e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Akcijskim planom do pravde i učinkovitosti

Europska komisija sprema se na još jednu temeljitu reformu oporezivanja poduzeća u Europskoj uniji. U Akcijskom planu koji bi to trebao omogućiti nalazi se niz inicijativa za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza, osiguravanje održivih prihoda i jačanje jedinstvenog tržišta za poduzeća. Europski se birokrati nadaju kako će se tim mjerama sustav oporezivanja dobiti poduzeća u EU znatno poboljšati i postati pravedniji, efikasniji i poticajniji za rast.

Ključne aktivnosti među ostalim obuhvaćaju Strategiju ponovnog pokretanja inicijative za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit odnosno CCCTB-a i uspostavljanje sustava kojim će se osigurati učinkovito oporezivanje na mjestu ostvarenja dobiti. “Najavili smo i ambiciozan i ujedno realističan plan za pravednije i poticajnije oporezivanje u EU, koji se temelji na osnovnom načelu prema kojemu sva poduzeća, velika ili mala, lokalnih ili globalnih razmjera, moraju pošteno plaćati porez na mjestu na kojem stvarno obavljaju gospodarsku aktivnost i na mjestu gdje doista ostvaruju dobit”, rekao je potpredsjednik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Komisija prvi put na razini cijelog EU-a objavljuje popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija trećih zemalja te pokreće javno savjetovanje kako bi procijenila treba li od poduzeća zatražiti da objavljuju određene porezne informacije. Na popisu 30 zemlja koje nose epitet poreznih oaza, uz već svima znane Belize, Hong Kong ili Kajmanske otoke, na popisu su i četiri europske porezne oaze, Andora, Lihtenštajn, Monako i otok Guernsey u La Manchu, ispred francuske obale, koji je ustvari posjed britanske kraljevske obitelji, ali nije dio Ujedinjenog Kraljevstva. Pravila kojima je uređen trenutačni sustav oporezivanja poduzeća u EU-u zastarjela su u odnosu na modernu ekonomiju. Neka poduzeća iskorištavaju neusklađene nacionalne mjere kako bi izbjegla oporezivanje u EU. Zbog toga su države članice suočene sa znatnim gubicima u prihodima, građani se moraju nositi s većim poreznim opterećenjima, a poduzeća koja pošteno plaćaju svoj porez ugrožena su narušavanjem tržišnog natjecanja.

“Oporezivanje poduzeća u EU potrebno je radikalno reformirati. U interesu rasta, konkurentnosti i pravednosti, države članice moraju surađivati i svatko mora pošteno plaćati svoj porez. Sada je na državama članicama da daju svoj doprinos”, istaknuo je povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Europske komisije Pierre Moscovici. Koliko se godišnje u Europskoj uniji utaji poreza, teško je precizno reći, no procjene su da se penje čak i na dva posto BDP-a,

odnosno više od 193 milijarde eura. U nekim zemljama ti iznosi rastu i do šest posto BDP-a. Koliko se godišnje u Hrvatskoj utaji poreza, teško je precizno reći, ali ako primijenimo EU iskustva, u Hrvatskoj se utaja poreza procjenjuje na oko sedam milijardi kuna.

Ključne mjere reforme oporezivanja poduzeća

Europska komisija nada se kako će njen plan usvojiti sve članice EU-a, a njime želi ponuditi novi pristup: ponovno pokretanje inicijative za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit - CCCTB, osiguravanje učinkovitog oporezivanja te povećanje transparentnosti. Europska komisija se nada da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit može biti korisna prije svega za uklanjanje mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza na dobit. Riječ je o inicijativi iz 2011. koja je zamrla. Komisija je najavila da će u sljedećih godinu i pol dana izaći s prijedlogom o CCCTB-u. Iako u Komisiji ističu kako postoji opći konsenzus o potrebi njegova ponovnog oživljavanja, situacija na terenu pokazuje kako je vrlo malo izgledno da će se po tom pitanju nešto i ovaj put napraviti. Stručnjak za javne financije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Šimović smatra kako zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nema svijetlu budućnost, bar ne u tako kratkom roku kako to očekuje Europska komisija.

“Zadnjih 10 godina većina zemalja članica ignorira Europsku komisiju po tom pitanju, prije svega jer to znači potencijalni gubitak poreznih prihoda za pojedinu članicu. Taj koncept dobar je za isključivo velike kompanije tj. one koje posluju u više zemalja članica, istaknuo je Šimović, te dodaje kako nitko previše ne želi vidjeti uspjeh tog koncepta. “Ne postoji nikakva simulacija koje bi zemlje eventualno profitirale odnosno izgubile pa stoga nitko ne želi riskirati”, ističe Šimović.

Akcijskim planom određen je put prema osiguravanju učinkovitog oporezivanja u EU, koje se temelji na ideji da bi poduzeća trebala pošteno plaćati svoj porez u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. To se može postići na niz načina bez usklađivanja stopa poreza na dobit diljem EU-a. Na primjer, Komisija među ostalim predlaže mjere za uklanjanje pravnih praznina, poboljšanje sustava transfernih cijena i provedbu strožih pravila na povlaštene porezne režime. Te bi inicijative također trebale pridonijeti tekućoj raspravi među državama članicama kojom se želi definirati i dogovoriti pristup EU-a učinkovitom oporezivanju.

Povećanje transparentnosti

Akcijski plan sadrži buduće korake za postizanje veće porezne transparentnosti unutar EU-a i u odnosu na treće zemlje. Te se aktivnosti nastavljaju na mjere koje su već sadržane u paketu mjera za poreznu transparentnost. Osim uspostave otvorenijeg i ujednačenijeg pristupa EU-a nekooperativnim poreznim jurisdikcijama, Komisija je na razini cijelog EU-a objavila popis trećih zemalja i teritorija koji su na “crnim listama” država članica. Njime se omogućuje identifikacija nekooperativnih poreznih jurisdikcija i izrada zajedničke strategije EU-a u odnosu na njih. Popisom bi se trebao ojačati zajednički sustav kako bi se države članice mogle obraniti od vanjskih prijetnji njihovim prihodima. Akcijski plan za pravedno i učinkovito oporezivanje poduzeća u EU dio je Komisijina ambicioznog programa borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza na dobit, kojim bi se trebalo ostvariti pravednije jedinstveno tržište i promicati zapošljavanje, rast i ulaganja u Europi. Vrijeme će pokazati hoće li i ovaj put zemje članice dopustiti da plan zamre. 
Ilijana Grgić

Hitovi: 35

Usluge postaju sve dominantnije

Američka softverska korporacija Microsoft nedavno je svrstala hrvatski Comping među četiri najbolje partnerske tvrtke koje se bave razvojem poslovnih aplikacija.

Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, kaže nam kako tvrtka zapošljava više od 80 ICT stručnjaka, a na tržištu je prisutna više od 25 godina. “Ponudu usluga i rješenja temeljimo na dugogodišnjem iskustvu stečenom kroz projekte i kontinuirano školovanje svojih djelatnika. Svojim korisnicima pružamo cjeloviti pristup - od planiranja, projektiranja do izgradnje i implementacije sustava ili poslovno-tehnoloških rješenja”, ističe on dodajući kako Comping ima više od 1500 klijenata.

Tvrtka, prema njegovim riječima, pokriva praktično sve segmente ICT industrije. “Na etabliranim tržištima uslužni dio postaje sve dominantniji. Sljedeći upravo te globalne trendove i u našem poslovanju usluge zauzimaju sve značajniji udio. Kada pogledamo globalne tržišne trendove, primjetan je zaokret prema ponudi usluga u kojima se posebno iskazuje dodana vrijednost za korisnika. Kada korisniku implementirate cjelovito rješenje pomoću kojeg on uspijeva riješiti svoje ‘probleme’, dokaz dodane vrijednosti je evidentan, a to je korisnik spreman i platiti. Upravo je to ključni razlog zašto želimo biti u tom segmentu poslovanja u kojem imamo dugoročne planove i u kojem vidimo veliku perspektivu za budućnost”, napominje on.

Prostor za razvoj

Poslovanje Compinga odvija se primarno u Hrvatskoj iako je tvrtka imala određene iskorake upravo u segmentu usluga i na vanjskim tržištima - Sloveniji, Češkoj, BiH te Srbiji. Jukić smatra kako se hrvatsko IT tržište kontinuirano razvija i prati trendove. No važno je upitati se s kime i s čime se ono uspoređuje. “Ako se uspoređujemo sa zapadnim tržištima, nismo razvijeni i daleko smo od nekih IT standarda. No, ako se uspoređujemo s istočnim tržištima, zasigurno smo više razvijeni. Moja ocjena je da postoji prostor za razvoj. Pri tome ne možemo očekivati revolucionarni rast i zaokret, no sigurno postoji prostor osiguran za transformaciju tržišta prema uslužnom poslovanju. Softverski dio postajat će sve značajnija komponenta ICT tržišta”, smatra on.

Dugo vremena vladala je nezainteresiranost države za ICT sektor. Aktualna vlast pokazuje određeni interes koji je poprilično sporadičan, pa i sam nedavni odlazak u SAD i razgovori s vodećim vendorima IT industrije hvalevrijedna je inicijativa prema boljem razumijevanju važnosti ove branše. “Još je uvijek to daleko od onoga što bi to moglo biti i kako bi se moglo raditi, ali interesi i pomaci su primjetni. Gledajući financijsko praćenje banaka, rekao bih da je upravo tu ključna stabilnost poslovanja. Comping ima važnu prednost, na tržištu poslujemo više od 25 godina, s etabliranom poslovnom i financijskom poviješću - s te strane nama je puno lakše razgovarati i pregovarati s bankama o financijskom praćenju u odnosu na start-up tvrtke ili tvrtke s kraćom poviješću poslovanja”, naglašava on dodajući kako je ICT sektor uvijek važan, pitanje je samo u kojoj mjeri sudjeluje u BDP-u neke zemlje. “U nekim zemljama je to više, a u drugima manje, a ICT je upravo ona grana industrije i gospodarstva koja stvara konkurentnu prednost. Pitanje je i kako gospodarstvo koristi ICT sektor. Ako ga koristi na ispravan način, automatski postaje konkurentnije, brže, produktivnije, smanjuje svoje rizike, ima bolje analitičke modele, bolje razumije konkurenciju i samim time je uspješnije. Ako je to tržište uspješnije, onda je i ICT kao sektor koji ga prati uspješniji. Oni su u međuovisnosti”, objašnjava nam.

Promjena kurikuluma

U Hrvatskoj, nastavlja Jukić, generalno gledajući postoji dovoljan broj stručnjaka. No pitanje je imaju li oni odgovarajuća znanja i vještine. “Još uvijek postoji značajan raskorak u odnosu na potrebe tržišta i znanja koje se nudi. Tu se nameće i drugi problem, a to je činjenica da naši ljudi još uvijek nisu spremni kontinuirano se educirati. Naime, dobar dio kadra proizašao iz škola i fakulteta smatra da je njihovo obrazovanje završilo s trenutkom izlaska iz obrazovne ustanove te s vremenom postaju nekonkurentni, nemaju vještine i znanja koja su potrebna za poslovanje, i zbog toga bih rekao da postoji manjak stručnjaka. Nisu dovoljno brzi u usvajanju novih znanja i vještina, dok s druge strane edukativni sustav - fakulteti, veleučilišta, odnosno cijeli edukativni sustav nedovoljno prati potrebe industrije. Te dvije strane su neusklađene. Primjećuje se kako dolazi do promjene kurikuluma kod edukacijskih ustanova, ali nedovoljno brzo”, ističe.

Kako je Hrvatska mala zemlja, ne treba očekivati da može postati velika lokomotiva razvoja. No jedno je sigurno, kaže on, Hrvatska može imati svojih svijetlih trenutaka. “Možemo pokazati inovativnost. Tu bih ponajprije istaknuo softverska rješenja i razvoj aplikacija. U tom su segmentu uspjesi zabilježeni i pojavljuju se kontinuirano kod pojedinaca i manjih tvrtki. To je prostor gdje možemo tražiti svoju budućnost u Europi ali i svijetu”, napominje.

Ako se pak IT sektor podijeli na tri ključne komponente - hardver, softver i usluge, Jukić smatra kako će zasigurno u dijelu hardvera biti stagnacije pa čak i pada. “Softverska i uslužna komponenta bi trebale rasti - to su globalni trendovi koji se događaju, pa će se događati i u Hrvatskoj, iako s manjim odmakom u odnosu na globalne trendove. Hardver će padati što zbog konsolidacije sustava, a što zbog implementacije cloud rješenja gdje korisnici više neće posjedovati vlastitu infrastrukturu”, zaključuje on. 

Boris Odorčić

Hitovi: 35

Broj domaćih developera igara raste iz dana u dan

Industrija računalnih igara uspješno se razvija već više od tri desetljeća. Dokaz tomu je globalno popularna japanska arkadna igra Pac-Man, koja je u svibnju proslavila 35. rođendan. Također, najprodavanija logička igra Tetris, ruskog znanstvenika Alekseja Pažitnova, u lipnju je napunila 31 godinu.

Ta dinamična industrija, čija je godišnja zarada od prodaje u svijetu procijenjena na oko 100 milijardi dolara i koja je u vrijeme krize pokazala izuzetnu otpornost, prisutna je već dulje vrijeme i u Hrvatskoj. Tako među hrvatskim proizvodima te industrije, a koji su popularni i u svijetu, svakako valja istaknuti računalnu igru Serious Sam, koju je još prije petnaestak godina razvila tvrtka Croteam. 

Damjan Mravunac, direktor marketinga u Croteamu, kaže nam kako se kroz dobar niz godina nakon izlaska prvog Serious Sama 2001. baš nije moglo svjedočiti o većem uzletu hrvatske igraće industrije. “Velike ‘zasluge’ za to mogu se pripisati klasičnom retail obliku izdavaštva, gdje se igre tiskaju na CD-ove i DVD-ove i distribuiraju u prodajne centre i trgovine u svijetu, a izdavač pritom definira budžet za izradu igre kojim developer mora pokriti sve svoje troškove. Takav način distribucije je za game developera potpuno neisplativ i neučinkovit”, ističe. Dolaskom Steam online platforme za prodaju računalnih videoigara situacija se okrenula za 180 stupnjeva. Pojavio se prostor za mnoštvo malih neovisnih timova koji su s minimalnim budžetom mogli dovršiti igru i staviti je samostalno u prodaju, što je poslužilo kao katalizator nove scene u Hrvatskoj. “Broj domaćih developera igara raste iz dana u dan, i to nije samo kvantitativni rast, nego svjedočimo izrazito kvalitetnim naslovima koji su plod dugogodišnjeg truda i rada”, napominje Mravunac.

Razvijena praksa

Sve donedavno, Hrvatska nije imala dediciranu školu za obrazovanje developera. No to se promijenilo dolaskom Machina.hr-a, edukacijskog centra za game dizajn. “U vrlo kratkom roku iz te škole je izašao kadar sposoban napraviti vlastitu igru od početka do kraja i plasirati je na tržište. Osim Machina.hr-a, najbolji rasadnik kadrova su informatički fakulteti poput FER-a i TVZ-a, na koje se upisuju ljudi željni proširivanja informatičkih znanja”, naglašava on.

Andrej Levenski, predsjednik Grupacije računalnih igara pri HGK-u i suosnivač te tehnički direktor Pandora studija (Gamepires), kaže kako hrvatska industrija računalnih igara prilično dobro stoji ako se u obzir uzme svjetska konkurencija, proizvodi koje ta industrija u nas plasira na tržište te ocjene i nagrade koje dobivaju domaći projekti. Država je pak još dovoljno ne prepoznaje, ali se radi na tome. “Kada država bude upoznata s time da domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99 posto zabavnog softvera, što znači da je Hrvatska kao igrač prepoznata na svjetskom tržištu koje po ukupnoj vrijednosti i prometu nadmašuje filmsku ili glazbenu industriju, onda će situacija vjerojatno biti bolja. S druge strane, videoigre – kao medij i biznis – u Hrvatskoj su nepravedno zapostavljene”, kaže on dodajući kako, na žalost, u nas nema dovoljno stručnjaka za razvoj računalnih igara, ali da situacija nije toliko kritična jer se vidi pozitivan trend.

Na našim prostorima, nastavlja, praktički je nemoguće naći izvor financiranja koji bi podržao razvoj računalne igre. “Razlog nije nedostatak novca nego nedostatak svijesti o tome koliko je to jaka industrija i koliko su naši ljudi konkurentni sa znanjem ako se uspoređuju s drugim timovima u svijetu. Ulaganje u razvoj igara je vani prilično razvijena praksa, dok je u nas nešto što vjerojatno tek dolazi”, smatra Levenski.

Uspješni primjeri

Krešimir Špes, suvlasnik i glavni programer u tvrtki Cateia Games, kaže kako je u zadnjih par godina hrvatska industrija, kao i regionalna, naglo porasla. “Velik broj manjih timova je isplivao na površinu, od kojih su se neki već etablirali kao uspješni i perspektivni. Rekao bih da je stanje industrije u nas uzevši u obzir okolnosti - izvrsno! Vodeće tvrtke u Hrvatskoj pokrivaju različite žanrove i u tome smo prilično dobro prepoznati i etablirani u svijetu. Mislim da uspijevamo pratiti trendove. Ono što nam najviše nedostaje za jači napredak je educirani kadar i možda više državnih ili europskih poticaja usmjerenih prema ovom sektoru”, ističe on.

Stoga, predlažu u toj tvrtki, sektoru bi mogle pomoći porezne olakšice za tvrtke te potpore i razni oblici sufinanciranja. “Nije potreban ogroman iznos da se amaterski tim pretvori u uspješnu tvrtku, a može donijeti jako dobre rezultate za državu u vidu izvoza, zapošljavanja i plaćenih poreza, i to u kratkom roku”, smatra on dodajući kako tehnički fakulteti ne educiraju dovoljno dobro za tu industriju i često se prilikom pronalaska kadra tvrtke moraju oslanjati na sreću ili pak vlastitu edukaciju. “Premda se otvaraju neke privatne edukativne institucije poput Machina.hr-a koje se specijaliziraju za edukaciju za našu industriju, s tim programima trebalo bi prodrijeti i na fakultete”, naglašava Špes.

Vedran Klanac, glavni izvršni direktor u tvrtki Ocean Media LLC (ZeroBit Games), kaže kako je industrija igara u Hrvatskoj poprilično mala, sastoji se tek od petnaestak tvrtki koje ukupno zapošljavaju od 200 do 300 ljudi, uz još možda 100 vanjskih suradnika. “Bez obzira na to što je broj zaposlenih mali, imamo izuzetno uspješne primjere kao što su Croteam sa svjetski poznatim igrama Serious Sam i The Talos Principle te Nanobit koji je najbrže rastuća game development tvrtka u regiji, izuzetno uspješna s igrama za mobilne platforme”, ističe.

Uz bok s filmom

Također, on smatra da tu industriju država slabo prepoznaje, ali ima pozitivnih pomaka. “Upravo zbog te slabe prepoznatljivosti smo mi, game developeri, u 2014. osnovali Udrugu hrvatskih game developera u cilju da se bolje organiziramo i nastupimo prema tijelima države te započnemo dijalog na temu potpore našoj kreativnoj industriji. Jedan od ciljeva nam je da se videoigre uvrste uz bok s filmom kao audio-vizualnim proizvodom koji bi također bio uvršten u programe HAVC-a. Početkom godine smo već započeli razgovore s HAVC-om i to je izuzetno pozitivan trenutak. Također moram još spomenuti i podršku HGK koji je uvelike pomogao 2014. i 2015. s konkretnom financijskom potporom u nastupu domaćih game developera na sajmu Gamescom”, naglašava on.

Najveći problem u poslovanju, tvrdi on, je nepostojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. “To je ogromna kočnica za znatniji razvoj industrije”, napominje Klanac dodajući kako u Hrvatskoj ima inženjera, ali da je veći problem u pronalasku grafičara, odnosno dizajnera koji su obrazovani i imaju znanja i vještine potrebne u industriji videoigara.

Marko Banjac, suosnivač hrvatskog razvojnog studija Dreamatrix, ističe kako je Hrvatska daleko od razvijenih zemalja i nije u stanju pratiti trendove jer za to treba veliki kapital i znanje. “Ipak, pojavljuju se tvrtke koje se bave razvojem igara te neke od njih postaju vrlo uspješne”, kaže.

Brojne discipline

U Hrvatskoj, nastavlja, nema dovoljno stručnjaka za razvoj računalnih igara. “Strateški gledajući, obrazovni sustav bi trebao dati najjači poticaj razvoju ove industrije, no on je još u povojima. Ako zanemarimo najjednostavnije igrice, razvoj složenijih igara zahtijeva vrlo specifična iskustva iz brojnih disciplina. Trenutno je lakše naći osobe koje su kao klinci bile ovisne o igrama te se tijekom školovanja za, primjerice, dizajn ili programiranje same usmjerile u tom smjeru učeći iz knjiga, preko interneta, specijaliziranih tečajeva i slično, negoli dobiti osobu koja će izaći sa studija i biti spremna skočiti u vatru. U Kanadi, SAD-u, Koreji, Japanu i šire sprega obrazovnog sustava i biznis sektora je daleko bolja, pa nije onda ni čudno što nam se teško stečena lokalna pamet prelijeva u svijet. Daleko jači poticaji kao i već spomenuta koordinirana akcija nekoliko ključnih ministarstava bi pomogli da zadržimo najbolje u našim hrvatskim timovima”, smatra on.

Dino Potrebica, također suvlasnik Dreamatrixa, napominje kako su se unazad dvije-tri godine dogodile velike promjene i pojedina ministarstva poput Ministarstva poduzetništva i obrta te državnih agencija kao što je HAMAG-BICRO itekako prepoznaju važnost ove industrije u kojoj su odnos ulaganja (obrazovanje, razvoj) i potencijala dobivenog uistinu ogromni. “Neke druge agencije za sad još uvijek smatraju da je u zabavnoj industriji film daleko vredniji i ne daju šansu igrama. Iako se na lokalno razvijenim igrama može ‘kulturno djelovati’ kao i s domaćim filmovima, a možda i bolje. Treba imati na umu da svaka igra ima i globalno širok domet kao i hrvatski film te je i time to jednako vrijedan, a možda i bolji medij za neizravnu promociju Hrvatske. Nadamo se da će se i to uskoro promijeniti”, zaključuje on. 

Nanobit: Među našim potrošačima 90 posto žena

Alan Sumina, suosnivač Nanobita za proizvodnju mobilnih igara, na nedavnoj Startup srijedi koja je održana na Veleučilištu VERN, istaknuo je kako je ta tvrtka pokrenuta prije šest godina. "Tada smo na tržište izbacili prvu aplikaciju za mobilne telefone, za mršavljenje, s kojom smo zaradili oko milijun dolara, a danas na tržištu imamo plasirano oko 20 igara. U prošloj smo godini ostvarili 24 milijuna kuna prihoda i 12 milijuna dobiti, a ove godine očekujemo oko 44 milijuna kuna prihoda i dobit od oko 19 milijuna", istaknuo je.

Također, naglasio je kako njihovi analitički podaci donekle razbijaju uvjerenja o igračima videoigara. "Igrice na mobitelima ne igraju većinom muškarci, kako se najčešće misli. Među našim potrošačima čak je 90 posto žena, i to u dobi od 18 do 44 godine. I to je naša ciljana publika", kazao je dodajući kako je američko tržište, odnosno englesko govorno područje, i dalje najveće tržište za plasman videoigara, a dobre prilike pružaju i njemačko te španjolsko govorno područje. Za najbrže rastuće svjetsko tržište, ono azijsko, rekao je kako pruža velike mogućnosti. Ali, za njega se potrebno puno bolje pripremiti jer potrošači u Aziji žele potpuno drugačije igre od onih u ostatku svijeta.

Boris Odorčić

Hitovi: 87

Kako od vojnika napraviti poduzetnika

Nakon prvog ciklusa projekta za branitelje Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća, Plavi ured, odjel Razvojne agencije Zagreb, proveo je i drugi ciklus za 2015. godinu.

Ubrzo nakon otvaranja Plavog ureda u njemu je održana info radionica na kojoj je predstavljen cjelogodišnji program koji uključuje sedam koraka. Inicijative za ovaj projekt došle su iz različitih izvora, kaže Tamara Didak, voditeljica Plavog ureda. “Hrvatski zavod za zapošljavanje je već radio s braniteljima na njihovom osposobljavanju za poduzetništvo, a slične aktivnosti je imao i Gradski ured za branitelje Grada Zagreba, kao i Gradski ured za gospodarstvo i Razvojna agencija. Sve te kapacitete smo objedinili, stvorili zajednički projekt i posebno za branitelje ponudili sve faze obrazovanja za poduzetništvo”, ističe Tamara Didak.

Nakon info radionice za branitelje je tako organizirana Start-up akademija o osnovama poduzetništva. Plavi ured kroz evaluacije projektnih ideja, specijalističke seminare i individualno savjetovanje vodi branitelje prema pokretanju i uspješnom vođenju vlastitog poduzeća. Najuspješniji od njih imaju priliku javno prezentirati svoje poduzeće. Kako ističu u Plavom uredu ovim se projektom jača poduzetnički duh, samopouzdanje i kreativnost kod branitelja čija je stopa nezaposlenosti vrlo visoka.

Branitelji imaju velike šanse u poduzetničkom svijetu, kažu uspješni poduzetnici. Iskustva jedne zemlje koja ima značajnu braniteljsku populaciju, Izraela, pokazuju kako bivši vojnici zapravo imaju velike prednosti pri pokretanju vlastita posla, naglašava jedna od predavačica u okviru ovog projekta i poslovna savjetnica iz tvrtke Zaokret Kristina Ercegović. “Izrael je start-up nacija. Za razliku od trenutnog stanja u Hrvatskoj, ono što svi žitelji te zemlje imaju je vojni rok. Muškarci služe vojsku tri godine, a žene dvije, i to je upravo jedna od činjenica koje snažno utječu na njihovu poduzetničku kulturu. Upravo zato smatram da je važno reći braniteljima da imaju prednost pri ulasku u poslovne vode jer, osim što su već naučili nešto o organizaciji rada, koja se obvezno uči u vojsci, istovremeno je sve ono najgore što im se u životu dogodilo iza njih, a ono što nas sve čeka u poduzetništvu je puno jednostavnije od onoga što su branitelji već prošli”, ističe Kristina Ercegović.

Ovaj ciklus obrazovanja uključit će čak 100 nezaposlenih hrvatskih branitelja i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja. Također, svrha projekta je da se nakon godinu dana osposobi što veći broj branitelja za uspješno pokretanje vlastitog poduzeća.

Krešimir Sočković

Hitovi: 69

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb