e-Privredni

A+ A A-

Kako do EU novca

Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, je osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta.

 

Uz dostupna EU sredstva, za uspješnu provedbu projekta potrebno je osigurati i udio vlastitog učešća korisnika u projektu, te u većini slučajeva i sredstva kojima će se osigurati financijska likvidnost tijekom provedbe projekta, odnosno premostiti razdoblje od prijave troškova relevantnom ugovornom tijelu do isplate sredstava korisniku za pokriće. Upravo stoga su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) organizirali konferenciju Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi, održanu u Forumu Zagreb Green Gold centra u Zagrebu.

“Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore”, Luka Burilović. “Komora je do sada odradila više od 130 europskih projekata pa imamo dobra iskustva u njihovoj pripremi i provedbi. Uz to, nedavno je uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. Za naše članice pripremamo i uslugu provjere prihvatljivosti i analize njihovih projekata što će im smanjiti troškove pripreme projekta, a ujedno i ukloniti njegove nedostatke”, najavio je Burilović.

Novi specijalizirani krediti

Članica uprave HBOR-a, Martina Jus najavila je kako će ta banka osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova EU-a. “Novac iz EU fondova je velika prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva”, kazala je Martina Jus, dodavši kako će se uskoro krenuti s novim programom mikrokreditiranja za koji će biti potrebna još manja sredstva osiguranja nego što je to bilo do sada.

Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuo je kako je u tijeku priprema strateških dokumenata koji će u potpunosti biti spremni tek sredinom iduće godine kada će biti dovršeno akreditiranje institucija za njihovo provođenje. “No to ne znači da će se s natječajima za dodjelu sredstava čekati do lipnja iduće godine”, zaključio je on. Dodao je kako je financijski okvir u sljedećem razdoblju 10,7 milijardi eura, od čega će se najviše utrošiti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ribarstva, a znatna sredstva bit će utrošena kako bi se povećao udio ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih niskih 0,7 posto BDP-a. 

Ne kasnimo u programiranju

Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a, istaknula je kako EU darovnice ne pokrivaju finaciranje cijelog projekta i zato su potrebni krediti. “Većina projekata sufinancirana je u vrijednostima od 20 do 45 posto. Ostatak korisnik mora sam osigurati. Javni projekti su nešto manje kreditno zahtjevni no 10 posto vrijednosti koji se mora kreditirati može biti puno. Jednako tako dio troškova koji se u projektu ne mogu izbjeći, a fondovi ih ne priznaju moguće je pokriti kreditom”, pojasnila je ona. U HBOR-u najavljuju nastavak razvoja kreditnih proizvoda namijenjenih javnom sektoru, privatnicima, a uskoro će se kreirati i kreditna linija za korisnike projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice.

 

Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove poljske razvojne banke Bank Gospodarstwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova rekao je kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. “Nemojte brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremi strateških dokumenata. Proces ide polako u cijelom EU-u i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek potkraj 2015.”, kazao je Szczepanski. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize na Konferenciji je predstavio prioritete EU fondova za razdoblje do 2020. godine. “Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi dolara kojima se žele stvoriti nova radna mjesta, izgraditi snažnije gospodarstvo i stvoriti ravnopravnije i uključivo društvo”, naglasio je Savić.

Od grantova prema financijskim instrumentima

Nakon uvodnih predavanja, na Konferenciji su održana tri panela. Na prvom panelu govorilo se o izvorima i mogućnostima financiranja EU projekata. U budućnosti ćemo od bespovratnih grantova ići sve više prema financijskim instrumentima koje ćemo koristiti iz strukturnih programa EU-a, istaknula je Kristina Cappucci, starija specijalistica za EU fondove Zagrebačke banke. “Naša banka već radi na pripremi i provedbi toga u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Želja nam je da u idućim godinama približimo klijentima sve mogućnosti koje im omogućavaju europske institucije”, dodala je. Darko Crha, član Uprave Data Linka, tvrtke koja je korisnik sredstava iz prvog natječaja namijenjenog sektoru malih i srednjih poduzeća, istaknuo je kako je u korištenju europskog novca izuzetno bitna dobra sinergija sa savjetnicima. “Morate znati što želite i morate imati dobar poslovni plan, a razvojna agencija i banka su nam aktivno pomagali. Ono što zabrinjava je još uvijek velika nestručnost pojedinih ljudi u provedbenom sektoru, potrebna im je dodatna edukacija. Van pameti je da mi sami sebe podmićujemo. Kada kupujemo neke strojeve želimo najkvalitetnije za najmanje novaca”, ocijenio je Crha.

Manje papirologije

Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a istaknula je kako je krajem 2012. Sektor proveo anketu o planiranim ulaganjima u poljoprivredu i prehrambenu industriju. “Stručne službe sudjeluju u radu tijela ministarstava i sudjeluju u izradama pravilnika te daju mišljenja koja će omogućiti obnovu proizvodnog potencijala i rasta ulaganja u gospodarstvo”, kazala je ona. Konzultantica iz tvrtke Valencia, Jasna Matić smatra kako interes za sudjelovanje u projektima postoji kao što je to bilo i za projekte IPARD-a. “Ono što još uvijek zna biti problem je to da pravilnici po kojima se rade natječaji nisu gotovi prije samog natječaja pa se gubi vrijeme za pripremu”, naglasila je Jasna Matić.

Ana Jurković, voditeljica Službe za ekonomske analize Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističe kao dobru činjenicu to da je papirologija smanjena i da se većina toga može odraditi elektroničkim putem. “Izrade poslovnih planova bit će jednostavnije nego za natječaje iz pristupnih programa. Preuzimanje ulaznih podataka i automatizacija popunjavanja tablica smanjuju mogućnosti pogreške sudionicima natječaja”, kaže Ana Jurković.

Korisnik IPARD mjera Milivoj Dragošević, vlasnik Purexa, istaknuo je suradnju u dobroj vjeri i raspoloženju za komunikaciju institucija koje su davale brze odgovore, no cijela procedura traje predugo. “Na žalost ljudi nisu pripremljeni na ono što dolazi nakon investicije. Nedostaju znanja o upravljanju financijama, tehnološki zaostajemo, a nemamo ni marketinških znanja”, dodao je Dragošević.

Pomoć za lokalne proračune

Na panelu o financiranju jedinica lokalne samouprave Marga Kuzmić iz Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a je rekla kako postoji velik interes jedinica lokalne samouprave za ulaganja u poslovnu infrastrukturu. Dorotea Prpić, ravnateljica Ustanove za razvoj grada Senja istaknula je kako je jedinicama lokalne samouprave novac iz fondova znatan vjetar u leđa proračunu. “Senj je iz tih izvora potrošio 7,6 milijuna kuna za kanalizaciju, za uređenje parka Nehaj 1,2 milijuna, a iz drugih izvora ulagalo se i u druge infrastrukturne projekte. Ono što je mana je da procedura često dugo traje pa smo se u jednoj prilici gotovo našli u situaciji da nam istekne građevna dozvola za projekt”, kazala je ona.

Marija Tufekčić, direktorica konzultantske tvrtke Plavi partner istaknula je da, iako postoji mišljenje da nemamo dovoljno projekata, postoji mnogo onih u različitim fazama pripreme. “Potrebna su nam izdašnija sredstva za učenje i administraciju i upravo će EU fondovi biti ključni elementi tihe revolucije u javnoj upravi na svim razinama jer nas tjeraju na ispravnu proceduru. Statistika govori da najveći broj projekata i dalje biva odbijen na administrativnoj provjeri. Padanje 60 posto dobrih projekata zbog tehničkih razloga nije dopustivo”, zaključuje Marija Tufekčić. 

Krešimir Sočković (20.10.2014.)

Hitovi: 98

Nastavak pozitivnih trendova u turizmu

Na Danima hrvatskog turizma 2014., koji su se ove godine u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održali u Opatiji od 16. do 17. listopada, okupilo se oko 2500 sudionika. 

“Tijekom svih ovih godina Hrvatska je rastuća turistička destinacija. Brojke pokazuju da je takav trend nastavljen i ove godine. Turizam je dosegao udjel od 16,5 posto u hrvatskom BDP-u tako da sve više postaje značajan za ostale segmente hrvatskog gospodarstva. U narednom periodu predstoji nam stalan rad na jačanju suradnje privatnog i javnog sektora. Iako smo dosta napravili u omogućavanju investiranja u određen broj zapuštenih objekata, na investicijskom ozračju moramo još dosta poraditi. Vlada i Ministarstvo turizma donijeli su niz strateških dokumenata, kako bi se podigla kvaliteta i rast hrvatskog turizma”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma.

Upravljanje destinacijom

Lorencin je istaknuo kako je ključna tema ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma upravljanje destinacijom i destinacijski menadžment. “Riječ je o najkompleksnijem izazovu kojim želimo artikulirati turističku politiku. Iako se destinacijski menadžment već primjenjuje u destinacijama, želimo ga formalizirati te putem zakona i propisa omogućiti njegovo nesmetano odvijanje, kako bi u konačnici svi postigli zajednički cilj, a to je povećanje konkurentnosti našeg turizma”, rekao je ministar te priznao da je određeni broj destinacija već odavno uveo destinacijski menadžment, ali da je s druge strane jedan dio destinacija vrlo loše upravaljan i uvelike zaostaje.

Predstavnica UNWTO-a Esencan Terzibasoglu naglasila je kako je turizam jedan od najjačih sektora na svijetu. “UNWTO puno radi na promoviranju turizma koji je vrlo važan sektor za vlade i ključan izvor rasta. Upravo u kreiranju kvalitetnog brenda i održivom upravljanju turističkim razvojem vrlo važnu ulogu ima destinacijski menadžment”, istaknula je ona.

Cilj je dostižan

Turističke trendove Irske i destinacijski razvoj ove zemlje predstavio je Aidan Pender iz Failte Irelanda. On je naglasio kako se turizam često i pogrešno shvaća kao industrija hotela, restorana i barova. Pender smatra kako su ta tri segmenta samo popratni zahtjevi modernih turista koji turizam ipak gledaju kroz specifične proizvode poput sportskog, kulturnog ili medicinskog turizma, koji su ujedno i glavni motivi dolaska u određenu destinaciju. “Ključ uspjeha u turizmu je jaka suradnja javnog i privatnog sektora te kvalitetna analiza ciljanog tržišta”, zaključio je Pender, koji ima bogato iskustvo rada i u javnom i u privatnom sektoru.

Damir Medved iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla ističe kako Hrvatska može ostvariti cilj Startegije razvoja turizma, prema kojem do 2020. godine treba biti među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja. “Uvjeren sam da Hrvatska može biti top destinacija na Sredozemlju kada govorimo o tehnologijama. Nove tehnologije su postale vrlo važan segment cjelokupnog turističkog sektora”, istaknuo je Medved. 

Jozo Vrdoljak (20.10.2014.)

Hitovi: 91

Žuja je zakon i u Koreji

Bum dolaska korejskih turista u Hrvatsku ima još jednu popratnu posljedicu. Po povratku u Koreju, turisti su pitali u trgovinama može li se kupiti koje fino hrvatsko pivo koje su probali za vrijeme boravka u našoj zemlji. Kompanija CKB, veliki distributer pića, odmah je reagirala vrlo poslovno. I tako je taj broj 1 u svom segmentu na korejskom tržištu prošli tjedan u Zagrebu potpisao ugovor s vodećom kompanijom u sektoru na hrvatskom tržištu, Zagrebačkom pivovarom, o distribuciji Ožujskog piva na korejsko tržište.

Ožujsko pivo bit će ponuđeno tržištu od 50 milijuna potencijalnih potrošača u lancima supermarketa, u trgovinama ostalih formata, restoranima, barovima...

“I bit će ponuđeno s istom etiketom s kojom se prodaje u Hrvatskoj. Našim turistima se toliko sviđa u Hrvatskoj da vjerujemo da će ih privlačiti sve što podsjeća na Hrvatsku”, kaže Choung Chong Cheon, predstavnik kompanije CKB.

Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare nije želio otkriti kolika će biti vrijednost ugovora. Očekuje da će suradnja biti dugoročna, ali sve će ovisiti o reakciji potrošača u Koreji. Pravi trend u prodaji znat će se za oko godinu dana.

Uvod za veći i širi izvoz

Prve pošiljke Ožujskog krenut će na istok za mjesec-dva, dok se ne riješe neke pravne predradnje. Korejski partner, CKB, provest će veliku promotivnu kampanju. “Učinit ćemo sve da promoviramo hrvatsko pivo i turiste podsjetimo na lijepe dane koje su ovdje proveli”, rekao je Cheon. Korejski veleposlanik u Hrvatskoj Hyung-won Suh ocjenjuje da bi posao s izvozom piva mogao biti uvod za izvoz i drugih kvalitetnih hrvatskih proizvoda na korejsko tržište. Zanimanje korejskih turista za Hrvatsku potaknuo je reality show Romantic in Croatia u kojem desetero mladih iz Koreje putuju po Hrvatskoj, od Zagreba do Dubrovnika preko Splita i Plitvica, dok gledatelji prate hoće li se među njima roditi ljubav.

Turisti su zatim pohrlili da vide mjesta kojima su šetali zaljubljeni parovi. Zadarsku županiju su, primjerice, prošle godine posjetila 892 gosta iz Koreje. A ove godine, samo do svibnja čak - 9248!

Zadnjih mjeseci učestali su i posjeti drugih poslovnih ljudi ih Koreje pa je nedavno u HGK-u održan i Poslovni forum na kojem se dogovarala suradnja među tvrtkama u metalnoj i srodnim industrijama. Potpisivanju ugovora između kompanija CKB i Zagrebačke pivovare prisustvovao je i Ismar Avdagić, pomoćnik ministra gospodarstva, koji je ocijenio da bi takvi poslovi trebali biti uzor svima u izvozno orijentiranim djelatnostima u Hrvatskoj. 

Igor Vukić (13.10.2014.)

Hitovi: 265

Više od 300 investicijskih projekata žele poticaje

Ministarstvo poduzetništva i obrta zaprimilo je 266 prijava za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera za ulaganje. Vrijednost tih investicija je oko 9,7 milijardi kuna, a otvorile bi 5200 radnih mjesta. U Ministarstvo gospodarstva stigle su još 83 prijave, teške 7,7 milijardi kuna, s potencijalnih 5456 novih radnih mjesta.

Povećani broj prijava za olakšice koje omogućava Zakon o poticanju investicija, pokazuje da se investicijsko okruženje mijenja u pozitivnom smjeru, ističu u Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK). Njezin ravnatelj Damir Novinić upravo je nedavno skrenuo pažnju da je, unatoč prevladavajućim ocjenama u javnosti, došlo do pomaka u investicijskoj klimi, što se odrazilo i na broj prijava.

Stvoreni su preduvjeti za lakše poslovanje, a tome u prilog ide i činjenica da tvrtke koje već godinama uspješno posluju u Hrvatskoj ulaze u novi investicijski ciklus, kažu u AIK-u. Pri tome ohrabruje što se uz investicije u tradicionalno atraktivni turizam, sve češće govori i o ulaganjima u proizvodnju i djelatnosti s visokom dodanom vrijednosti.

Deset projekata realizirano

Agencija se susreće sa sve više investitora koji su upravo Hrvatsku prepoznali kao mjesto za realizaciju investicije. Među kojima se nalaze i oni kojima Hrvatska do sad nije bila u fokusu kao zemlja atraktivna za ulaganje. U portfelju AIK-a ukupno ima 110 aktivnih investicijskih projekata, dok je njihova ukupna procijenjena vrijednost oko 7,2 milijardi eura. Očekuje se da će otvoriti 16.168 novih radnih mjesta. Ti investicijski projekti se nalaze u različitim fazama realizacije. Od inicijalne faze koja obuhvaća i projekte u razdoblju prvotnog informiranja o namjeri investicije i one za koje se priprema analiza isplativosti. Zatim se pristupa izradi potrebne prostorno-planske dokumentacije i kreće u njezino ishođenje. Slijedi treća faza koja prati projekte koji su u fazi izdavanja potrebnih dozvola. 

Četvrta faza podrazumijeva početak gradnje odnosno instalaciju potrebne opreme, a peta obuhvaća projekte koji su uspješno realizirani.

U toj, petoj skupini, nalazi se deset projekata u kojima je investirano 280,5 milijuna eura. Posao je dakle već našlo 1066 radnika. Gradnja objekata i instalacija opreme počela je u 19 investicijskih projekata vrijednih 686,1 milijun eura. Posao će ovdje naći 3571 radnik.

Dozvole se ishode za 40 ulagačkih pothvata, vrijednih ukupno 4,7 milijardi eura, koji bi trebali zaposliti 5045 ljudi, itd.

Oko 30 posto tih investicija odnosi se na turizam, 29 posto na proizvodnju, devet posto na farmaceutiku, a ostalo su ulaganja u sektoru usluga, nekretnina i infrastrukture.

Dozvole ipak stižu sve brže

U AIK-u naglašavaju da to nisu svi investicijski projekti koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj jer svi privatni investitori nemaju obvezu informirati AIK o planu ili realizaciji investicije.

Da je Hrvatska na putu da postane poželjna investitorska destinacija svjedoče i podaci vezani uz tempo izdavanja lokacijskih i drugih dozvola za gradnju. AIK je ulagačima pružao svu potrebnu podršku, a dozvole su stigle u nekim slučajevima u čak trostruko kraćem vremenu od zakonski propisanog roka. Radi se o investicijskim projektima praonice radne i zaštitne odjeće te otirača tvrtke CWS-boco u Čakovcu, izgradnje tvornice za proizvodnju energetskih pločica Atlantic Multipower u Novoj Gradiški, izgradnji tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u auto i avioindustriji tvrtke Wollsdorf Components u Varaždinu te izgradnji tvornice za obradu stakla poljske tvrtke Press Glass, također u Varaždinu.

I Wollsdorf i Press Glass u Varaždinu su građevinske dozvole dobili samo za jedan dan. Rekordno izdavanje dozvole rezultat je izvrsne suradnje upravnog odjela, investitora, projektanta, ali i svih javnopravnih tijela koja izdaju posebne uvjete, rekao je tom prilikom Predrag Štromar, župan Varaždinske županije. Rok za izdavanje građevinske dozvole inače je 30 dana. I Atlantic je u Novoj Gradiški dobio odličan poslovni servis u gospodarskoj zoni, o čemu je Privredni vjesnik već pisao. Atlantic je predao zahtjev za lokacijsku dozvolu 20. siječnja ove godine, a dozvola je izdana već 28. siječnja. Slično je bilo i s građevinskom dozvolom koja je stigla za 19 dana.

Kompanija CWS-boco dobila je u Čakovcu lokacijsku dozvolu za 20 dana. Zahtjev za potvrdom glavnog projekta podnijeli su 27. ožujka 2014., a potvrda je dobivena već 4. travnja.

Tempo izdavanja često ovisi o lokaciji projekta: brže se dobivaju dozvole u uređenim poslovnim i gospodarskim zonama koje su i namijenjene za prihvat i realizaciju novih poslovnih pothvata. Javna uprava u sjevernijem dijelu Hrvatske nešto je ažurnija u izdavanju dozvola, no ima dobrih i loših iznimaka i na sjeveru i na jugu. Dugopolje je, primjerice, mnogim jedinicama lokalne samouprave godinama pružalo primjer uspješnog privlačenja ulagača.

Dosta toga ovisi i o investitoru. Kad predaju potpune zahtjeve za dozvole u nekoj od faza realizacije, onda i uprava reagira brže i izdaje potrebne dokumente, kažu u AIK-u. 

Od proizvodnje vijaka do vrhunskih hotela

Agencija za investicije (AIK) svojim je uslugama pratila izvedbu Plivinog centra financijskih aktivnosti i izgradnju proizvodnog pogona. Investicija je bila vrijedna 53 milijuna eura, a zaposleno je 175 ljudi. Tu je i izgradnja logističko-distributivnog centra tvrtke TOP LOGISTICS, vrijedna 4,5 milijuna eura, u kojoj radi 10 zaposlenika. Samoborski DIV, kupac splitskog brodogradilišta, uložio je i u tvornicu za proizvodnju vijaka. Investicija je vrijedna 4,5 milijuna eura. Modernizacija pogona ljevaonice u Sisku koji je provela kompanija ABS bila je vrijedna 70 milijuna eura. Ondje radi 150 radnika. Podršku AIK-a imao je i Valamar pri obnovi hotela President u Dubrovniku, vrijednoj 20 milijuna eura.

 

 Kako poboljšati Zakon o strateškim investicijama

Ministarstvo gospodarstva do 22. listopada provodi savjetovanje s javnošću o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima, kako bi se uvela poboljšanja na temelju dosadašnjih iskustava. Uz ostalo, nastoji se ubrzati raspolaganje zemljištem koje je u vlasništvu države ili lokalnih jedinica. Budući da prijavljeni projekti često nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju, omogućit će se ulagačima da financijsku sposobnost potvrde obrascima BON 1

i BON 2, godišnjim financijskim izvješćem te tromjesečnim izvješćem prije prijave projekta. Tijela poput Ministarstva gospodarstva, Centra za investicije ili Agencije za investicije ovlastit će se za pružanje stručne pomoći u pripremi projekata koji će biti upućeni Povjerenstvu za strateške investicije. U prijedlogu izmjena zakona predviđeno je da privatni investitor prije stupanja na snagu odluke Vlade o proglašenju strateškog projekta, a u roku od 60 dana, mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva mjenicu, zadužnicu i dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od 10 posto ukupne vrijednosti projekta. Kao osiguranje vrijedit će i novac deponiran u banci ili hipoteka u korist države na nekretnini u vlasništvu ulagača.

Igor Vukić (13.10.2014.)

Hitovi: 251

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb