e-Privredni

A+ A A-

Započinju velika ulaganja u luke

U državnom proračunu za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017. godinu za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenima za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture planirano je 23 milijuna kuna. 

 

Postupak odabira prošlo 12 projekata

Na javni poziv Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture pristiglo je 27 projektnih prijedloga koje je kandidiralo 16 županijskih lučkih uprava u ukupnoj vrijednosti od 75,5 milijuna kuna. Ukupno 12 projekata je prošlo postupak odabira, a ključni kriteriji su bili unapređenje kvalitete javnog pomorskog prijevoza u pogledu povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, stvaranje boljih uvjeta za život na otocima, stvaranje uvjeta i poticanje gospodarskog razvoja otoka te otklanjanje nedostatka na postojećoj infrastrukturi.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako je Hrvatska uspjela ispregovarati više od 600 milijuna kuna iz EU fondova za pomorski dio u razdoblju od 2014. do 2020. “Ta sredstva se u najvećem dijelu odnose na ulaganja u luke na kopnu i otocima. Krajnji korisnici su županijske lučke uprave, a ponegdje i državne lučke uprave. One mogu do 85 posto potrebnih sredstava sufinancirati svoje investicije pa bi bilo šteta da taj novac ostane neiskorišten. Uvjeren sam da će se projekti izgradnje luka, primjerice u Trogiru, Tisnom, Šibeniku, Zadru, Rijeci ili Istri, ubuduće prebacivati iz nacionalnih operativnih programa financiranja u financiranje iz EU fondova. Za to primjer sada imamo u Hrvatskim cestama. Nadam se da će se ti projekti već iduće godine financirati iz zajedničke europske blagajne, a o lučkim upravama ovisi koliko ćemo biti uspješni u tome”, istaknuo je Hajdaš Dončić koji je obilazeći Dalmaciju potpisao ugovore s nekoliko lučkih uprava za sufinanciranje njihovih projekata.

Dubrovačko područje

Tako se projektom Izgradnja lučke infrastrukture u luci Ston predviđa gradnja nove obale duljine 162 metra s novim privezima za 42 plovila. Također, bit će produbljeno morsko dno do obalne linije čime će se omogućiti sigurnije manevriranje i pristajanje plovila. Procijenjena vrijednost radova je 12,7 milijuna kuna od čega Ministarstvo prometa sufinancira projekt s milijun kuna, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije s dva milijuna, a jedinice lokalne samouprave sa 4,25 milijuna kuna.

Realizacijom projekta velolučke Lučke uprave Izgradnja pomorsko putničkog terminala Vela Luka bit će izgrađeno trajektno pristanište, zidana obala u dužini od 482 metra, dva veza dužine 70, odnosno 150 metara te uređena zaobalna površina od 18.000 četvornih metara. Ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi 63,35 milijuna kuna od čega Ministarstvo ove godine sufinancira taj projekt s tri milijuna kuna, a kroz sredstva HBOR-a u njega će biti uloženo 5,6 milijuna kuna. Izgradnjom trajektnog pristaništa povećat će se sigurnost prometa u luci, manevarski prostor potreban za pristajanje i okretanje većih brodova, te osigurati kopnena površina za zadržavanje vozila u tranzitu i njihov izlaz na cestovnu mrežu otoka.

Splitsko i šibensko područje

Projektom Izgradnja trajektne luke Trogir-Soline omogućit će se redovni trajektni promet na linijama Trogir-Split-Drvenik Mali-Drvenik Veliki s operativnom obalom i površinom koji omogućuju funkcioniranje luke na najvišoj razini. Projektom se trajektni promet premješta na sigurniju lokaciju i time se postiže veća sigurnost prometa plovila i ljudi u akvatoriju Grada Trogira. Procijenjena vrijednost radova iznosi 19,12 milijuna kuna, od čega Ministarstvo sufinancira projekt s tri milijuna kuna, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije s četiri milijuna, a jedinice lokalne samouprave sa 12 milijuna kuna. Radovi bi trebali početi u lipnju, a za osam mjeseci bi trebali biti dovršeni.

Projektom Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa luke Tisno predviđena je gradnja dodatnog novog obalnog zida u dužini od 160 metara popločanog kamenim obložnicama i poklopnicama, te kamenim nogostupom. Cilj projekta je omogućiti sigurno privezivanje komunalnih i tranzitnih plovila. Radovi su procijenjeni na 3,75 milijuna kuna, od čega Ministarstvo sufinancira dva milijuna, a jedinice lokalne samouprave milijun kuna.

Projektom Izgradnje komunalnog dijela luke otvorene za javni promet Vrnaža riješit će se problem komunalnog veza u Šibeniku budući da trenutačno ne postoji luka s odgovarajućim sigurnim prihvatom većeg broja plovila na komunalnom vezu. Prva faza radova iznosi 8,9 milijuna kuna od čega Ministarstvo sufinancira milijun kuna, Lučka uprava dva milijuna, jedinice lokalne samouprave milijun kuna, te Županija šibensko-kninska milijun kuna. Ukupna vrijednost cijelog projekta uređenja komunalne luke iznosi 30 milijuna kuna, a podijeljena je u šest faza. 

Jozo Vrdoljak

Hitovi: 83

Hrvatska kao nova Silicijska dolina

Može li Hrvatska postati europska Silicijska dolina, pitanje je na koje je odgovor tražio profesor sa Sveučilišta Stanford Burton Lee na predavanju za hrvatske inovativne poduzetnike, investitore, profesore te predstavnike javnog sektora i potpornih institucija. Predavanje je organizirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Europska poduzetnička mreža.

Međunarodni stručnjak za inovativno poduzetništvo u Hrvatsku je došao povodom sudjelovanja na konferenciji Brown Forum u organizaciji Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, a Ministarstvo poduzetništva i obrta partnerska je institucija i pokrovitelj tog skupa. Burton Lee ima više od 15 godina iskustva u start-up poduzetništvu, višem menadžmentu i tehničkom vodstvu u ranoj fazi ulaganja te velikim globalnim tehnološkim korporacijama kao što su General Electric, Hewlett-Packard i Daimler, priznat je kao globalni stručnjak za inovacijski sustav Europe i Silicijske doline te u području tehnoloških start-upa i inovacija utemeljenih na znanstveno-akademskom znanju. Jedan je od suosnivača mreže poslovnih anđela i ulagača u inovativne aeronautičke tehnologije Space Angel Network, vodećeg izvora ulaganja u poduzetnički kapital za start-upe iz područja svemira i aeronautike. Doktorirao je strojarstvo i elektrotehniku na Sveučilištu Stanford te položio MBA iz područja financija na Sveučilištu Cornell. Predaje na Sveučilištu Stanford o europskim inovacijama i poduzetništvu. Čest je predavač u Europi, Latinskoj Americi, Washingtonu i Silicijskoj dolini.

Nakon što je ukratko izložio svoje bogato iskustvo te opisao veličinu i ustrojstvo Sveučilišta Stanford s neusporedivo većim budžetom od hrvatskih sveučilišta, osvrnuo se na elementarne razlike između europskih i američkih poduzetnika. “Ključna razlika između Europe i Amerike je u krajnjem cilju: dok se američki poduzetnici usmjeravaju na pozicioniranje tvrtke kao vodeće na tržištu, kako bi je kasnije uspješno i prodali, hrvatski poduzetnici svoje uspješne tvrtke ostavljaju u nasljeđe djeci i unucima. Američki poduzetnici imaju više mentalitet poslovnih anđela te konstantno traže dobre ideje i prilike za investiranje, dok su europski ulagači zatvoreniji i najčešće ulažu u vlastiti razvoj i proizvode”, istaknuo je Lee. Nakon niza pitanja koja su mu zainteresirani poduzetnici postavili, profesor Lee zaključio je predavanje savjetom za hrvatske start-up poduzetnike: “Testirajte svoje ideje, izrađujte prototipe. Izađite na ulicu i pokažite svoj proizvod barem stotini ljudi na koje ćete naići, pitajte ih za mišljenje. Izravan kontakt s korisnicima neizostavan je korak prije izlaska na tržište”, zaključio je Lee. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 114

Šume moraju opstati, ali ih treba i koristiti

Šume pokrivaju više od 40 posto površine u Europi, dok sa šumarstvom povezane industrije zapošljavaju oko 3,5 milijuna ljudi. Stoga je važno dugoročno održivo upravljanje šumama koje uvažava društvene i ekonomske vrijednosti, stoji u Rezoluciji koju je Europski parlament predložio za novu strategiju o šumama, a koja je usvojena proteklog tjedna.

Parlament poručuje kako šume i šumarstvo zaslužuju važnije mjesto među europskim strategijama. Energetika i politike za zaštitu okoliša, primjerice, snažno su isprepletene sa šumarstvom. 

Nova strategija treba pomoći u svladavanju prekograničnih izazova kao što su požari, klimatske promjene, prirodne katastrofe i strane biljne i životinjske vrste. Važan cilj je i smanjenje administracije za vlasnike i upravitelje šuma.

“Nova strategija mora biti dugo očekivan odgovor na zahtjeve vezane uz šume i značajne društvene i političke promjene koje su se dogodile u posljednjih petnaestak godina. Šumarstvo ima veliki potencijal za stvaranje novih radnih mjesta i jačanje rasta. Nova strategija stoga mora promovirati održivu upotrebu trupaca i drugih šumskih materijala, ali istovremeno ne sprečavati mogućnosti koje imaju vlasnici šuma i ovaj gospodarski sektor”, istaknula je parlamentarna izvjestiteljica za novu šumarsku strategiju Elisabeth Köstinger.

Zajednički prema novim izazovima

Europska unija mora razviti novu sveobuhvatnu strategiju kako bi riješila prekogranične izazove poput šumskih požara, promjene klime, prirodnih katastrofa i invazivnih novih vrsta, no istovremeno mora ojačati industriju koja raste na proizvodima šume i ojačati efikasnost korištenja sirovina - drva, trupaca, pluta i sječke. Na isti način jača se konkurentnost europskog šumarstva, jača samodostatnost u proizvodnji drva, smanjuje se izvozni deficit i jača zapošljavanje u sektoru, piše u rezoluciji koju je prihvatila velika većina od 566 članova Parlamenta, dok je njih 66 bilo protiv, 45 suzdržanih.

Zemlje upravljaju, EU koordinira

Članovi Parlamenta podržali su plan Europske komisije da napravi, u uskoj suradnji sa zemljama članicama, jedinicama lokalne uprave i vlasnicima šuma ambiciozan i objektivan set kriterija za upravljanje održivosti šuma. Parlamentarci inzistiraju na tome da specifične mjere budu briga samih zemalja članica, a Europska unija treba težiti tome da bolje koordinira svoju politiku vezanu uz šume a da istovremeno šumarstvo ne učini jednom od svojih briga, stoji u rezoluciji.

Energetska politika i borba s klimatskim promjenama

Kako rastu energetske potrebe, šume trebaju igrati sve važniju ulogu u budućem europskom energetskom miksu, stoji u rezoluciji. Članovi Parlamenta također žele da se pojasni kako na efekt staklenika utječe različit način uporabe biomase za proizvodnju energije, te da se prepoznaju i iskoriste najbolji načini ostvarenja korisnog učinka.

Jača podrška istraživanju i razvoju 

Rezolucija ističe i potrebu za stvaranjem novih tržišnih niša i pametnijim korištenjem resursa koji su na raspolaganju. To se može ostvariti korištenjem sadašnjih europskih programa za istraživanje i razvoj, poput programa Obzor 2020, te kroz promoviranje ciljanog istraživanja o prozvodima od drva više dodane vrijednosti. Isto tako, fokus u dugoročnom periodu mora biti i na sakupljanju podataka kroz novostvoreni sustav o europskim šumama, kako bi se bolje prepoznalo stanje u šumama kao i trendovi uz korištenje europskog programa Copernicus i druge europske svemirske inicijative. Jednako tako treba raditi na novim programima usavršavanja za mlade šumare i iskoristiti sve europske instrumente i fondove kako bi ih privukli u ovu industriju.

Bolja zaštita šuma diljem svijeta

Članovi Parlamenta pozvali su Europsku komisiju da dovrši istraživanje o korisnosti europskog zakonodavstva na području drva, koja bi trebala riješiti probleme s ilegalnom sječom drva i dovoženjem trupaca na europsko tržište. Komisija treba razviti i akcijski plan kojim bi se spriječila sječa šuma, daljnji gubitak šumskog zemljišta te smanjivanje kvalitete šuma. Nova europska strategije upravljanja šumama treba zamijeniti onu koja je na snazi od 1998. godine.

Krešimir Sočković

Hitovi: 72

Probleme treba rješavati

 

 

U svojih 155 godina željeznice u Hrvatskoj na vodećoj upravljačkoj poziciji nije bilo žena. Sve do prije osam mjeseci kad se to promijenilo, a Renata Suša imenovana predsjednicom Uprave HŽ Infrastrukture. Njezin prvi susret sa željezničarima bio je više nego zanimljiv, čak su joj rekli da su “svašta očekivali, samo ne ženu šeficu”. Nakon početnog šoka više nikome nije čudno što ova mlada i odlučna žena upravlja jednim od najvećih javnih poduzeća u Hrvatskoj. Osim razvoja željezničke mreže, HŽ Infrastruktura pod njezinom upravom počinje s većom komercijalizacijom neiskorištenih nekretnina kroz zakupe i prodaju.

HŽ Infrastruktura ima jedan od najvećih fondova nekretnina u Hrvatskoj, o kojim je brojkama riječ?

- Imamo mrežu od 2700 kilometara pruga, 600 kolodvora i stajališta. Riječ je o nekretninama koje su javno dobro, a kojima upravlja HŽ Infrastruktura - zapravo vodimo računa o njihovoj komercijalizaciji. Imamo i 1100 stanova, od čega je dio javno dobro, a dio je u našem vlasništvu, potom 27 uredskih zgrada samo na području grada Zagreba, tu su također odmarališta, hoteli, 18.000 katastarskih čestica zemljišta i niz drugih nekretnina.

I što sad s tim nekretninama?

- Kad je riječ o kolodvorima i stajalištima, povećavamo postotak njihove komercijalizacije. Mjesečno imamo oko 50 natječaja za zakupe. Uspjeli smo u prvih šest mjeseci prihode od zakupa sa 30 milijuna kuna povećati na 33,5 milijuna. Cilj je do kraja godine doći do 40 milijuna kuna. Obavljamo istraživanje tržišta, kako bismo imali referentne statističke podatke o prolazu ljudi kroz kolodvore koji se nalaze uglavnom u centru grada gdje postoji veliki marketinški potencijal. Uz povećanje zakupnine, zakupcima smo ponudili ugovore na pet godina tako da mogu biti sigurniji kad je riječ o njihovim ulaganjima u te prostore. Mislim da time dobivamo svi: mi povećan i stabilniji prihod od zakupa, zakupci stabilnije poslovanje, a korisnici naših kolodvora uslugu i uređenje.

Možete li izdvojiti velike projekte?

- Trenutačno smo u pregovorima s Gradom Splitom o urbanoj regeneraciji. Naime, imamo veliki prostor na samoj rivi i prvo planiramo napraviti studiju koja bi trebala pokazati koliki bi bili troškovi izmiještanja splitskog kolodvora sa sadašnje lokacije, odnosno da vidimo koji prostor uopće možemo osloboditi. Zatim ćemo izraditi i studiju potražnje. Razgovaramo s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je vrlo zainteresirana za taj projekt, a nositelj projekta bi bio Grad Split. Od velikih projekata izdvojit ću i otvaranje ponuda za 20-godišnji zakup Hotela Dora u Zagrebu. Iako u njega treba investirati određena sredstva, mislimo da će biti dosta interesa. Raspisali smo i natječaj o zakupu vile u Lovranu na 20 godina gdje su potrebna značajnija ulaganja jer je riječ o staroj austrougarskoj zgradi. Očekujemo i rezultate prodaje uredske zgrade na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Ta je zgrada, po svojoj prirodi, više stambena nego uredska. Jedan kat je prodan već ranije i imamo dva zaštićena stanara. Zbog same strukture teško je naći jednog velikog zakupca jer se ne kontrolira cijela zgrada, te smo se odlučili za prodaju jer nam se troškovi za nju kreću oko 50.000 eura godišnje.

Može li se reći da se HŽ Infrastruktura “rješava” poslova koji nisu njen osnovni biznis?

- Tako je. Pregovaramo sa Svjetskom bankom o asset managementu, rezultat kojega bi nam trebao pokazati koje su nekretnine bitne za našu temeljnu djelatnost. Taj bi se program provodio zajedno s HŽ Cargom i HŽ Putničkim prijevozom i tijekom njegove provedbe trebalo bi se riješiti pitanje niza nekretnina s neriješenim imovinsko pravnim odnosima. Takvim pristupom bit će se lakše dogovoriti i o vlasničkoj podjeli tih nekretnina.

HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz su zainteresirani?

- Da i zadnjih šest mjeseci svaki tjedan “češljamo” taj ogroman portfelj nekretnina. Sada smo blizu rješenju za Istočni kolodvor u Zagrebu, što je nekretnina koja je po diobnoj bilanci trebala pripasti HŽ Cargu, a nije riješena do danas. U Splitu bismo trebali preuzeti odmaralište koje bismo dali u 20-godišnji najam.

Na što će se trošiti novac koji će se dobiti od zakupa i prodaje?

- Kad je riječ o zakupu, trenutačno jedan dio ide za podmirivanje tekućeg poslovanja, ali cilj je intenzivnije ulagati u naše kolodvore koji su niz godina bili podinvestirani. Tako pripremamo projekt za zagrebački Zapadni kolodvor, gdje imamo problem s nedovoljnom opskrbom električnom energijom, te je potrebno kopati ispod pruge kako bi se dovelo dovoljno struje. Dakle, za sve te investicije trebamo prikupiti sredstva. Što se tiče prodaje imovine, trenutačno u Zagrebu djelujemo na pet lokacija, a u nekom srednjem roku planiramo gradnju prostora u kojem bi bili zajedno, a naše poslovanje jeftinije i funkcionalnije. Kad je riječ o 1100 naših stanova koje uglavnom koriste naši zaposlenici ili djeca bivših zaposlenika, povećali smo zakupnine sa 100 na 200 kuna mjesečno. To je povećanje bilo veliki šok, ali isto tako treba reći da je to još uvijek daleko ispod tržišne cijene. Naravno da nam se to pretvara u socijalni problem, a imamo slučajeve gdje se godinama nije plaćala pričuva i nije se vodila adekvatna briga o tim stanovima. U konačnici će se pravo rješenje naći kroz četiri do pet godina, a naš je plan doći do tržišnih zakupnina.

Kolike su vam ukupne investicije u ovoj godini?

- Prema našem planu investicija ove godine ćemo uložiti oko milijardu kuna u poboljšanje željezničke mreže. Od većih investicija u listopadu ove godine planiramo završiti dionicu Okučani-Novska gdje je 85 posto financirano bespovratnim sredstvima EU-a. U fazi je natječaj za nadzor za izgradnju željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno, gdje nakon više od 30 godina gradimo 12,2 kilometra nove pruge. Donesena je odluka o odabiru izvođača, međutim proces žalbi je u tijeku, te očekujemo potpisivanje ugovora u roku od dva mjeseca. To nas posebno veseli jer ove godine obilježavamo 155 godina željeznice u Hrvatskoj. Tu je i natječaj za dionicu Dugo Selo-Križevci, gdje je donesena odluka o poništenju. Natječaj je bio proveden i doveden do kraja, stigle su dvije ponude, obje nezadovoljavajuće, no i to je još uvijek u proceduri i čim se riješe žalbe, krećemo s novim natječajem. Radit će se cijelo ljeto. To je veliki projekt od 180 milijuna eura i nadamo se da ćemo do kraja godine potpisati ugovore za izvođenje radova i početi s njima. Zatim tu je remont pruge Ogulin-Moravice koji će se isto tako raditi cijelu ovu godinu. Za početak iduće godine spreman je projekt vrijedan oko 55 milijuna eura za elektrifikaciju i remont pruge Vinkovci-Vukovar. 

Kako planirate osigurati sredstva?

- Zbog stanja u državi moramo se okrenuti europskim fondovima. U pripremi trenutačno imamo oko dvije milijarde eura investicija koje bi se trebale financirati iz europskih fondova. Mi smo se prijavili i na financiranje iz CEF-a (Connecting Europe Facility fonda), vezano za dva projekta u Rijeci gdje smo zajedno s HŽ Lukom Rijeka financirali željezničku komponentu iz europskih fondova. Apsolutni prioritet ostaje nam koridor V.b i to su veliki projekti. Navest ću vam samo jedan primjer. Na projektu Dugo Selo-Križevci otkupili smo 1,2 milijuna četvornih metara zemljišta. To su vrlo zahtjevni projekti, a javnost jednostavno nema dojam koliko je to sve skupa složeno. Za sredinu sljedeće godine imamo nekoliko jako velikih projekata, poput 560 milijuna eura vrijednog projekta Dugo Selo-Novska, očekujemo natječaj do kraja sljedeće godina. Puno je aktivnosti, puno je projekata. Svaki projekt ima neke svoje probleme, ali ih je bitno rješavati i ići dalje.

Ilijana Grgić

Hitovi: 138

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb