e-Privredni

A+ A A-

Čajanka kod Gardenola

U tvrtki Jan Spider iz Pitomače, članici Spider Grupe za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, puštena u rad nova linija za opremanje čajeva kapaciteta 2,7 milijuna kutijica čime je kapacitet pakirnice povećan za 20 posto. Projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna sufinanciralo je Ministarstvo gospodarstva u iznosu od 50 posto. “Moderna linija za opremanje čajeva uvjet je za značajan iskorak na tržište Europske unije, prvenstveno Njemačke i Austrije, i od velikog je značaja za uspjeh našeg novog brenda Gardenolo, robne marke isključivo organskih proizvoda pod kojom ćemo proizvoditi čajeve i specijalna toplo i hladno prešana jestiva ulja od lana, buče i industrijske konoplje”, istaknuo je predsjednik Uprave Spider Grupe Denis Nemčević.

Gardenolo, novi program proizvoda iz eko uzgoja, proizvodi se od ekološki uzgojenog bilja i to najvećim dijelom iz vlastitog uzgoja što odražava koncept poslovanja od polja do stola. Dugoročni cilj je plasirati ih na sva tržišta gdje kompanija posluje.

Novi stroj svečano je u rad pustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović naglasivši kako je riječ o primjeru koji bi mogao biti uzor drugima jer dokazuje da se u Hrvatskoj može postići uspjeh zahvaljujući “sjajnoj ideji, poduzetničkom duhu, dobroj tvrtki i sinergiji poslovnih partnera”. “Osim resornih ministarstava i lokalne uprave, za uspjeh ovakvih projekata važne su i banke. One naravno moraju biti oprezne jer barataju tuđim novcem, ali imam osjećaj da bi mogle brže i efikasnije plasirati novac u gospodarske projekte”, rekao je Josipović.

Kontroliran način uzgoja

Jan Spider na vlastitim poljima uzgaja ljekovito bilje za proizvodnju čajeva i proizvoda na bazi ljekovitog bilja, kao i ratarske kulture potrebne za proizvodnju jestivih ulja. Zbog organske proizvodnje tvrtka ima i vlastitu farmu goveda autohtone hrvatske pasmine, slavonsko-srijemskog podolca.

Ljekovito i aromatično bilje uzgaja se na kontroliran i siguran način koji jamče implementirani sustavi kvalitete ISO 22000:2005, HACCP, GMP (dobra proizvođačka praksa), Global G.A.P. (dobra agronomska praksa), a u završnoj fazi je implementacija sustava IFS (International Food Standard). Ove godine tvrtki je dodijeljena potpora iz programa Poduzetnički impuls za 2014. godinu (mjera B1 malo i srednje poduzetništvo i obrt) Ministarstva poduzetništva i obrta i HAMAG-a, a potpisan je i ugovor o dodjeli sredstava s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz IPARD programa 101 i 103 ukupne vrijednosti osam milijuna kuna. “Tim novcem izgradit ćemo novu proizvodnu i skladišnu halu, investirati u mehanizaciju za poljoprivrednu proizvodnju i još jedan stroj za opremanje čajeva”, rekao je Nemčević. 

Goran Gazdek (27.10.2014.)

 

Hitovi: 109

Bijela knjiga investitora

Udruženje stranih ulagača (FIC) predstavilo je Bijelu knjigu stranih ulagača koja sadrži pregled situacije u hrvatskom gospodarstvu i preporuke kojima bi se poboljšalo poslovno okruženje u Hrvatskoj.

Hrvatska je po mnogim kriterijima jedna od najlošijih članica Europske unije i kako bi uhvatila priključak s drugim članicama, treba se više koristiti vrstom financiranja kao što su izravna strana ulaganja. Kako navodi Bijela knjiga, studije pokazuju da povećanje izravnih stranih ulaganja od jedan posto povećava ukupno investiranje u rasponu od pola do 1,3 posto, a rast BDP-a za pola do jedan posto. Osim što direktne strane investicije mogu pomoći gospodarskom oporavku, tvrtke koje spadaju u tu kategoriju predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva, bilo kroz kapital, ukupni prihod, izvoz, zaposlenost ili investicije.

Prema podacima FIC-a, krajem 1990-ih izravne strane investicije činile su 10 posto ukupnog kapitala i ukupnih prihoda te ostvarivale 18 posto izvoza, a zapošljavale su gotovo osam posto od ukupnog broja zaposlenih, predstavljajući nešto više od petine ukupne vrijednosti investicija u gospodarstvu. Danas pak strane kompanije ostvaruju više od 45 posto ukupnog kapitala, 50 posto ukupnih prihoda, 55 posto izvoza, 45 posto ukupnih investicija i zapošljavaju četvrtinu ukupnog broja zaposlenih.

U čemu smo najgori

U udruženju stranih ulagača upozoravaju da bi se Vlada trebala usredotočiti na troškove poslovanja i unapređenje poslovne klime. Prema rangiranju troškova poslovanja Svjetske banke, Hrvatska je među najgorim zemljama Europske unije u ukupnom poretku. U gornjoj je polovici ili prosjeku kad je riječ o početku poslovanja, dobivanju električne energije, dobivanju kredita, plaćanju poreza i izvršenjima ugovora, ali je najgora od 28 zemalja u građevnim dozvolama, upisu vlasništva, zaštiti ulagača, trgovini preko granica i rješavanju insolventnosti, navodi se u Bijeloj knjizi.

Najteži problemi za investitore dolaze na područjima pravne nesigurnosti, poreznih obveza, parafiskalnih naknada, javne uprave i pravosuđa te pitanjima rada. U pitanjima pravne nesigurnosti investitori predlažu procjene utjecaja novih zakona i manje hitre izmjene zakona. Kod poreznih obveza predlažu uspostavu komunikacije o porezima s poduzećima, bolju prilagodbu poreznih zakona i brže rješavanje sporova, kao i jače izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i smanjivanje duga po PDV-u za nenaplativa potraživanja.

Predlaže se jednaka komunikacija poduzeća i države i kod smanjenja parafiskalnih davanja, a administraciju i pravosuđe je potrebno kroz različite mjere ubrzati i racionalizirati. Investitori predlažu i olakšavanje otpuštanja i zapošljavanja, rješavanje nejasnoća u Zakonu o radu,

te ukidanje nepotrebnih pregleda, prekvalifikacija, obuka. Za olakšavanje stanja na tržištu rada dobro je priznavati svjedodžbe potrebne za praktičan rad, a radnicima se za teorijsku nastavu treba omogućiti dopisno osposobljavanje. 

Krešimir Sočković (27.10.2014.)

Hitovi: 116

Kako do EU novca

Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, je osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta.

 

Uz dostupna EU sredstva, za uspješnu provedbu projekta potrebno je osigurati i udio vlastitog učešća korisnika u projektu, te u većini slučajeva i sredstva kojima će se osigurati financijska likvidnost tijekom provedbe projekta, odnosno premostiti razdoblje od prijave troškova relevantnom ugovornom tijelu do isplate sredstava korisniku za pokriće. Upravo stoga su Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) organizirali konferenciju Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi, održanu u Forumu Zagreb Green Gold centra u Zagrebu.

“Europski fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika Komore i ova konferencija je samo jedna u nizu kojima će cilj biti ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva za korištenje tih sredstava, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore”, Luka Burilović. “Komora je do sada odradila više od 130 europskih projekata pa imamo dobra iskustva u njihovoj pripremi i provedbi. Uz to, nedavno je uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. Za naše članice pripremamo i uslugu provjere prihvatljivosti i analize njihovih projekata što će im smanjiti troškove pripreme projekta, a ujedno i ukloniti njegove nedostatke”, najavio je Burilović.

Novi specijalizirani krediti

Članica uprave HBOR-a, Martina Jus najavila je kako će ta banka osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova EU-a. “Novac iz EU fondova je velika prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva”, kazala je Martina Jus, dodavši kako će se uskoro krenuti s novim programom mikrokreditiranja za koji će biti potrebna još manja sredstva osiguranja nego što je to bilo do sada.

Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuo je kako je u tijeku priprema strateških dokumenata koji će u potpunosti biti spremni tek sredinom iduće godine kada će biti dovršeno akreditiranje institucija za njihovo provođenje. “No to ne znači da će se s natječajima za dodjelu sredstava čekati do lipnja iduće godine”, zaključio je on. Dodao je kako je financijski okvir u sljedećem razdoblju 10,7 milijardi eura, od čega će se najviše utrošiti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ribarstva, a znatna sredstva bit će utrošena kako bi se povećao udio ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih niskih 0,7 posto BDP-a. 

Ne kasnimo u programiranju

Marina Marasović, rukovoditeljica Direkcije EU fondovi i financijski instrumenti HBOR-a, istaknula je kako EU darovnice ne pokrivaju finaciranje cijelog projekta i zato su potrebni krediti. “Većina projekata sufinancirana je u vrijednostima od 20 do 45 posto. Ostatak korisnik mora sam osigurati. Javni projekti su nešto manje kreditno zahtjevni no 10 posto vrijednosti koji se mora kreditirati može biti puno. Jednako tako dio troškova koji se u projektu ne mogu izbjeći, a fondovi ih ne priznaju moguće je pokriti kreditom”, pojasnila je ona. U HBOR-u najavljuju nastavak razvoja kreditnih proizvoda namijenjenih javnom sektoru, privatnicima, a uskoro će se kreirati i kreditna linija za korisnike projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice.

 

Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove poljske razvojne banke Bank Gospodarstwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova rekao je kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. “Nemojte brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremi strateških dokumenata. Proces ide polako u cijelom EU-u i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek potkraj 2015.”, kazao je Szczepanski. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize na Konferenciji je predstavio prioritete EU fondova za razdoblje do 2020. godine. “Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi dolara kojima se žele stvoriti nova radna mjesta, izgraditi snažnije gospodarstvo i stvoriti ravnopravnije i uključivo društvo”, naglasio je Savić.

Od grantova prema financijskim instrumentima

Nakon uvodnih predavanja, na Konferenciji su održana tri panela. Na prvom panelu govorilo se o izvorima i mogućnostima financiranja EU projekata. U budućnosti ćemo od bespovratnih grantova ići sve više prema financijskim instrumentima koje ćemo koristiti iz strukturnih programa EU-a, istaknula je Kristina Cappucci, starija specijalistica za EU fondove Zagrebačke banke. “Naša banka već radi na pripremi i provedbi toga u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Želja nam je da u idućim godinama približimo klijentima sve mogućnosti koje im omogućavaju europske institucije”, dodala je. Darko Crha, član Uprave Data Linka, tvrtke koja je korisnik sredstava iz prvog natječaja namijenjenog sektoru malih i srednjih poduzeća, istaknuo je kako je u korištenju europskog novca izuzetno bitna dobra sinergija sa savjetnicima. “Morate znati što želite i morate imati dobar poslovni plan, a razvojna agencija i banka su nam aktivno pomagali. Ono što zabrinjava je još uvijek velika nestručnost pojedinih ljudi u provedbenom sektoru, potrebna im je dodatna edukacija. Van pameti je da mi sami sebe podmićujemo. Kada kupujemo neke strojeve želimo najkvalitetnije za najmanje novaca”, ocijenio je Crha.

Manje papirologije

Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a istaknula je kako je krajem 2012. Sektor proveo anketu o planiranim ulaganjima u poljoprivredu i prehrambenu industriju. “Stručne službe sudjeluju u radu tijela ministarstava i sudjeluju u izradama pravilnika te daju mišljenja koja će omogućiti obnovu proizvodnog potencijala i rasta ulaganja u gospodarstvo”, kazala je ona. Konzultantica iz tvrtke Valencia, Jasna Matić smatra kako interes za sudjelovanje u projektima postoji kao što je to bilo i za projekte IPARD-a. “Ono što još uvijek zna biti problem je to da pravilnici po kojima se rade natječaji nisu gotovi prije samog natječaja pa se gubi vrijeme za pripremu”, naglasila je Jasna Matić.

Ana Jurković, voditeljica Službe za ekonomske analize Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ističe kao dobru činjenicu to da je papirologija smanjena i da se većina toga može odraditi elektroničkim putem. “Izrade poslovnih planova bit će jednostavnije nego za natječaje iz pristupnih programa. Preuzimanje ulaznih podataka i automatizacija popunjavanja tablica smanjuju mogućnosti pogreške sudionicima natječaja”, kaže Ana Jurković.

Korisnik IPARD mjera Milivoj Dragošević, vlasnik Purexa, istaknuo je suradnju u dobroj vjeri i raspoloženju za komunikaciju institucija koje su davale brze odgovore, no cijela procedura traje predugo. “Na žalost ljudi nisu pripremljeni na ono što dolazi nakon investicije. Nedostaju znanja o upravljanju financijama, tehnološki zaostajemo, a nemamo ni marketinških znanja”, dodao je Dragošević.

Pomoć za lokalne proračune

Na panelu o financiranju jedinica lokalne samouprave Marga Kuzmić iz Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a je rekla kako postoji velik interes jedinica lokalne samouprave za ulaganja u poslovnu infrastrukturu. Dorotea Prpić, ravnateljica Ustanove za razvoj grada Senja istaknula je kako je jedinicama lokalne samouprave novac iz fondova znatan vjetar u leđa proračunu. “Senj je iz tih izvora potrošio 7,6 milijuna kuna za kanalizaciju, za uređenje parka Nehaj 1,2 milijuna, a iz drugih izvora ulagalo se i u druge infrastrukturne projekte. Ono što je mana je da procedura često dugo traje pa smo se u jednoj prilici gotovo našli u situaciji da nam istekne građevna dozvola za projekt”, kazala je ona.

Marija Tufekčić, direktorica konzultantske tvrtke Plavi partner istaknula je da, iako postoji mišljenje da nemamo dovoljno projekata, postoji mnogo onih u različitim fazama pripreme. “Potrebna su nam izdašnija sredstva za učenje i administraciju i upravo će EU fondovi biti ključni elementi tihe revolucije u javnoj upravi na svim razinama jer nas tjeraju na ispravnu proceduru. Statistika govori da najveći broj projekata i dalje biva odbijen na administrativnoj provjeri. Padanje 60 posto dobrih projekata zbog tehničkih razloga nije dopustivo”, zaključuje Marija Tufekčić. 

Krešimir Sočković (20.10.2014.)

Hitovi: 268

Nastavak pozitivnih trendova u turizmu

Na Danima hrvatskog turizma 2014., koji su se ove godine u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održali u Opatiji od 16. do 17. listopada, okupilo se oko 2500 sudionika. 

“Tijekom svih ovih godina Hrvatska je rastuća turistička destinacija. Brojke pokazuju da je takav trend nastavljen i ove godine. Turizam je dosegao udjel od 16,5 posto u hrvatskom BDP-u tako da sve više postaje značajan za ostale segmente hrvatskog gospodarstva. U narednom periodu predstoji nam stalan rad na jačanju suradnje privatnog i javnog sektora. Iako smo dosta napravili u omogućavanju investiranja u određen broj zapuštenih objekata, na investicijskom ozračju moramo još dosta poraditi. Vlada i Ministarstvo turizma donijeli su niz strateških dokumenata, kako bi se podigla kvaliteta i rast hrvatskog turizma”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma.

Upravljanje destinacijom

Lorencin je istaknuo kako je ključna tema ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma upravljanje destinacijom i destinacijski menadžment. “Riječ je o najkompleksnijem izazovu kojim želimo artikulirati turističku politiku. Iako se destinacijski menadžment već primjenjuje u destinacijama, želimo ga formalizirati te putem zakona i propisa omogućiti njegovo nesmetano odvijanje, kako bi u konačnici svi postigli zajednički cilj, a to je povećanje konkurentnosti našeg turizma”, rekao je ministar te priznao da je određeni broj destinacija već odavno uveo destinacijski menadžment, ali da je s druge strane jedan dio destinacija vrlo loše upravaljan i uvelike zaostaje.

Predstavnica UNWTO-a Esencan Terzibasoglu naglasila je kako je turizam jedan od najjačih sektora na svijetu. “UNWTO puno radi na promoviranju turizma koji je vrlo važan sektor za vlade i ključan izvor rasta. Upravo u kreiranju kvalitetnog brenda i održivom upravljanju turističkim razvojem vrlo važnu ulogu ima destinacijski menadžment”, istaknula je ona.

Cilj je dostižan

Turističke trendove Irske i destinacijski razvoj ove zemlje predstavio je Aidan Pender iz Failte Irelanda. On je naglasio kako se turizam često i pogrešno shvaća kao industrija hotela, restorana i barova. Pender smatra kako su ta tri segmenta samo popratni zahtjevi modernih turista koji turizam ipak gledaju kroz specifične proizvode poput sportskog, kulturnog ili medicinskog turizma, koji su ujedno i glavni motivi dolaska u određenu destinaciju. “Ključ uspjeha u turizmu je jaka suradnja javnog i privatnog sektora te kvalitetna analiza ciljanog tržišta”, zaključio je Pender, koji ima bogato iskustvo rada i u javnom i u privatnom sektoru.

Damir Medved iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla ističe kako Hrvatska može ostvariti cilj Startegije razvoja turizma, prema kojem do 2020. godine treba biti među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja. “Uvjeren sam da Hrvatska može biti top destinacija na Sredozemlju kada govorimo o tehnologijama. Nove tehnologije su postale vrlo važan segment cjelokupnog turističkog sektora”, istaknuo je Medved. 

Jozo Vrdoljak (20.10.2014.)

Hitovi: 226

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb