e-Privredni

A+ A A-

Kako su se gradovi opametili i što milijarde eura imaju s tim

Kada se govori o njemačkom gradu Hamburgu, prva pomisao kod većine ljudi je njegova luka. Ona zauzima oko jedne desetine ukupnog gradskog područja (7145 hektara) i okosnica je tamošnjeg poslovanja. Luka ne koristi samo Hamburgu – oko 261.000 radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o njoj te je ona važan stup izvoza.

Također, Hamburg je jedan od onih gradova koji se može nazvati pametnim. Riječ je o gradovima koji koriste ICT tehnologiju kako bi povećali gospodarsku konkurentnost, ubrzali poslovne procese i aktivnosti, poboljšali kvalitetu života građana i smanjili potrošnju energije te tako i emisiju stakleničkih plinova. Konkretno, Hamburška lučka uprava je još u 2009. počela s nadogradnjom temeljne infrastrukture informatičke tehnologije. To je bio korak koji je omogućio luci razvoj aplikacija koje su zasnovane na senzorima za nadzor prometa koji ulazi i izlazi iz lučkog područja, uključujući onaj kopneni i vodeni. Tehnologija je sada postala dio strateškog ulaganja u unapređenje rasta grada i povećanje kakvoće života.

Smart City Barcelona

I projekt Smart City Barcelona nastoji učinkovito pružati komunalne usluge na nekoliko razina građanima toga španjolskoga grada korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Model utvrđuje 12 područja, među kojima su zaštita okoliša, ICT, voda, energija, tvari (otpad) i otvorena uprava. Trenutačno, Barcelona ima 22 glavna programa i 83 zasebna projekta koji se uklapaju u ta područja. Neki od njih su pametna rasvjeta, pametni parking, pametno upravljanje vodom te pravilno upravljanje otpadom. Zamjenik gradonačelnika Antoni Vives nedavno je izjavio kako Barcelona uštedi 58 milijuna dolara godišnje korištenjem tehnologije pametne vode i da je grad povećao prihode od parkinga za 50 milijuna dolara korištenjem tehnologije pametnog parkinga. Ustvrdio je i to da je Barcelona kroz projekte Smart City stvorila 47.000 novih radnih mjesta.    

Osim Hamburga i Barcelone, pametni gradovi koje valja istaknuti su Manchester, Amsterdam, Kopenhagen, Stockholm, London. Rješenja koja su implementirali uvelike su unaprijedila usluge građanima. A u velikom broju slučajeva i pojeftinila te usluge, kako za grad, tako i za građane.

Prema predviđanjima, ulaganja u razvoj pametnih gradova povećat će se sa sadašnjih milijardu dolara na 12 milijardi dolara do 2025. godine.

Kako stoji Hrvatska

Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, kaže nam da istraživanje koje je proveo Deloitte u suradnji s Udrugom gradova pokazuje kako u Hrvatskoj, budući da samo pet posto gradova ima razvijenu strategiju pametnog grada, ne postoji potpuna svjesnost o važnosti jasne vizije i težnje k uspostavi pametnog grada. “Također, istraživanje prikazuje da napredne tehnologije još uvijek nisu iskorištene do maksimalnog potencijala kako bi osigurale više kanala kroz koje se pružaju pojedine usluge te kako bi unaprijedile kvalitetu usluga koje se pružaju građanima. Ono što je pozitivno jest činjenica da postoji sve više aktivnosti koje upućuju na to da gradovi polako spoznaju bitnost tehnologija i njihove primjene kako bi u konačnici pružali pametne usluge i postali pametni gradovi”, ističe on.

Nadalje, istraživanje pokazuje kako ograničenost budžeta hrvatski gradovi i dalje vide kao najveći izazov. Pružanje usluga i sudjelovanje građana još uvijek se odvija tradicionalnim kanalima i osobnim putem. Tako je 90 posto usluga građanima pruženo u prostorijama gradske uprave, odnosno u izravnom kontaktu sa službenicima.

U sljedećih tri do pet godina gradovi u nas planiraju intenzivno ulagati u područja u kojima tehnologija može donijeti značajne uštede i bolju kvalitetu usluge. Najviše ulaganja, čak 95 posto, planira se u vodno gospodarstvo, 85 posto u javnu rasvjetu, a 75 posto u obrazovanje i osposobljavanje.

Javno i privatno

Važno je naglasiti i to da je aktivno sudjelovanje privatnih partnera jedan od modela razvoja koncepta pametnih gradova. Međutim, 65 posto hrvatskih gradova nije razvilo segmente javno-privatnog partnerstva. Onih 35 posto koji jesu takva su partnerstva iskoristili za razvoj sportskih sadržaja, cestovne infrastrukture i energetsku učinkovitost.

Ipak, raznolikost pametnih rješenja koje gradovi primjenjuju pokazuje naznake proaktivnosti i svjesnosti o promjeni zahtjeva i potreba građana. Tako 100 posto gradova koji su obuhvaćeni istraživanjem ima web stranicu gradske uprave. K tomu, 80 posto ima društvene stranice grada i gradskih poduzeća, 45 posto geografske informacijske sustave (GIS) i online obrasce, a 40 posto mobilne turističke aplikacije. 

Sve počinje strategijom

Uspješnost implementacije pametnoga grada zahtijeva integriranost svih ključnih aspekata razvoja tog koncepta, a započinje strategijom. Direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea Ivica Perica kaže kako je stoga potrebno definirati ciljeve, prioritete i postaviti zadatke kao što su skraćenje prometnih gužvi za 30 minuta. Potom je važno utvrditi projekte, modele financiranja, analizirati procese stvaranja vrijednosti i odrediti sudionike među kojima mogu biti tehnološke tvrtke, banke, telekom operatori... 

Boris Odorčić

Hitovi: 96

Hrvatska izbjegla dodatne makroekonomske zadatke

Europska komisija Hrvatskoj nije dala dodatne korektivne mjere za borbu s prekomjernim deficitom, objavljeno je prošli tjedan u Bruxellesu. Hrvatski plan za smanjivanje manjka i javnog duga dobio je tako zeleno svjetlo, a EK je Hrvatskoj ukazao na šest gospodarsko-političkih preporuka koje u iduće dvije godine treba provesti s osobitom pozornošću. Hrvatski Nacionalni program reformi ocijenjen je kao dobra baza za provedbu odgovarajućih ekonomskih i reformskih politika u narednom razdoblju, ocijenio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić i dodao da će se provedbom plana reformi stvoriti uvjeti i za provođenje ostalih preporuka Europske komisije.

Porez na imovinu, odnosno, nekretnine, i prošle je godine bio u programu Vlade, no za sada sustav još nije spreman za takav oblik poreza. “Na tome se kontinuirano radi, no to je skup i težak posao za koji su nam potrebne tehničke pripreme, prije svega – sređivanje vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga”, rekao je Grčić.

Nastavak niza pozitivnih pokazatelja

Vlada nastoji stvoriti još kvalitetnije okruženje u kojem će nastaviti ubrzavati gospodarski kotač koji se pokrenuo, sve dok se ne postignu stope rasta koje Hrvatskoj nužno trebaju da bi mogla upravljati javnim dugom i fiskalnim sustavom te da bi mogla zadovoljiti sve potrebe građana, naglasio je potpredsjednik Vlade.

Podsjetio je da i Europska unija Hrvatsku smješta u gornji dom po provedenim reformama: “Po uspješnosti u provedbi reformi ocijenjeni smo kao osma zemlja u EU”. U narednim mjesecima pokušat će se restrukturirati i refinancirati jedan dio javnog duga. Nastavlja se proces smanjenja parafiskalnih nameta pa je ove godine planirano smanjenje za oko 280 milijuna kuna. “Penalizacija ranijeg umirovljenja je jedino područje u Nacionalnom programu reformi gdje još nismo imali potpunu usklađenost s Europskom komisijom”, rekao je Grčić i zaključio da je Vlada ovaj put još ozbiljnije pristupila cijelom poslu. To je Europska komisija prepoznala te potvrdila uspostavu dobrih temelja za provedbu reformskih politika u narednom razdoblju.

Potpredsjednik Grčić istaknuo je da ohrabrenje predstavlja i nastavak niza dobrih gospodarskih pokazatelja: “Uz pozitivne trendove kao što su rast BDP-a, pad nezaposlenosti, smanjenje deficita u prva četiri mjeseca ove godine, nema dodatnih kaznenih mehanizama za Hrvatsku niti u području makroekonomskih pokazatelja niti u proceduri prekomjernog deficita”.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocijenjeno je da preporuke EK ciljaju na područja na koje i analitičari HGK već dulje vrijeme upozoravaju. HGK je nekoliko puta predlagao rješenja za povoljnije poslovno okruženje, efikasnu i jeftinu javnu upravu te osmišljen dugoročni pristup u razvoju zemlje.

Hrvatska izbjegla dodatne makroekonomske zadatke

To što EK ponavlja veliki dio prethodnih preporuka, potvrđuje stavove HGK da je odgovor na gospodarsku krizu i strukturne probleme hrvatske ekonomije do sada bio nepravovremen i nedostatan po intenzitetu u odnosu na dubinu krize i veličinu strukturnih reformi koje treba provesti.

Hrvatska se očito s nedovoljnim intenzitetom i presporom dinamikom prilagođava europskom integralnom pristupu gospodarskom rastu koji se temelji na povećanju investicijske aktivnosti, ubrzanju strukturnih reformi i provođenju fiskalne odgovornosti. Stoga vjerujemo da će pojačani monitoring Europske komisije pridonijeti brzini i dubini provedbe potrebnih reformskih zahvata, ocjenjuje se u HGK. 

Preporuke EK: porez na nekretnine i kasnije umirovljenje

Prva preporuka Europske komisije Hrvatskoj za provedbu u 2015. i 2016. godini odnosi se na fiskalnu politiku. Mora se osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita, unaprijediti kontrola rashoda i uvesti kažnjavanje proračunskih korisnika koji krše limite. Pri tome je važno usvojiti zakon o fiskalnoj odgovornosti i ojačati ulogu državne revizije. Na prihodnoj strani uvesti porez na imovinu (nekretnine) te osnažiti upravljanje javnim dugom.

Na drugom je mjestu obeshrabrivanje ranog umirovljenja, uz rješavanje fiskalnih rizika zdravstva. Treća preporuka govori o usklađivanju plaća s produktivnošću, poboljšanju zaposlenosti uz smanjivanje nezaposlenosti i reformu sustava socijalne sigurnosti.

Na četvrtom je mjestu smanjivanje preklapanja između državne i lokalne uprave, racionalizacija sustava agencija, povećanje transparentnosti javnih poduzeća te privatizacija poduzeća iz državnog portfelja. U petom koraku nalazi se smanjenje parafiskalnih davanja uz uklanjanje prepreka u uslužnom sektoru. U okviru toga treba poboljšati efikasnost i kvalitetu pravnog sustava, posebno trgovačkih sudova.

I na kraju slijedi šesta preporuka, koja se odnosi na osnaživanje predstečajnih i stečajnih postupaka radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog stečaja te rješavanje nenaplativih kredita.

Igor Vukić

Hitovi: 162

Razmjenom iskustava do boljih rezultata

 

Godišnje kušanje hrvatskih vina u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore održano je proteklog tjedna u hotelu Crown Plaza u Beogradu. Na toj je manifestaciji sudjelovalo 19 hrvatskih vinarija: Agrolaguna, Badel 1862, Belje, De Georgiis, Iločki podrumi, Jako vino, Vinarija Jokić, Vinarija Škaulj, PP Orahovica, Zlatan Otok, Lagradi, Degrassi, PZ Vrbnik, Kutjevo, OPG Eliđo Pilato, Erdutski vinogradi, Kozlović, PZ Postup i Krauthaker.

Prije samog kušanja vina, održan je sastanak predstavnika Udruženja vinarstva HGK i Udruženja vinara Privredne komore Srbije (PKS) na kojemu se raspravljalo o mogućnostima suradnje, a ujedno su održane i prezentacije sektora vinarstva Hrvatske i Srbije. “Udruženje vinarstva HGK je odabralo srpsko tržište za promociju hrvatskih vina prije svega zbog blizine, ali i tradicije te zbog toga što to tržište uvozi dosta vina. Upravo bi to događanje trebalo biti put prema otvaranju tržišta hrvatskih vina u Srbiji”, rekao je Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva HGK. 

Veliki prostor za suradnju

Govoreći o brendiranju hrvatskih vina i percepciji Hrvatske kao vinske zemlje, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, istaknula je kako je upravo to glavni cilj projekta Vina Croatia Vina Mosaica koji je pokrenulo Udruženje vinarstva HGK. Dodala je kako postoji značajan prostor za suradnju hrvatskih i srpskih vinara kao i razmjene iskustava, ali i mogućnosti za korištenje financijskih sredstava iz fondova EU-a na zajedničkim projektima. Božica Marković je pozvala Udruženje vinarstva PKS-a, kao i ostale srpske vinare da budu partneri hrvatskim vinarima u nastupu na vinskim sajmovima.

Pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede Zoran Vasić naglasio je važnost suradnje u području poljoprivrede i prehrambene industrije te rekao kako kroz predstavljanje hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja predstavljamo i hrvatsku poljoprivredu. “Za naše proizvođače vina značajan je i izvoz hrvatskih vina, koji iz godine u godinu raste i to prije svega zbog kvalitete tog vina, ali i prepoznatljivosti na srpskom tržištu”, rekao je Vasić. Dodao je kako Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s HGK-om nastoji pomoći da se taj put uspješne gospodarske suradnje u području vinarstva dviju zemalja i dalje nastavi.

Potencijale srpskog vinskog sektora, koje je do devedesetih godina stagniralo, predstavila je predstavnica PKS-a Milada Lukešević koja je istaknula kako od 2000. godine taj sektor raste i danas zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Srbije. Na to ukazuje podatak da je prošle godine Srbija izvezla vina u visini 17 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti oko 40 milijuna dolara. “Nastojimo da se ta razlika uvoza i izvoza smanji što je više moguće, a to možemo postići jedino visokom kvalitetom proizvoda koja je sve prisutnija u Srbiji. Također, radimo i novi zakon o vinu koji usuglašavamo s regulativama iz EU-a, koji bi potkraj ove godine trebao biti gotov”, kazala je Milada Lukešević, zahvalivši se HGK-u na suradnji i sudjelovanju u zajedničkim projektima.

U Hrvatskoj 20.941 hektar vinograda

 Potencijale hrvatskoga vinskog sektora predstavio je tajnik Udruženja vinara HGK Igor Barbarić koji je naglasio kako Hrvatska ima ukupno 20.941 hektar vinograda prosječne veličine 0,26 hektara ili 0,51 hektar u jednom gospodarstvu. Većina proizvođača grožđa, čak njih 90 posto, su mali proizvođači čiji su vinogradi do jedan hektar površine. U prometu vina sudjeluju 1624 proizvođača sa 575.389 hektolitara vina, dok 75 posto vina u prometu imaju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Vrijednost proizvodnje vina iznosi 7,3 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 22,5 milijuna litara vina u vrijednosti od 32 milijuna američkih dolara, a izvoz je iznosio 3,5 milijuna litara u vrijednosti od 15,5 milijuna dolara. Vina se ponajviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu, Njemačku, Srbiju i Crnu Goru, a uvoze iz Makedonije, Francuske, Italije i Njemačke. Barbarić je predstavio i rad Udruženja vinarstva HGK koje radi na promociji vina u zemlji, regiji, na zajedničkom tržištu EU-a i na trećim tržištima, te na brendiranju hrvatskih vina i Hrvatske kao vinske zemlje. Osim toga, to udruženje sudjeluje u donošenju propisa te artikuliranju problema i potreba sektora prema mjerodavnim tijelima te provodi edukacije članica u sektoru vinogradarstva i vinarstva. Inače, tijekom jeseni nastavit će se s promocijom hrvatskih vina na tržištu Srbije, ponajprije putem prodajnih sajmova u nekim od najvećih trgovačkih centara u Srbiji.

Sanja Plješa

Hitovi: 152

BDP može jače rasti zahvaljujći EU novcu

Sredstvima iz europskih fondova nacionalni BDP možemo dizati za dva postotna poena godišnje, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, na okruglom stolu pod nazivom Pitaj ministre sve o EU fondovima, koji su organizirali Otvoreno učilište Algebra i Jutarnji list.

“U prvim godinama utjecaj tih fondova na BDP je, istina, manji, 0,4 do 0,6 posto, ali u najboljim godinama to se diže do dva posto. EU fondovi u budućnosti Hrvatskoj mogu donijeti, odnosno očuvati, 15.000 do 20.000 radnih mjesta godišnje. Vjerujem da ćemo u skoroj budućnosti, po uzoru na najuspješnije nove članice Unije sva javna ulaganja financirati većinom europskim novcem”, istaknuo je Grčić.

Svoj posao u ovome trebaju odraditi i poduzetnici jer ako im netko pokloni 40 ili 50 posto novca za isti su postotak konkurentniji pred onima koji to ne mogu iskoristiti, a za isti postotak skraćuje im se i vrijeme povrata investicije.

“EU fondovi su kvalitetan izvor kojem se ne vraća novac, što može biti početna prednost poduzetnicima, građanima, jedinicama lokalne samouprave, zaposlenima i nezaposlenima”, zaključuje Grčić.

Mogućnosti za rast poljoprivrede

Poljoprivrednom i ruralnom razvoju u razdoblju do 2020. na raspolaganju su 2,4 milijarde eura iz EU fondova, ističe ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Moje ministarstvo se dobro pripremilo za privlačenje sredstava iz tih fondova i u 2014. smo napravili velik posao kako bi hrvatski agrar mogao postati konkurentniji koristeći taj novac”, istaknuo je Jakovina. Najveće mogućnosti za rast poljoprivrede i prerade prehrambenih proizvoda ministar vidi kroz mjeru 4 koja raspolaže sa 1,4 milijarde eura bespovratnog novca za ulaganja u fizičku imovinu. “Da smo na dobrom putu govori i činjenica da je na natječaj vrijedan 640 milijuna kuna, koji je raspisan početkom godine, pristiglo 1280 projekata vrijednih 3,9 milijardi kuna”, smatra Jakovina.

Na konkretna poduzetnička pitanja odgovarali su uz ministre i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Viktorija Rončević, pomoćnica ministra Grčića Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra poljoprivrede i čelnica Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju Davorka Hajduković, te pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak.

Krešimir Sočković

Hitovi: 169

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb