e-Privredni

A+ A A-

Srednjoeuropski motor Europske unije

Hrvatske tvrtke investirale su dosad više od 190 milijuna eura u zemljama Višegradske skupine (Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj). Potencijali suradnje su daleko veći, rečeno je na Gospodarskom forumu s tvrtkama iz tih zemalja, održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na Forumu su sudjelovali predstavnici 24 tvrtke iz skupine V4, kako se kraće naziva Višegradska skupina, te predstavnici 40 hrvatskih poduzeća.

“Zemlje Višegradske skupine predstavljaju područje koje bi moglo postati pokretač rasta za cijelu Europsku uniju u sljedeća dva desetljeća”, rekao je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove. Naglasio je kako je skupina tih zemalja zbog članstva u Europskoj uniji u 10 godina povećala bruto domaći proizvod prosječno za jedan posto. Slovačka i Poljska su udvostručile svoj BDP po stanovniku, a kupovna moć je dostigla 65 posto prosjeka EU-a. Također im je i izvoz rastao triput brže od izvoza EU15. Višegradska skupina drugi je proizvođač automobila u EU-u, iza Njemačke. Stoga je potrebno poboljšati međusobnu trgovinu i ulaganja te istražiti mogućnosti za bolju i prisniju suradnju između V4 i Hrvatske, kazao je Juričić.

Prezentiran i katalog investicija HGK-a

Sudionike Foruma pozdravio je veleposlanik Slovačke Juraj Priputen. Naglasio je veliki potencijal te dobre poslovne mogućnosti za suradnju na tržištu Višegradske skupine i Hrvatske. Uz susrete u gospodarskim komorama, tvrtke mogu dodatne informacije i pomoć pri investiranju pronaći i u veleposlanstvima, istaknuo je Priputen. U radu Foruma sudjelovali su veleposlanici i ostalih zemalja skupine V4.

Ukupna robna razmjena Hrvatske i zemalja Višegradske skupine iznosi 2,64 milijarde eura godišnje. To je 10,2 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom. Prema riječima

Silve Stipić Kobali, pomoćnice direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK-a, najveći potencijal za suradnju leži u području industrije, poljoprivrede i prehrambene industrije, turizma, energetike i infrastrukture. Gostima iz Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske prezentiran je i katalog investicija HGK-a sa 130 privatnih i javnih investicijskih projekata u Hrvatskoj, vrijednih 6,9 milijardi eura.

Među ostalima, na Forumu se predstavila tvrtka Subterra iz Češke Republike. Njen menadžer Alen Novosad istaknuo je da tvrtka već ima iskustva na izgradnji autocesta u Hrvatskoj, a poslovnu suradnju očekuje i u budućnosti. Tvrtka ima široka znanja u području izgradnje tunela, željezničkih i cestovnih mreža, obnovi infrastrukture, izgradnji hidrocentrala i slično. Novosad je istaknuo kako su najveće zapreke za poslovanje u Hrvatskoj značajne birokratske prepreke te različito tumačenje propisa. Uz ostale, na Forumu su bili i predstavnci slovačkog Smart Corporationa, OTP banke, UHY Consultinga iz Poljske. Svoja iskustva poslovanja na tržištima zemalja Višegradske skupine prenijeli su predstavnici Dalekovoda, Bilfinger Đuro Đaković Montaže i Podravke. U sklopu Foruma održani su i izravni poslovni razgovori hrvatskih, čeških, slovačkih, mađarskih i poljskih tvrtki. 

Igor Vukić (24.11.2014.)

Hitovi: 120

Zaustavljen pad tržišta nekretnina

Podaci o stanju na tržištu nekretnina pokazuju kako se zaustavlja pad tržišta. U prvih devet mjeseci 2014. prosječna cijena četvornog metra pala je za oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2013., što je potaknulo veći broj kupaca da svoj novac uloži u kupovinu nekretnina. Ti podaci ohrabrili su oko 450 sudionika najznačajnijeg godišnjeg skupa tvrtki u poslovanju nekretninama - 22. foruma poslovanja nekretninama koji je u zagrebačkom hotelu Westin organiziralo Udruženje poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore. Glavne teme skupa bile su novosti na području prostornog uređenja, gradnje i građevinske inspekcije te novosti u oporezivanju prometa nekretnina koje nas čeka od početka iduće godine.

U vremenima kakva su danas i zaustavljanje pada negativnog trenda budi optimizam da će se dogodine na ovom forumu moći govoriti o ipak nešto pozitivnijim pokazateljima, istaknuo je na Forumu potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher

 

 

 

. “Ovaj je forum dokaz da su edukacije potrebne i da je institucionalno pamćenje koje Komora ima nužno očuvati”, smatra Zaher.

Porez na nekretnine da, ne zna se kad

Hrvatski je sabor prošle godine usvojio Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Novine u sustavu prostornog uređenja uvedene Zakonom o prostornom uređenju su ovaj sektor učinili transparentnim, javnim i svima dostupnim, rekla je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. “Osnovan je Hrvatski zavod za prostorni razvoj, definirana je nova hijerarhija prostornih planova od kojih svaki ima provedbenu dimenziju, uveden je urbanistički plan uređenja (UPU) državnog i regionalnog značaja, skraćen je i pojednostavljen postupak izrade i donošenja kao i sadržaja prostornih planova. Uvedeno je to da izdvojeno građevinsko zemljište izvan naselja za koje u roku od pet godina nije donesen UPU ili nije započeta gradnja infrastrukture, prestaje biti građevinsko, uveden je informacijski sustav prostornog uređenja – ISPU, uvedena je lokacijska informacija, a ukinuta je lokacijska dozvola osim za određene zahvate u prostoru”, ističe Anka Mrak Taritaš. Dodala je kako je ostvaren i novi sustav planiranja, a u fazi uvođenja je i državni plan prostornog razvoja, prostorni plan državne, regionalne te lokalne razine.

U Ministarstvu najavljuju kako će se porez na nekretnine uvoditi, no još nisu sigurni hoće li to biti 2016. ili 2020. godine što, kako kažu, ovisi o mnogim pitanjima. “Potrebno je imati početno stanje i moramo znati na što se porez uvodi te još niz drugih stvari. Potrebno je znati i s kojim se nekretninama raspolaže, a i redefinirati poreznu politiku”, smatra ministrica.

Graditeljstvo se budi

Prema procjenama Ministarstva, graditeljstvo se budi jer se povećao broj investitora koji traže građevinske reforme. Raduje i činjenica kako je s donedavnih prosječnih 380 dana za potpuno definiranje dokumentacije to prosječno smanjeno na 180 dana, a moguće je da će se ti rokovi još skratiti.

“Svi se moramo prilagoditi nekim drugim uvjetima. U budućnosti neće biti gradnje stanova kao do sada, ali bit će manjih zahvata, da svaka kuća ima vodovod, kanalizaciju, cestu, a budućnost je gradnje povratak u preskočene dijelove gradova te energetska učinkovitost”, zaključila je ministrica Mrak Taritaš.

Od početka iduće godine za sve nekretnine, izgrađene ili neizgrađene, koje isporučuje osoba koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, plaćat će se porez na promet nekretnina, najavila je načelnica Odjela za porez na dodanu vrijednost Porezne uprave Ministarstva financija Renata Kalčić. 

Na Forumu je bilo riječi i o primjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina na temelju primjera iz prakse, odnosno najčešćih pitanja vezanih za izračun prema praksi koje važe u Danskoj, Švedskoj, Portugalu i Poljskoj, te slobodi poslovnog nastana i slobodi prekograničnog pružanja usluga. Istaknuta je važnost Jedinstvene kontaktne točke za usluge u sklopu HGK-a i Hitro.hr servisa, koji pružateljima usluga besplatno daju sve poslovne informacije potrebne za pristup uslužnoj djelatnosti. 

Siva ekonomija i nemogućnost kontrole

Forum organiziramo ne samo da bismo razgovarali o problemima nego i radi toga da afirmiramo struku i obnovimo znanja o zakonima o kojima struka ovisi i koji na našu struku utječu, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović. “I ove godine smo na Forumu imali uvijek aktualne teme – izmjene poreznih zakona i promjene u zakonodavstvu vezane za graditeljstvo. Prosječno postignuta cijena stanova na razini Hrvatske je 8,89 posto niža u odnosu na prošlu godinu, a iznimno bitan problem nam je siva ekonomija i nemogućnost kontrole neregistriranih agencija unutar zakonskih okvira. No, unatoč nedaćama i činjenici da je teško govoriti o postocima u kojim tržište raste, vidljive su naznake da će u idućoj godini tržište biti u plusu”, smatra Ranilović.

Novi Zakon o gradnji

Novi Zakon o gradnji donosi razvrstavanje građevina u pet skupina, a prvi put dana je mogućnost odstupanja za tri posto kod gradnje građevine. Kod građevinske dozvole smanjuje se broj mogućih stranaka u postupku, uvodi se mogućnost građenja do određenog stupnja dovršenosti, komunalni i vodni doprinos se plaća po izvršenosti građevinske dozvole, a uporabna dozvola se izdaje za građevine i radove izgrađene na temelju građevinske dozvole i na temelju glavnog projekta. Tu dozvolu izdaje isto tijelo koje izdaje i građevinsku dozvolu.

Krešimir Sočković (24.11.2014.)

Hitovi: 120

Mjerama i reformama potrebno olakšati poslovanje

Više od 1100 prijavljenih sudionika, 40 izlagača, 15 panel-rasprava s više od 70 panelista, tridesetak domaćih i stranih investitora te brojni održani sastanci i ostvareni kontakti rezultat su ovogodišnjeg Međunarodnog sajma investicijskih projekata za Jadransku regiju REXPO Adriatic 2014., koji je proteklog tjedna održan u Zagrebu.

Hrvatska je u pogledu poboljšanja investicijske klime, visine inozemnih i domaćih ulaganja, u proteklih godinu dana učinila napredak, rekao je na početku rada sajma predsjednik Republike Ivo Josipović. “Zaustavljen je trend pada na ljestvici lakoće poslovanja Svjetske banke, ali s ovim rezultatima još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Novi zakoni koji podržavaju investicije nisu dovoljni i potrebne su ambicioznije mjere i intenzivnije reforme kako bismo osigurali bolje uvjete poslovanja i konkurentnost gospodarstva. Ključno je urediti kritična područja na koja nam ukazuju izvješća o konkurentnosti i izvješća o lakoći poslovanja. Polazeći od toga da su nove investicije ključan preduvjet oporavka i razvoja hrvatskog gospodarstva, ovo je jedan od skupova kakvih bismo htjeli vidjeti više u Hrvatskoj i koje ću uvijek podržati. Ovakvi su skupovi prilika da se podvuče crta: da se kaže što je učinjeno, ali i da se osvrnemo na ono što se još mora učiniti, kako povećati interes investitora i otvoriti nova radna mjesta”, zaključio je Josipović.

Sajam REXPO sjajna je prilika da vidimo konkretne razvojne projekte i nadam se da će mnogi od ovdje prezentiranih zaživjeti i u praksi, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. “Osobito mi je drago što je tema ovog sajma, između ostalih, i hospitality, dakle područje turizma, usluga i svega onog što Hrvatska može staviti kao prioritetni sektor i djelatnost. Imamo konkurentsku prednost u tom sektoru i mislim da ćemo je jako dobro iskoristiti. Radimo na poboljšanju poslovne klime prema modelu Doing Business Svjetske banke, određeni pomaci su napravljeni, vidljiv je i napredak u nekim makroekonomskim pokazateljima, a nadam se da će iduća godina donijeti i preokret u tom smislu, ali ne bez vaše pomoći, već isključivo uz vašu potporu i realizaciju vaših projekata”, naglasio je Grčić.

Ovo je treći sajam REXPO, a ove godine prvi put se uključio i Grad Zagreb da pokaže svoje ne tako male investicijske potencijale, kazala je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek. “Kad na jednom mjestu okupimo investitore, developere, dizajnere, arhitekte, inženjere, banke, predstavnike ministarstava, gradova, županija, ovako kao što to radi sajam REXPO, onda vjerujem da će se pokrenuti novi projekti, roditi nove ideje i steći nova iskustva. Osobno osjećam tako pozitivnu energiju ovog sajma i vjerujem da dijelimo taj osjećaj. Mislim da smo na pravom mjestu gdje svi zainteresirani mogu postići svoje ciljeve ili im se barem djelomično približiti”, naglasila je Sandra Švaljek.

Nakon otvorenja održana je panel-rasprava na temu Financijski aspekti investicija – oblici i mogućnosti, na kojoj su sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Marco Sorge, Senior Investment Officer, IFC, te Hrvoje Galičić, direktor Sektora kreditiranja HBOR-a. U okviru REXPO Foruma održani su i drugi paneli među kojima i panel Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvatskoj, na kojem su sudjelovali ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić, direktor Zračne luke Split Lukša Novak, ravnatelj Lučke uprave Split Milan Blaževski, direktorica tvrtke ACI Doris Peručić i član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb David Gabelica.

U okviru REXPO Foruma na panel-raspravama održani su razgovori predstavnika vlasti, poduzetnika te domaćih i stranih stručnjaka. Razgovaralo se o novostima u području korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, realizaciji i razvijanju investicija u regiji, iskustvima i očekivanjima stranih investitora u našoj i zemljama regije, pozitivnim primjerima ulaganja u Hrvatskoj te financijskim aspektima investicija. Panelisti su govorili i o energetskoj učinkovitosti, s naglascima na modelu ESCo i standardima LEED i BREEAM, o programu Sava, investicijama u marine Jadrana te prednostima javno-privatnih partnerstava.

Na panelu Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvatskoj govorilo se o ključnim projektima u prometnoj infrastrukturi Hrvatske, a na panelu Poboljšanje investicijskog okruženja – britanski recept prepoznati su ključni problemi u Hrvatskoj koji utječu na razvoj i mogućnosti ulaganja. Panel Javno-privatno partnerstvo – dobitna kombinacija kao model s rezultatom stavio je naglasak na prednosti i potencijale suradnje javnog i privatnog sektora. Sudionici su imali prilike čuti i iskustva i očekivanja stranih investitora u Hrvatskoj i regiji u području razvijanja i realizacije ulaganja, o čemu su govorili Hugh Larratt-Smith iz Triminghama, Roger Hassanov, predstavnik AAB fonda, Dennis Zovko iz kanadskog Importanne jtd, Jan Aasmoen iz norveškog PPK Nekretnine, i Tom Novak koji predstavlja američki X Worldwide, LLC - Mundoaka ST. Food.

Tijekom drugog dana sajma održan je 8. međunarodni franšizni forum, na kojem su posjetitelji imali prilike poslušati izlaganja franšiznih stručnjaka iz cijele regije i direktora poznatih hrvatskih i stranih franšiznih brendova kao što su Surf ‘n’ fries, Bio&bio, Redoc point, Putovanja za dvoje, Refan, Naturhouse, Economic Vitez i Pek-Snack. Razgovaralo se o tome kako uspješan poslovni model transformirati u franšizu te kako pokrenuti uspješnu franšiznu priču i zainteresirati potencijalne partnere. Za poduzetnike su bile organizirane i besplatne radionice te poslovna savjetovanja s poznatim hrvatskim konzultantima za malo poduzetništvo i franšizno poslovanje.

U okviru REXPO Hospitality daya posvećenog sektoru HTL (hotels, tourism, leisure - hoteli, turizam, odmor) održana su tri tematska panela na kojima se pričalo o potencijalima jadranske regije za hotelska ulaganja, brownfield hotelskim investicijama i aspektima privatizacije turističkih tvrtki u državom vlasništvu te isplativosti razvojnih projekata sezonskih resort hotela. Dodijeljena je i nagrada REXPO Adriatic 2014 New Hotel Award za najbolji novootvoreni hotel u regiji u 2014. godini, koju je osvojio Regent Porto Montenegro. 

Razgovorima do suradnje

Mnogi su me pitali ima li smisla organizirati investicijski sajam u Hrvatskoj, a ovogodišnje izdanje sajma REXPO daje potvrdan odgovor na to pitanje, rekao je Oliver Kumrić, partner i osnivač sajma REXPO Adriatic. “U razgovorima s izlagačima i u komentarima sudionika tijekom ova dva dana čulo se kako će kontakti ostvareni na sajmu rezultirati i konkretnim poslovnim susretima i razgovorima o mogućnostima suradnje. Zahvaljujem svima onima koji su nas podržali od samog početka i pomogli nam da sajam REXPO postane ovako značajan poslovan događaj u Hrvatskoj i regiji“, naglasio je Kumrić.

Krešimir Sočković (17.11.2014)

Hitovi: 276

Teškoće hrvatskih ribara

Ovogodišnji, 19. susret ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore održan u Zadru 7. i 8. studenoga okupio je brojne ribare obrtnike, stručnjake, predstavnike državnih i lokalnih vlasti te drugih institucija, kako bi razgovarali o brojnim problemima koji muče ovu značajnu gospodarsku granu.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju susreta je istaknuo kako je Vlada predložila izmjene poreznih zakona po kojima će ribari u sklopu tzv. scrappinga za mjeru trajne obustave ribolovne aktivnosti biti oslobođeni poreza.

Zbog situacije koja vlada u ribarstvu mnogi hrvatski ribari u zadnje vrijeme razmišljaju da brodove pošalju u rezališta, za što bi dobili naknadu iz europskog proračuna. “Vlada je usvojila prijedlog zakona po kojem ćete svi vi koji ćete koristiti trajnu obustavu odnosno obustaviti ribolovne aktivnosti biti oslobođeni plaćanja poreza, odnosno svi oni koji izlaze van neće biti obveznici plaćanja poreza. O tome smo razgovarali, mjesecima planirali, mislim da je to jedan mali skroman poklon svima onima koji su odlučili i čekaju završetak izrade pravilnika, raspisivanje natječaja i prvi set ove mjere. Nismo više samo mi ti koji kreiramo ribarsku politiku Hrvatske, već smo dio velikog zajedničkog tržišta, dio Europske unije. Počeli smo koristiti europske fondove, no to je tek priprema za ono što nas čeka od 2015. do 2020.”, istaknuo je Jakovina.

Projekti za povlačenje sredstava

Ministar poljoprivrede je naveo da je riječ o 250 milijuna eura iz europskog proračuna, plus 25 posto iz hrvatskoga proračuna, što je više od 315 milijuna eura koji će ribarima biti na raspolaganju u tom razdoblju. “Samo dobri projekti, dobra priprema i dobra povezanost unutar sektora nam garantira da ćemo na najbolji način iskoristiti ta sredstva, da ćemo ih povući i povećati konkurentnost našeg ribarstva”, istaknuo je Jakovina.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec naglasio je kako se Ceh za ribarstvo i akvakulturu godinama zalaže za boljitak hrvatskih ribara, ističući kako je ovo jedan od najaktivnijih cehova koji djeluje u HOK-u. “Bili bismo najsretniji kada bismo mogli reći da su svi zahtjevi koje je Ceh formulirao tijekom godina u obliku zaključaka susreta i prihvaćeni. Nažalost, nisu. Ali, znanje u struci, upornost u formuliranju zahtjeva nas obrtnika odlučujući su faktor za ostvarenje ciljeva”, rekao je Ranogajec. Napomenuo je kako je HOK tražio zaštitu prava naših ribara i mogućnost razvoja struke, a upravo zahvaljujući naporima Ceha, državne institucije prihvatile su neke argumente i donosile zakonsku regulativu u korist ribara.

Nove okolnosti

Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Mato Oberan istaknuo je kako su ribari u vremenu nakon ulaska Hrvatske u EU sve više svjesni činjenice da kreiranje ribolovne politike i propisa sada dolazi iz Bruxullesa, a da je resorno ministarstvo i nadležna uprava tek provoditelj te da je tu iznimno ograničen prostor za naše sudjelovanje. “Sve više kod ribara jača svijest o potrebi zaštite resursa u moru i provođenja održivog ribarstva kako bismo mi sami mogli opstati i da bi naredne generacije mogle nastaviti kakav-takav kontinuitet naše djelatnosti. Tako je odnedavno u plivaričarskom ribolovu na snazi prostorno i vremensko ograničenje koje se dalje dorađuje i očekuje daljnji nastavak, a u pripremi su istovjetni postupci u kočarskom ribolovu. Kroz rad u povjerenstvima za male pasivne alate nastoje se izbjeći nelogičnosti u postojećim propisima i teži se također smanjenju ribolovnog napora”, rekao je Oberan zaključivši kako Ceh, svjestan evidentne opasnosti za opstanak ribara i ribe u moru, ukazuje na neophodno smanjenje ribolovnog napora - taj termin zapravo znači samo smanjenje količine ulova - u svim kategorijama ribolova, a ne samo u gospodarskom dijelu.

Velika brojnost sudionika u ribarstvu, kazao je Oberan, uz manjkavost i neprovedivost zakonskih propisa, popraćenu slabim i izostalim inspekcijskim nadzorom, pogoršava i ovako nezavidan položaj ribara i odvodi nas u nepovrat, jer jedanput uništen riblji fond teško je ili gotovo nikako obnovljiv.

Što kažu ribari

Paško Vela, ribar iz Podgore, istaknuo je da je stanje u hrvatskom ribarstvu kaotično i za takvo stanje optužuje Ministarstvo poljoprivrede i to kroz nekoliko saziva, odnosno, Upravu za ribarstvo. Te su institucije odgovorne jer nisu pripremile sve potrebne akte kako bi se ribari prilagodili uvjetima ulaska u EU. “Još uvijek su na snazi takvi propisi da je teže ribaru iz jedne županije ribariti u drugoj, nego na drugim morima ili drugim ribarima kod nas. Kao da idete u drugu državu, a ne u susjednu županiju. Nismo, čak, ni označili brodove, pa nas akti iz EU-a dočekuju nespremne”, naglasio je Vela, inače vlasnik obrta Mali Janko.

Vela tvrdi da ribe u moru još uvijek ima, ali da je zbog kašnjenja propisa naši ribari teško mogu prodati na slobodnom EU tržištu da bi se postigla dobra cijena. “Još je uvijek, s obzirom na omjer cijene nafte i kilograma ulovljene ribe, isplativo loviti. Mada je taj omjer umnogome nepovoljniji nego prije desetak godina. Problem je u tome što zbog pada standarda stanovništva u Hrvatskoj ribu ne možete prodati, a nadležni nisu uskladili naše posebnosti sa zakonodavstvom EU-a”, smatra Vela.

I Oberan kaže da je trenutačno stanje u ulovnom dijelu ribarstva takvo da ulov sitne plave ribe uglavnom zadovoljava. “Pogotovo je u zadnje vrijeme srdela iznimne veličine i kvalitete, a slično je i s inćunom. Realno je očekivati da će ulov plave ribe od oko 60.000 tona u 2013. godini biti ostvaren i u ovoj, 2014. godini. Kada je riječ o bijeloj ribi, tu je pak evidentan pad ulova i ribe i rakova iz godine u godinu. On je u 2013. bio na razini od oko 5000 tona”, kazao je Oberan. On je istaknuo i da brojni ribari u svom poslovanju uvelike ovise o državnim potporama koje na sadašnji način možemo zadržati tek do polovine 2016. godine, dok bi sufinanciranje za plavi diesel trebalo ostati i dalje na snazi.

Ne računajte na potpore

“Svakako u daljnjem radu naši ribari moraju računati s izostankom te sadašnje blagodati i planirati poslovanje bez tog novca. Povećani troškovi poslovanja, uz sve navedeno, dovode do neminovnog smanjenja profitabilnosti u ovoj djelatnosti, te sve više sudionika teži izlasku iz ribarstva kroz trajnu obustavu ili prenamjenu u srodna zanimanja, tipa ribolovnog turizma, prijevoza putnika, a raste interes i za marikulturu u kojoj vidimo budućnost i nadomjestak sve manje količine ribe iz ulova. Nada koja je tinjala da ćemo negativnosti iz zakonske regulative kompenzirati boljim i većim tržištem te da će se cijena ribe povećati, na naše veliko razočaranje se izjalovila. Danas smo suočeni s intenzivnim uvozom svježe i zaleđene ribe i rakova, koji su dostupni u svim trgovinama po vrlo niskim cijenama, dok je cijena domaće ribe na razini prethodnih godina, a dobrim dijelom i stagnira”, naglašava Oberan.

Kroz stručna izlaganja i raspravu tijekom skupa razmotrene su brojne teme vezane uz obavljanje ribarske djelatnosti, aktualno stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva te planovi upravljanja u ribarstvu s posebnim naglaskom na mreže potegače i male plivarice, ribarstvo i marikulturu u Zadarskoj županiji. Također se raspravljalo i o zajedničkoj ribarskoj politici EU-a i hrvatskom ribarstvu nakon ulaska u EU, kao i trajnim i privremenim obustavama ribolovnih aktivnosti te naknadama štete koje na ribolovnim alatima počine zaštićene vrste. 

Jozo Vrdoljak (17.10.2014.)

Hitovi: 246

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb