e-Privredni

A+ A A-

Transformacija energetskog tržišta

Energetski sektor, nije novost, jedan je od najvažnijih segmenata gospodarskog i društvenog razvoja. Stoga svaka država nastoji osigurati pouzdanu opskrbu i dovoljne količine energijom te građanima i industriji prihvatljive energente, što nije jednostavan zadatak.

Europska unija na takve je izazove odlučila odgovoriti konceptom Energetske unije. Paket energetskih zakona, politika i investicija usmjeren je u snažniju integraciju nacionalnih energetskih sustava u cilju povećanja sigurnosti i dostupnosti energije na Starom kontinentu, istaknuto je, na energetskoj konferenciji Hrvatska na vratima Energetske unije, u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Energetsku uniju, istaknuo je kako je Energetska unija danas stvarnost te da je vrlo važno da Europa ima sigurnu, održivu i konkurentnu energiju.

Poseban je naglasak, dodao je, na tome da transformacija energetskoga tržišta treba biti na čišćoj, niskougljičnoj energiji, posebice u industriji. “EU je uzor kako Pariški sporazum treba biti implementiran”, naglasio je Šefčović dodajući kako je Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija, dodao je, ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika.

Bolja povezanost

“Siguran sam da će Hrvatska slijediti isti obrazac kao i europska gospodarstva. Dakle, da joj ekonomija raste, a smanjuje joj se emisija stakleničkih plinova”, naglasio je on.

 

Potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije je zapanjujući, posebice u korištenju sunčeve energije, a uz to treba što bolje iskoristiti prednosti koje pruža energetska učinkovitost, ocijenio je. “Više od 40 posto potreba za energijom u Europi otpada na grijanje i hlađenje u zgradarstvu. Upravo ovdje možemo učiniti mnogo više”, istaknuo je Šefčović. “Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverzifikaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Osim toga, prvi put u povijesti Europe moći ćemo prevoziti brodom plin, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada”, naglasio je.

Premijer Andrej Plenković smatra kako su energetske potrebe modernog svijeta i gospodarstva narasle do neslućenih razmjera. “Ukupna svjetska potrošnja energije, udvostručila se u zadnjih 40 godina. Kina je od 1990. više od tri puta povećala svoju potrošnju energije i danas dostiže gotovo petinu svjetske potrošnje. Nasuprot tome, energetska potrošnja u EU ostala je relativno stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, dok na SAD otpada oko 15 posto”, kazao je Plenković.

Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije, dodao je, stvaraju ozbiljne izazove za kontinent i pružaju mogućnosti za EU, ali i Hrvatsku. “Koncepcija potpuno integriranog unutarnjeg energetskoga tržišta je važna za sve, zbog sigurnosti opskrbe i dostupnosti energenata u svim članicama. Ona, s jedne strane, podrazumijeva solidarnost i što tješnju suradnju. No s druge strane stvara veću međusobnu energetsku ovisnost među članicama”, smatra on. “Energetska unija nije zamjena za nacionalnu energetsku politiku, nego je novi okvir za njenu realizaciju”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Konkurentnost gospodarstva

Vlada je pokrenula izradu nove strategije energetskoga razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. “Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije budući da je energetika preudvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a potrošnja energije tijesno je povezana s kretanjem bruto domaćeg proizvoda. Stoga ćemo se u strategiji usretodočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost te bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu”, naglasio je premijer.

Strategija će se, prema njegovim riječima, orijentirati na rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa. “Strategija će definirati optimalne udjele različitih izvora energije u domaćoj proizvodnji kako bi pridonijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Plenković dodajući kako će naglasak biti i na konkurentnosti cijena te smanjenju potrošnje i emisije stakleničkih plinova kroz veću energetsku učinkovitost i korištenje OIE.

Projekti koje svakako valja naglasiti su energetska obnova zgrada, ali i izgradnja LNG terminala na Krku za koji je EK dodijelio Hrvatskoj više od 100 milijuna eura. “On je u velikoj mjeri sigurnosni projekt jer će povećati sigurnost opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o projektu na kojem intenzivno radimo, a trebao bi omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovome području te bolju umreženost plinovoda”, pojasnio je Plenković.

Upravo je dodjela bespovratnih sredstava EK priznanje i poticaj, ali i obveza Hrvatske, smatra Plenković, da kroz ovaj projekt osigura posebno mjesto na energetskoj karti EU-a čime bi ona postala energetsko čvorište Unije. “LNG terminal i prateća infrastruktura su doprinos diverzifikaciji opskrbe plinom. On će omogućiti u konačnici povoljnije cijene plina za potrošače. Takva su iskustva u drugim zemljama koje su napravile svoje LNG terminale”, zaključio je hrvatski premijer. 

Boris Odorčić

Hitovi: 508

Optimizam brodara temeljen na oporavku gospodarstva

Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT.

“Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum.

To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

Prijevoz naftnih derivata

Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić.

Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i financirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

Povećanje prosječnih vozarina

U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe.

Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta flote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast flote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

Izmjene Pomorskog zakonika

Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo.

Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja

“Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić. 

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura

Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 644

Manji rizici, veća konkurentska prednost

Hrvatski informatički zbor (HIZ) s partnerima organizirao je prošli tjedan regionalnu konferenciju GDPR Adriatic - 5 do 12. Na događanju se moglo nešto više čuti o europskoj Općoj uredbi o zaštiti podataka – GDPR, proučiti studije slučajeva usklađivanja poslovanja u raznim industrijama s odredbama regulative i mogućim rješenjima, ali i razmijeniti iskustva o izazovima implementacije te uredbe.

Gordan Kolak, tajnik Vijeća za domovinsku sigurnost i izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, kazao je kako informacijsko doba sa sobom nosi brojne izazove, kao i one koji su povezani s ugrozom privatnosti podataka. “Kako su ljudi sve više vremena provodili u digitalnom svijetu, tako su morali štititi svoju privatnost, podatke koje su dijelili u tom virtualnom svijetu. A sve to bilo je predmetom brojnih rasprava. Međutim, većina tih rasprava dosad je završavala pukim konstatacijama kako je privatnost vrlo krhka, bez ikakvih konkretnih zaključaka i akcija nakon toga”, napomenuo je dodajući kako brojni izvještaji pokazuju porast povreda i zloporaba osobnih podataka. “Krajnji je trenutak da poduzmemo mjere za usklađenje našeg poslovanja s tom regulativom i da poduzmemo konkretne akcije”, naglasio je Kolak i dodao kako se vrlo često u javnim raspravama može čuti da je kazna za kršenje odredbi zapravo glavni argument za implementaciju Uredbe. “No to u konačnici nije suština uvođenja Opće uredbe o zaštiti podataka već, barem iz naše perspektive, stvaranje konkurentske prednosti usklađenja s jednim sasvim drugačijim načinom poslovanja”, kazao je.

Novi izazovi

Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, istaknuo je kako će Hrvatska stići sve odraditi na vrijeme. “Zbog brzog tehnološkoga razvoja i globalizacije pojavili su se novi izazovi u zaštiti osobnih podataka. Opseg prikupljanja i razmjena osobnih podataka značajno su se povećali. Tehnologijom se u privatnom sektoru, ali i u tijelima javne vlasti, omogućuje uporaba osobnih podataka u dosad nedosegnutom opsegu radi ostvarenja njihovih djelatnosti”, objasnio je on napominjući kako pojedinci svoje osobne informacije čine sve dostupnijima javno i globalno. “Tehnologija je preobrazila i gospodarstvo i društveni život te bi trebala dalje olakšavati slobodan protok osobnih podataka u EU i međunarodnim organizacijama pritom osiguravajući visoku razinu zaštite podataka”, ocijenio je Gršić dodajući kako se Uredbom štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a osobito ono na zaštitu osobnih podataka.

Marija Pušić, koordinatorica savjetodavnih aktivnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka, kazala je kako je GDPR prilika kojom se sustav zaštite podataka konačno podiže na razinu na kojoj mu je mjesto. 

Boris Odorčić

Hitovi: 1314

Internet stvari - Umreženost naša svagdašnja

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije do 2020., predviđa se da će između 18 i čak 50 milijardi uređaja biti povezano. Međusobno umrežavanje pametnih automobila, gradova, računala i uređaja poput satova, kućanskih aparata te, primjerice, inteligentnih brojila kojima se mjeri količina potrošene električne energije, plina ili vode, krije se iza pojma internet stvari (Internet of Things)

U Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma ističu kako internet stvari zapravo predstavlja svijet fizičkih objekata ili ‘stvari’ s ugrađenim senzorima i softverom koji međusobno komuniciraju putem interneta bez ljudske intervencije, što tim objektima omogućava prikupljanje i razmjenu podataka. Na temelju ovog načina komunikacije među stvarima, inovativnim načinima obrade i uporabe prenesenih podataka te novim poslovnim modelima omogućen je put prema brojnim inovacijama koje značajno mijenjaju način poslovanja i naš svakodnevni život.

“Tehnologija interneta stvari nalazi svoje brojne primjene u gotovo svakom području naše svakodnevice, kao i u velikom broju poslovnih područja omogućujući najnaprednija inovativna rješenja u područjima pametnih gradova, transportu i logistici, industriji, poljoprivredi, ali i u našim domovima konceptom pametnog doma koji će nam olakšati svakodnevicu. Prednosti primjene ove tehnologije očitovat će se automatizacijom i ubrzavanjem procesa u velikom broju djelatnosti. Doći će i do povećanja produktivnosti, porasta kvalitete usluga te smanjenja troškova procesa zbog mogućnosti predviđanja i prevencije izvanrednih događaja u procesima. Na temelju kvalitetnih podataka dobivenih primjenom tehnologije interneta stvari naš je angažman potreban kod odlučivanja samo o najvažnijim stvarima u okviru poslovanja, što nam omogućava da se fokusiramo na donošenje pravovremenih kvalitetnih odluka pa to pridonosi povećanju vrijednosti poslovanja”, objašnjavaju u HT-u.

Komunikacija među strojevima

Neki od ključnih trendova u tome području odnose se na kvalitetu, sigurnost i pouzdanost IoT infrastrukture i komunikacije te, podsjećamo, nove poslovne modele koje on donosi. “Hrvatski Telekom već dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva kako bi svojim korisnicima i partnerima pružio najkvalitetniju infrastrukturu vrhunske sigurnosti i pouzdanosti, putem koje se ostvaruje i komunikacija među strojevima, M2M – machine to machine, na temelju koje korisnici mogu iskusiti sve prednosti rješenja iz svijeta interneta stvari”, napominju u HT-u, dodajući kako se posebice ističe mrežna NB-IoT tehnologija dizajnirana za primjenu s najrazličitijim rješenjima temeljenima na tehnologiji interneta stvari, a koju je HT uspješno testirao u suradnji s partnerima u okviru rješenja za pametne gradove. “Glavne prednosti NB-IoT tehnologije su omogućavanje pouzdane i sigurne mobilne komunikacije za potrebe IoT rješenja, odlična rasprostranjenost i visoka kvaliteta mobilnog signala u zatvorenim prostorima te niska potrošnja energije. Primjenu pronalazi u različitim industrijama poput transporta i logistike, upravljanja infrastrukturom, automatizacije u industriji te u rješenjima za pametne gradove koja unapređuju život u zajednici”, kažu.

Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica. “Hrvatski Telekom kao predvodnik digitalizacije i digitalne transformacije želi potaknuti razvoj i korištenje tehnologije interneta stvari koja otvara prilike za razvoj novih poslovanja te ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu života naših građana. HT pruža cjelovite standardne usluge i posebna rješenja bazirana na najsuvremenijoj M2M komunikaciji, među kojima se posebno ističu rješenja za pametne gradove, primjerice, evidencija odvoza komunalnog otpada i pametni parking, fleet management, tj. upravljanje voznim parkom, kao i blagajnička rješenja te ona za prodaju karata”, ističu u HT-u.

Zamašnjaci digitalne ekonomije

Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu, ističe kako je IoT sintagma koja označava tehnološki kontekst u kojemu upravo živimo. “Ne odnosi se ni na što konkretno, već sama po sebi, kao jednostavna razumljiva jezična konstrukcija, ponajprije ima ulogu stvaranja svijesti o tom kontekstu. Kada kažemo internet stvari, zapravo opisujemo realnost potpuno umreženog svijeta s milijardama spojenih ili spojivih uređaja – od mobilnih telefona i senzora do sve češćih pametnih kućnih uređaja ili automobila, te činjenicu da svi ti uređaji predstavljaju priliku za posve nove poslovne modele temeljene na distribuiranoj računalnoj snazi, ogromnoj masi podataka te povezivosti različitih sustava u tehnološke eko sustave koji pak omogućuju nove poslovne modele temeljene na suradnji”, kaže on.

Glavna prednost svega onoga što IoT omogućuje jesu poslovni modeli. “Upravo su oni zamašnjaci nove digitalne ekonomije koja je u tijeku, koja trese čitave industrije i koja ‘prijeti’ potpunim brisanjem nekih postojećih modela poslovanja. Zacijelo najcitiraniji primjer takvog poslovanja je Uber, ali on je kap u moru permutacija modela razmjene vrijednosti koje omogućuje digitalna ekonomija podržana konceptima interneta stvari. Digitalni modeli suradnje će nekada razumijevati razmjene vrijednosti koje nisu na prvi pogled očite, već mogu biti posve besplatni servisi ili otvaranje servisima trećih strana kako bi omogućili rast vrijednosti vlastita servisa. Primjerice, Google korisnicima daje besplatnu navigaciju, a zauzvrat ih koristi za prikupljanje podataka u realnom vremenu, što opet podiže vrijednost Googleove usluge kada je naplaćuje različitim razvojnim tvrtkama koje pak taj servis koriste u svojim aplikacijama i tako dodanu zajedničku vrijednost naplaćuju dalje trećim stranama – korisnicima te aplikacije”, napominje on dodajući kako u svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Također, pametni telefoni omogućuju do sad neslućeno iskustvo korisnika kroz mobilne aplikacije koje zapravo postaju konzole za upravljanje korisničkim iskustvom i to u rukama samog korisnika. “Primjer toga je aplikacija Mobilni hotel koju nudimo hotelima, a kod koje je, između ostalog, omogućeno gostima otvaranje soba samo korištenjem pametnih telefona. Hotelskim gostima digitalni ključ osim otvaranja vrata hotelske sobe omogućuje i pristup popratnim sadržajima hotela poput SPA centra ili bazena, a pripadajuća aplikacija omogućuje informiranje, interakciju s osobljem, ali i potiče izvanpansionsku potrošnju”, kaže.

Nosive tehnologije

Pametni kućni uređaji, nastavlja Gojčeta, povezani na internet su globalni trend i sve su češći i u ponudi naših maloprodajnih kanala. Tržište rješenja povezanih automobila je hit u svijetu, ponajprije zbog naprednih modela upravljanja voznim parkom, ali i zbog trenda razvoja tzv. autonomnih vozila. “Taj dio IoT tržišta je i u Hrvatskoj prilično razvijen, ponajprije kroz sustave nadzora vozila temeljenih na IoT tehnologijama. U Vipnetu imamo višegodišnje iskustvo na ovom području, a cilj nam je nedostatak prilika za razvoj autonomnih vozila nadoknaditi razvojem naprednih poslovnih modela temeljenih na postojećim rješenjima i rješenjima naših partnera poput osiguranja temeljenog na korištenju vozila. Općenito se velika očekivanja stavljaju pred rješenja temeljena na kombinacijama korištenja umjetne inteligencije, AI-ja i IoT-a”, ističe.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu, kaže nam kako je ova tvrtka u prethodne četiri godine svojim aktivnostima razvoja senzora za detekciju prometa u kretanju i mirovanju razvila komponente i sustav koji omogućava uspješno detektiranje vozila u mirovanju na prostorima na kojima do sada to nije bilo moguće. A to su sva nenatkrivena parkirališta kako na ulicama tako i u zatvorenim, privatnim parkiralištima (zračne luke, bolnice, trgovački centri, naselja...). “Danas su vrlo popularne nosive tehnologije. Ne možete vidjeti rekreativca ili profesionalnog sportaša bez komada tehnologije koji mu prati otkucaje srca, temperaturu, prijeđenu kilometražu, potrošene kalorije... Danas čak i pametni telefoni imaju senzore koji prate kretanje, te aplikacije u koje možete upisivati informacije vezane uz zdravlje. Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja. U ovoj fazi se bavimo razvojem proizvoda koji mogu prikupiti veliki broj podataka te ih učiniti dostupnima najširem građanstvu”, napominje on dodajući kako su pametni gradovi, također, vrlo zanimljivo područje o kojem će se dosta pričati u narednim godinama. “Tu govorimo o računalnom praćenju i upravljanju gradskim resursima – distribucijom struje, vode, gradskoj sigurnosti, pametnom parkiranju i ostalim segmentima. Tako će jednoga dana veliki gradovi postati mnogo sigurniji za život jer će se moći mnogo toga kontrolirati i pratiti, te samim time i prevenirati”, kaže on dodajući kako tvrtka IHS Technology predviđa da će godišnja ulaganja u projekte pametnih gradova s trenutačnih milijardu globalno narasti na 12 milijardi američkih dolara do 2025. godine. “Kad je riječ o Smart city inicijativi, u većini slučajeva mnogi gradovi provode pilot-projekte kako bi se potvrdilo tehnički najpovoljnije, a i komercijalno najprihvatljivije rješenje. Postoji nekoliko hrvatskih gradova koji su krenuli u proces implementacije pametnih tehnologija iako Hrvatska još uvijek kasni za ostatkom svijeta”, ističe.

U tvrtki smatraju kako će u IoT rješenjima prednjačiti oni koji će nuditi dobre i održive platforme. “Kada ste vlasnik dobre IoT platforme, dobavljač, vrsta i kompleksnost uređaja je manje bitna. Smatramo da Hrvatska nema dovoljan broj tvrtki koje razviju takva rješenja”, zaključuje on. 

Kisha pametni kišobran Vezica s čipom 

U moru pametnih stvari moguće je naći i prave bisere. Jedan od njih dolazi iz Hrvatske. Riječ je o Kisha pametnom kišobranu u čiju je vezicu kojom se on veže ušiven čip. On je, pak, povezan s aplikacijom koju je korisnik prethodno instalirao na mobitel.

Marija Butković, suosnivačica Kishe, kaže kako je ideja pametnog kišobrana zapravo vrlo jednostavna. “Kisha služi tome da uza sebe uvijek imate kvalitetan kišobran koji nećete izgubiti. A osim svoje primarne funkcije, Kisha ima i nekoliko pametnih opcija”, ističe ona. Ponajprije, vlasnik ovog kišobrana na svoj pametni telefon tijekom dana dobiva obavijest o vremenskoj prognozi. “Ako je prognoza takva da se očekuje kiša, on dobiva i obavijest da ponese kišobran sa sobom. Ako kišobran ostavi na nekom javnom mjestu, čak i zatvorenom prostoru, dobit će notifikaciju gdje ga je ostavio”, objašnjava Marija Butković dodajući kako korisnik može napraviti i tzv. sigurnosnu zonu. Dakle, on može umemorirati da ne želi primati obavijest za određenu lokaciju gdje je ostavio kišobran kao što je dom, ured... Inovacija je u ovom slučaju, nastavlja ona, došla posve slučajno kao rješenje problema s kojim se većina ljudi susretne u životu, a to je gubljenje kišobrana. “Za taj problem jedino rješenje bilo je stvoriti IoT proizvod ove vrste”, napominje ona.

Boris Odorčić

Hitovi: 2818

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb