo NATO saveza Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva, a hrvatsko je gospodarstvo dobilo priliku za sudjelovanje na novom tržištu i pokazati svoje kompetencije s najboljim svjetskim igračima, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na konferenciji NATO i gospodarstvo koju su u Opatiji organizirao HGK u suradnji s ministarstvima obrane te gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je bila namijenjena hrvatskim tvrtkama i predstavnicima znanstvene zajednice koji žele saznati više o poslovnim mogućnostima u okviru postupaka javne nabave NATO agencija, NATO Communications and Information Agency (NCIA) i NATO Support Agency (NSPA).

“HGK je jedan od partnera NATO-a i gospodarstva, a naš je posao izvješćivati članice o mogućnostima koje članstvo u tom savezu nudi gospodarstvu. Zato smo otvorili web stranicu www.natonatjecaji.hr na kojoj našim tvrtkama dajemo osnovne informacije koje se nude zainteresiranima za sudjelovanje na tim natječajima. Radimo i na informiranju naših članica o postizanju potvrda o prikladnosti i cerifikata za sudjelovanje u natječajima. Do sada smo izdali više od 80 stručnih mišljenja i u registru tvrtki imamo više od 150 zainteresiranih tvrtki, a od ulaska u NATO objavili smo više od 500 natječaja”, kazao je Radoš.

Mogućnost daljnjeg razvoja gospodarstva

Vlada radi na povezivanju gospodarstva s NATO-om i ova konferencija je jedan od primjera kako to radimo, ustvrdio je pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ministarstva obrane Roman Mikulić. “Rezultati naše industrije pokazuju kako se domaća vojna industrija može natjecati na svjetskoj razini. Početkom godine Ministarstvo je potpisalo ugovore s domaćim tvrtkama vrijedne 281 milijun kuna, što je 45 milijuna kuna više nego godinu prije. Postajemo prepoznatljiviji ne samo po znanju i iskustvu nego i po opremljenosti i izgledu hrvatskog vojnika koji je u potpunosti opremljen opremom domaće proizvodnje. Ministarstvo i dalje računa na domaće gospodarstvenike i znanstvenike jer Hrvatska vojska može biti snažna samo u suradnji sa snažnom hrvatskom znanošću i snažnim hrvatskim gospodarstvom”, istaknuo je Mikulić.

“Svi smo zajedno okrenuti stvaranju dobrog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i regiji, ali jednako tako i davanju mogućnosti hrvatskom gospodarstvu za daljnji razvoj”, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. “Učinili smo mnogo od početka mandata za stvaranje boljeg okružja za poslovanje, posebice malih i srednjih poduzetnika. Ono što se trebamo zapitati je što još HGK i ministarstva mogu učiniti da bi bilo više prijava na NATO tendere, kako pomoći popunjavanju dokumentacije za njih. Moramo biti svjesni da je razina pripreme za te projekte sve viša i moramo biti najbolji ako želimo igrati s najboljima”, upozorio je Antonić.Carlos Ferrer Lopez iz NSPA govorio je o tome kako poslovati s ovom NATO-vom agencijom za nabavu. Ta je agencija osnovana kako bi osigurala brzu, efikasnu i povoljnu kupnju koja uključuje nabavu oružja, logističkih materijala, operativnih sustava i usluga za članice saveza, kao i vojnu upravu saveza i zemalja parnera i to na pojedinačnim i zajedničkim natječajima u vrijeme mira, ali i u vrijeme krize i ratova.

Često kratki rokovi natječaja

“NSPA traži nabavu vrlo raznolike opreme i usluga gdje svoju priliku sigurno imaju i hrvatske tvrtke. Ono što morate napraviti je provjeriti natječaje koji se redovito obnavljaju i familijarizirati se s našim pravilima i formularima koje moraju popuniti svi zainteresirani jer su rokovi često vrlo kratki”, naglasio je Lopez.

Vrijednost ugovora koje su hrvatske tvrtke postigle s NSPA-om od ulaska u NATO u početku je bila mala i 2014. godine iznosila je samo 170.000 eura, godinu kasnije je premašila 800.000 eura, da bi lani dosegnula gotovo pet milijuna eura. No i to, u ukupnim nabavama preko NSPA čini relativno malih 0,18 posto, tako da su mogućnosti rasta velike. Hrvatska vojska je u istom razdoblju natječajima preko ove agencije povoljnije nabavila robu vrijednu više od 35 milijuna eura.

Alan Curtois, šef Direktorata za pribavljanje ugovora u NCIA-i, koja je i glavni davatelj podrške u računalnim sustavima Stožera Saveza, njenih agencija i zapovjedne strukture, kaže kako njegova agencija osigurava fer međunarodno konkurentsko natjecanje na natječajima. “NATO želi stalan rast konkurentnosti u natječajima, što pruža prilike za države i njihove industrije. Pri tome same zemlje trebaju pronaći, analizirati i certificirati kompanije na natječajima, a glavni evaluacijski kriterij je najniža cijena koju prati tehničko zadovoljavanje svih kriterija traženih u natječaju. Jedina alterntiva za kriterij niske cijene je bolji odnos uloženog i dobivenog”, upozorava Curtois.

Na konferenciji je predstavljen sustav BOA - Basic Ordering Agreements, sustav temeljnih ugovora o narudžbi koji se sastoji od dva koraka; prvog koji predstavlja dogovor o općim odredbama i uvjetima i drugog koji je samo obavljanje isporuke robe. U ovom sustavu trenutačno je 856 dobavljača iz 28 država koji osiguravaju dobre cijene, konkurentsko natjecanje i skraćeno vrijeme natječaja što za posljedicu ima brzu i efikasnu nabavu komercijalno dostupne robe i usluga. Na natječajima koje je provodila NCIA u protekle dvije godine sudjelovale su tri domaće tvrtke, no za sada je riječ samo o projektima male vrijednosti.

Zainteresirani sudionici su na konferenciji mogli i izravno i individualno razgovarati s predstavnicima NSPA-e i NCIA-e. 

Domaća iskustva

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, ocijenio je kako je gotovo pet milijuna eura posla koji su odradili za NATO bilo veliko iskustvo za njegovu tvrtku. “Preko stranica HGK dobili smo informaciju o natječaju da postoji rok od samo 15 dana za dostavu ponude. Traženi su proizvodi s atestima u rokovima koji su na razini trećine uobičajenih međunarodnih troškova. Evaluacijski kriteriji bili su kompatibilnost, niska cijena i kratki rokovi isporuke. Posao smo dobili iako je bilo problema s nabavom sirovine i poštivanjem rokova isporuke, koji su zbog toga produženi. Mislim da smo zahvaljujući upornosti i podršci posebice ljudi iz Vlade i HGK uspjeli završiti posao jer su stali iza nas, a moram zahvaliti i fleksibilnosti Partner banke, bez koje bismo teško u kratkom roku mogli financirati ovaj posao”, kazao je Pezo.

Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, jedne od prvih dobavljača NATO-a koja je još 2013. odradila oko 200.000 eura posla sa središnjicom Saveza, ističe kako male tvrtke imaju velike izazove u natjecanju za velike nabave. “Većina natječaja u našem sektoru su jako velike i traže se mogućnosti uvođenja sustava na dvadesetak lokacija istovremeno u kratkom roku, pa je našoj tvrtki to nemoguća misija. No pratiti natječaje je dobro jer se u mnoštvu velikih nabava, na koje mogu ići samo velike kompanije, ipak pronađe mogućnost i za manje projekte”, ističe Oparnica.

Krešimir Sočković

Hitovi: 981

E poslovanje - Najvažnija komponenta je čovjek

Internet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno.

Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija).

Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

Tri stupa

Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi fiksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja.

Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deficita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić.

Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1175

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb