e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Vrijednosti wellness turizma

Turizam je sinergijski sektor koji uključuje široku paletu proizvoda i usluga, a u posljednjih nekoliko godina primjetno je sve veće zanimanje za wellness industriju. Broj putovanja zbog wellnessa je povećan u svim dijelovima svijeta, a posebice u zemljama Srednje Amerike i Bliskog istoka. No, Europa je i dalje vodeća destinacija u wellness turizmu. Od svih putovanja u svijetu, na wellness otpada 203 milijuna putovanja. I dalje se u top 10 svjetskih wellness odredišta nalaze Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Velika Britanija, Rusija, Švicarska, Turska, Portugal i Španjolska, rekla je Anni Hood iz Global Wellness Institutea iz Velike Britanije na nedavno održanoj HTI konferenciji u Krapinskim Toplicama. Dodala je kako je Njemačka vodeća destinacija u ponudi toplica jer ima mnogo termalnih izvora na kojima su izgrađene terme. “Financijski prinos od wellness turizma je vrlo visok, a potrebno je istaknuti kako se korisnicima nude vrhunski wellness paketi koji uključuju određene aktivnosti, ali i zdravu hranu”, rekla je Anni Hood.

Prihodi wellness turizma u 2013. godini iznosili su 40 milijardi američkih dolara i to zahvaljujući rastućoj srednjoj klasi i razvoju stavova potrošača prema zdravlju, prehrani, gubitku težine, zatim preventivnim uslugama koje uključuju komplementarnu i alternativnu medicinu te anti-age tretmane. Tako su spa tretmani i proizvodi, uključujući proizvode i tretmane mršavljenja, sve popularniji kod pripadnika tzv. srednje klase kao wellness sadržaji usmjereni na prevenciju kroz razvijanje raznih zdravih navika prehrane, vježbanja i stila života.

Sve popularniji selfness

Predsjednik Udruženja slovenskih prirodnih lječilišta Iztok Altbauer rekao je kako je u wellnessu posebno važno mišljenje o tome kako gledamo na svoj život te na koji način pridonosimo njegovom boljitku. “U Sloveniji postoji tradicija izgradnje lječilišta na termalnim izvorima, pa se tako tamo nalazi 15 toplica u koja redovno dolaze turisti iz svih dijelova svijeta”, istaknuo je Altbauer. Dodao je kako je ta zemlja uspješna u privlačenju wellness turista zbog niza činitelja, a i Hrvatska zbog svojih resursa ima veliku mogućnost razvitka takvog oblika turizma. Altbauer je rekao i kako se u Sloveniji sve više razvija poseban oblik wellnessa - tzv. selfness. Riječ je o novom trendu u kojem se motivira pojedinca na unapređenje kvalitete života i to najčešće kroz različite programe koji su primjenjivi uz terapeuta, ali i u vlastitom domu. Može biti riječ o tjelovježbi i povećanju kondicije, poboljšanju prehrane, pokretanju kreativnosti, kvalitetnoj njezi, učenju meditacije ili balansu čakri. Cilj selfnessa je stvaranje osjećaja zadovoljstva i sreće te unapređenje kvalitete života.

Govoreći o razvoju wellness turizma u Sloveniji, Altbauer je istaknuo kako je prošle godine u tom obliku turizma bilo registrirano 22.399 kreveta, a turisti su ostvarili više od tri milijuna noćenja. Od toga su 1,3 milijuna noćenja ostvarili stranci. Upravo u wellness turizmu u toj zemlji do 2020. godine očekuju porast prihoda od 30 posto u odnosu na sadašnje rezultate. Slovenski prirodni termalni izvori omogućuju razvitak te vrste turizma u sljedećih pet godina, pa se sukladno tome planira prožimanje wellnessa i zdravstvenog turizma. “Turistima želimo ponuditi manju paletu usluga, ali vrhunske kvalitete. Na taj način namjeravamo postići maksimalne rezultate”, rekao je Altbauer. Neka od načela kojima se pritom povode su jednostavnost i kvaliteta ponude, standardna generička ponuda za preventivu zdravlja te ponuda tretmana iz medicinskog wellnessa. Altbauer je istaknuo kako je u Sloveniji nastala inicijativa za osnivanje Balkanskog instituta za termalna lječilišta koji će okupiti regionalne institucije te vrste.

Hrvatska - odredište wellness turizma

Iz europskih fondova u slovenski wellness turizam dosad je uloženo 500 milijuna eura. A kakva je situacija u Hrvatskoj? Načelnik Krapinskih Toplica Ernest Svažić smatra kako je krajolik Krapine i oko nje, ali i cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske, pogodan faktor za razvoj kombiniranog medicinskog wellness turizma. “Devedesetih godina bila je ekspanzija wellness turizma u Europi, a u posljednje vrijeme sve se više taj oblik turizma razvija i u Hrvatskoj”, istaknuo je Svažić. Dodao je kako se naša zemlja na inozemnom tržištu može prepoznati kao odredište wellness turizma. “Imamo dovoljno veliku ponudu za EU tržište, ali to još uvijek nismo iskomunicirali na pravi način. Dokaz tome je činjenica što stotinjak hotela u našoj zemlji ima prekrasne wellness centre u čiju je opremu uloženo dosta financijskih sredstava, ali oni još uvijek nisu dovoljno iskorišteni”, rekao je Svažić.

Govoreći o razvitku medicinskog wellnessa u svijetu, Jonathan Edelheit, vlasnik i osnivač američkog Medical Tourism Associationa (MTA), istaknuo je kako je prošle godine samo na Floridi 375.000 tamošnjih stanovnika potrošilo 5,3 milijarde dolara na razne zdravstvene usluge, među kojima su neke bile i wellness usluge. “Amerikanci su svjesni toga da je za zdravlje vrlo bitna prevencija. Osim toga, oni sve te zdravstvene i wellness usluge sami plaćaju”, rekao je Edelheit. Napomenuo je i kako kurativa ulazi u preventivu samo zbog povećanja profita. I dok je u Kanadi medicinski turizam institucionaliziran, taj oblik turizma u ostalim dijelovima svijeta, a posebice u Hrvatskoj nema vrijednost kakva mu pripada iako postoji veliki potencijal razvitka zdravstvenog turizma. Stoga je u sektoru zdravstva, naglasio je Edelheit, važno provoditi certifikacije jer klijenti traže vrijednost usluge i proizvoda.

“Svaka se zemlja treba usredotočiti na stvaranje prepoznatljivog brenda na svjetskoj sceni i tek kada uspije privući međunarodnu klijentelu, može se brinuti o konkurenciji među pojedinim ustanovama. Uspjeh u tome ovisi o nekoliko faktora, prije svega o kvaliteti i cijeni medicinske usluge, ali i cjelokupnom iskustvu i zadovoljstvu pacijenta tj. klijenta, počevši od putovanja, smještaja i sigurnosti u nekom smještajnom objektu”, rekao je Edelheit. Hrvatskim turističkim stručnjacima je poručio kako bi se Vlada, vlasnici hotela i razni pružatelji usluga prijevoza trebali ujediniti.

Mađarska poznata po zdravstvenom turizmu

O medicinskom turizmu u Mađarskoj, njegovim trendovima i perspektivi govorio je Mark Kincses iz Mađarske turističke zajednice. On je naglasio kako je Mađarska u samom europskom vrhu u ponudi zdravstvenog turizma, a glavni razlog odlaska u tamošnja lječilišta je rehabilitacija i izlječenje. Kincses je rekao kako se turizam i zdravstvena skrb moraju još više približiti. Naime, prema njegovim riječima, ljudi putuju samo kada su u najboljem zdravstvenom stanju. U Mađarskoj je upravo medicinski turizam najviše rastući dio turizma. “Mađarska je već dugo angažirana u zdravstvenom turizmu. On se temelji na jedinstvenim prirodnim resursima, a jedno od najvećih termalnih jezera nalazi se u toj zemlji”, istaknuo je Kincses. Dodao je kako se u Mađarskoj nalazi peti najveći izvor termalnih voda, a tamo je i gotovo 1300 spa voda kojima se opskrbljuje 385 raznih spa kupki. Inače, ta je zemlja poznata i po kvalitetnim i povoljnim stomatološkim tretmanima, a upravo na te tretmane dolazi najviše Engleza, Iraca, Francuza i Skandinavaca. 

Sanja Plješa

Hitovi: 28

Kako do novih prekograničnih poslova

Savez poduzetnika Mađara Hrvatske (SPMH) osnovan je prije 13 godina s glavnim ciljem da potpomaže rad poduzetnika mađarske nacionalnosti koji djeluju i rade u Republici Hrvatskoj. Sjedište udruge je u Kneževim Vinogradima, a okuplja poduzetnike različitih djelatnosti - od proizvodnje građevinske opreme do onih koji se bave proizvodnjom opreme za zaštitu okoliša, vinogradara i vinara...

 

“Članovi Saveza su najviše s područja Baranje, ali imamo članova poduzetnika iz Virovitice, Rijeke, Dubrovnika... Ukupno imamo oko 70 članova, od OPG-ova i obrta do većih tvrtki kao što su Opeka, Borplastika ili Termopromet”, objašnjava Atila Borbaš, predsjednik Saveza, pozivajući sve zainteresirane da im pristupe.

Partneri u projektima

“Imamo iskustva, možemo biti partneri i pomoći ljudima koji ulaze u svijet poduzetništva savjetodavnim uslugama, ali i zajedničkim radom na projektima. Otvoreni smo za suradnju kad je riječ o gospodarstvu jer želimo poboljšati život sugrađana na ovim prostorima”, ističe Balent Juhas, tajnik SPMH-a, dodajući kako su suradnja među članovima udruge i robno-trgovačka razmjena neke od aktivnosti koje proizlaze iz statuta te udruge. K tome, sudjeluju i kao partneri u zajedničkim hrvatsko-mađarskim projektima. Prema Juhasovim riječima, u zadnje dvije do tri godine došlo je do generacijske promjene u vodstvu Saveza, a time i do niza novih aktivnosti i reorganizacije. “Nominirali smo jedan projekt za pretpristupne fondove EU-a, a kao projektni partneri odradili smo nekoliko zasebnih projekata zajedno. Od toga smo dva velika projekta priveli kraju. Prije svega, radi se o suradnji mađarskih i hrvatskih partnera kroz IPA projekte. Članovi su generirali projekte, ali istodobno su bili i njihovi izvođači. Prvi projekt je bilo svojevrsno istraživanje, a radilo se o gastro-kulturnim razlikama i sličnostima dviju Baranja. Taj je projekt rezultirao vrijednim zajedničkim dostignućima, ali je nama kao udruzi neprocjenjivo koristilo to što nam je omogućeno da naučimo raditi s projektima. To je, ustvari, bila odlična priprema za naš veliki projekt Baranja Greenways, odnosno prezentaciju i promociju turističke eko rute između mađarskog Pečuha i hrvatskog Osijeka. No, taj projekt ima puno veće značenje od jedne uobičajene turističke rute budući da je riječ o stvaranju suradnje lokalnih udruga, gospodarstvenika i općina. To je cjelovita priča koja je trajala pune dvije godine i rezultirala ne samo obilježavanjem turističke rute, nego i konkretnim zahvatima na nasipima prema Dunavu što smo ostvarili u suradnji s Hrvatskim vodama”, kaže Juhas.

Edukacijom do samozapošljavanja

Problem nezaposlenosti je općehrvatski problem, ali sa stopom nezaposlenosti koja znatno premašuje 20 posto u Baranji je to daleko izraženije. Stoga i u Savezu poduzetnika Mađara Hrvatske većina projekata ima za cilj baviti se tim problemom i rješavati ga barem na mikrorazini. Tako su nedavno s baranjskom Općinom Draž sklopili partnerstvo i pripremaju projekt u kojem bi educirali lokalne ljude u smjeru svojevrsnog mikropoduzetništva.

Naime, sredinom ožujka je zabilježeno prvo pristajanje turističkog kruzera na novoizgrađenom pristaništu na Dunavu kod Batine. Do kraja ove godine planiran je dolazak oko 50 kruzera od kojih svaki dovodi i po nekoliko stotina turista. U SPMH-u uočili su priliku za svoje članove, ali i detektirali problem. “Odjednom ćemo imati zavidan broj gostiju, turista koji će u Baranji provesti nekoliko sati, a nemamo im što ponuditi. Stoga smo u partnerstvu s Općinom Draž, na čijem području se nalazi pristanište u Batini, pokrenuli projekt edukacije niza ovdašnjih proizvođača domaćih proizvoda, rukotvorina i sličnih predmeta koji itekako mogu biti zanimljivi turistima. Cilj nam je educirati ljude i naučiti ih na jedno novo tržište s kakvim do sada nisu imali iskustva. U to želimo uključiti ovdašnje obrte i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i napraviti ekološku etno tržnicu dostupnu turistima. Da bismo to ostvarili, nužan je projekt edukacije koji će obuhvatiti različite segmente i tečajeve. Također namjeravamo snimiti kraće turističke promotivne filmove o tome kako se radi mljevena paprika, kako se u riječnom ribolovu koristi vrška... Razvijene turističke destinacije već su davno prošle tu fazu, a nama je ovo prilika da, između ostalog, potaknemo i samozapošljavanje ljudi”, zaključuje Juhas. 

Poveznica s mađarskim investitorima

Cilj nam je povezivati poslovne subjekte unutar Hrvatske, kao i investitore izvan Hrvatske koji dolaze s mađarskog govornog područja i žele investirati na području Hrvatske. Zadatak našeg saveza je pomoći u tome. No, da bi to kvalitetnije ostvarili, nužno je više profesionalnog i stručnog kadra, a s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju ne možemo od naših poduzetnika članova zahtijevati takav dodatni angažman ni sredstava niti ljudi, ističe Atila Borbaš.

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 29

Poticanje rasta bez negativnih utjecaja na okoliš

Tijekom prošle godine ABB i Solar Impulse sklopili su savez za inovacije i tehnologiju kako bi promovirali zajedničku viziju smanjenja potrošnje resursa i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije.

ABB je ponosan na sklapanje saveza za inovacije i tehnologiju s tvrtkom Solar Impuls, kao i na činjenicu da se nalazi u pratnji prvog leta oko svijeta na kojem se za napajanje koristi samo sunčeva energija, kaže glavni izvršni direktor ABB-a Ulrich Spiesshofer. “ABB i Solar Impulse strastveno pomiču granice tehnologije i inovacija s ciljem da svijet učine boljim”, dodaje Spiesshofer.

Tri ABB-ova inženjera su radila sa Solar Impulse timom, kako bi pomogli poboljšati dotok energije iz solarnih ćelija i unaprijediti elektroniku za punjenje sustava baterija u zrakoplovu. Na planiranoj ruti zrakoplova u duljini od 35.000 kilometara piloti Bertrand Piccard i Andre Borschberg će se izmjenjivati na dužnosti kako zrakoplov bude napredovao iz Abu Dhabija prema istoku. Ruta ih vodi preko Omana, Indije, Burme, Kine, Havaja, Sjedinjenih Država, prije prelaska Atlantika na povratku u Abu Dhabi, gdje se njihov dolazak očekuje sredinom ove godine.

Najveći izazov na putu bit će neprekidan let u trajanju od pet dana i noći preko velikog dijela Tihog oceana iz Kine do Havaja. Zrakoplov, koji se napaja s više od 17.248 solarnih panela, tijekom dana će lebdjeti na visinama blizu 10.000 metara kako bi u potpunosti napunio svoje baterije da može ostati u zraku tijekom noći. ABB-ov entuzijazam na projektu Solar Impulse ne proizlazi samo iz zajedničke vjere u inovacije i tehnologiju, već i iz slogana tvrtke: “Snaga i produktivnost za bolji svijet”. Duh projekta Solar Impulse odražava težnje ABB-a prema poticanju operativne učinkovitosti, smanjenju potrošnje resursa, omogućavanju održivog prijevoza i povećanju prodora čiste, obnovljive energije.

Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača transformatora, elektromotora i pogona promjenjive brzine, ABB i njegovi proizvodi imaju značajnu ulogu u povećanju energetske učinkovitosti. ABB pogoni instalirani širom svijeta su primjerice uštedjeli više od 445 teravatsati električne energije u 2014. godini, što je jednako godišnjoj potrošnji od oko 110 milijuna europskih kućanstava.

Kao drugi najveći svjetski dobavljač solarnih pretvarača i jedan od najvećih dobavljača za vjetroelektrane, ABB je lider u učinkovitoj i pouzdanoj integraciji obnovljivih izvora energije u energetske mreže, a ujedno pomaže u izgradnji mreže za brzo punjenje električnih vozila u Europi i dobavlja ključnu opremu za najveću svjetsku mrežu brzih punjača za električne automobile u Kini.

“Kada govorimo o čistim tehnologijama za svjetsku uporabu, to nije san, već stvarnost. Zahvaljujući ABB-u one su dostupne na tržištu, te su već postigle uštedu energije ekvivalentnu potrošnji milijuna kućanstava”, rekao je Piccard, švicarski pionir zrakoplovstva, član prvog tima koji je 1999. godine obišao Zemlju u balonu. Njegov kolega u zrakoplovu Borschberg vidi kako se “tehnologija mijenja puno brže nego što smo mogli zamisliti. Pravi je izazov izgraditi svijest koja nas potiče na razvoj u skladu s brzinom napretka tehnologije, a ABB proaktivno rješava taj izazov”.

Od 2010. godine su Piccard, predsjednik projekta, i Borschberg, njegov glavni izvršni direktor, zajednički postavili osam međunarodnih zrakoplovnih rekorda na letovima iznad Europe, Sjeverne Afrike i SAD-a u prototipu zrakoplova sa solarnim napajanjem, uključujući rekord za trajanje, visinu i udaljenost leta.

PV

Hitovi: 78

Nova tvornica Atlantic Grupe

Atlantic Grupa je otvorila novi pogon za proizvodnju energetskih pločica u Industrijskom parku Nova Gradiška. U izgradnju i opremanje tvornice uloženo je 100 milijuna kuna, a zaposleno je 50 radnika. Kada se uvedu još dvije dodatne linije i osigura puni kapacitet proizvodnje, u tvornici će biti zaposleno njih ukupno 150. Tvornica ima 6000 četvornih metara prostora i proizvodnu traku dugu 90 metara na kojoj se može proizvesti 300 do 450 komada energetskih pločica u minuti, odnosno 83 milijuna u godini dana. Prva lopata na gradilištu iskopana je u travnju prošle godine, a već u prosincu krenulo se u testiranje proizvodnje.

Atlantic Grupa je s brendom Multipower vodeći europski proizvođač sportske prehrane, koja se najvećim dijelom proizvodi u Atlanticovoj tvornici u okolici Hamburga, u Njemačkoj, u kojoj se rade praškasti proizvodi i komprimati. U tvornici u Rogaškoj Slatini u Sloveniji proizvode se napitci pod istim brendom. Ova investicija nastavak je konsolidacije proizvodnih kapaciteta pa Atlantic Grupa od sada sama proizvodi asortiman energetskih pločica, koje su se dosad proizvodile kod treće strane. Više od 99 posto proizvodnje iz ove tvornice namijenjeno je izvozu, primarno na tržišta Zapadne Europe. Uz lokaciju ove tvornice Atlantic Grupa je rezervirala i susjednu parcelu jednake veličine koja će u budućnosti biti iskorištena za širenje poslovanja.

Izvrsna poslovna zona

Iznimno smo ponosni zbog činjenice da je tvornica završena u samo 10 mjeseci, za što smo zahvalni velikom trudu naših zaposlenika i partnera, rekao je na otvaranju tvornice predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. “Ovaj je projekt primjer mogućnosti efikasnog investiranja u Hrvatskoj, u čemu smo imali jednako veliku potporu lokalne zajednice i državnih institucija, kao i financijskih partnera, prije svega Europske banke za obnovu i razvoj”, istaknuo je Tedeschi.

Projekt je financiran sredstvima kompanije i kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, a Nova Gradiška izabrana je kao najpovoljnija investicijska destinacija u konkurenciji od preko 90 lokaliteta. Tamošnja industrijska zona se nalazi uz autocestu, 130 kilometara od Zagreba, a sam Grad Nova Gradiška daje i visoke poticaje za investiranje. Građevinsko zemljište u toj zoni je jeftino, a investitori dobivaju za 25 kuna po četvornom metru zemljišta osiguranu infrastrkuturu. Investitori su i potpuno oslobođeni komunalnih doprinosa u prvoj godini svog rada. Sljedeće godine plaćaju samo polovinu doprinosa, a u trećoj godini 75 posto iznosa. Tek u četvrtoj godini od investicije tvrtke plaćaju punu komunalnu naknadu. Jednako tako je i sa svim porezima na tvrtku koje ubire Grad.

Dodatna vrijednost

Investiranje u naš grad potvrda je atraktivnosti Industrijskog parka Nova Gradiška kao jedne od najkonkurentnijih ulagačkih destinacija u Hrvatskoj, kao i potpune opredijeljenosti Grada za stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj lokalnog gospodarstva, kaže gradonačelnik Nove Gradiške Željko Bigović. “Naša je misija pružiti kvalitetnu infrastrukturu na izvanrednoj lokaciji uz međunarodnu autocestu, nisku cijenu zemljišta i konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, imajući u vidu potrebe ulagača za maksimalnom efikasnošću. Drago nam je da je Atlantic Grupa prepoznala ove prednosti i u Novoj Gradiški izgradila impresivno tvorničko zdanje u kojemu će naši građani naći posao, a dodatan će broj biti angažiran kroz kooperantske i infrastrukturne poslove. Bilježimo dodatan interes investitora i radujemo se daljnjem razvoju našeg kraja”, kaže Bigović. 

Nova tvornica u portfelju Atlantic Grupe u Novoj Gradiški za tvrtku znači i dodatnu vrijednost jer će na njenim iskustvima i razmjeni znanja moći ojačati i druge dijelove svog poslovanja. Izgledno je širenje asortimana u drugim prehrambenim dijelovima kompanije, a kako novi trendovi hranu usmjeravaju prema zdravim i funkcionalnim obrocima, novi kapaciteti tvrtke osigurat će konkurentnost i fleksibilnost kompaniji i u sljedećim godinama. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 91

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb