e-Privredni

A+ A A-

Imamo i iskustvo i znanje i kvalitetu

Osam hrvatskih informatičkih tvrtki koje se bave razvojem računalnih igara nastupilo je na Gamescomu 2016, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Riječ je Rebootu, LGM Gamesu, Iron Wardu, Exordium Gamesu, Gamepiresu, Croteamu, 2×2 Gamesu i Lion Game Lionu koji su okupljeni u Grupaciji za računalne igre pri Udruženju za informacijske tehnologije HGK. Tako je na ovogodišnjem Gamescomu, koji se održavao od 19. do 21. kolovoza u Kölnu, nastupilo više od trećine tvrtki koje djeluju u ovoj brzorastućoj industriji.

Tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Ante Vrdelja istaknuo je kako hrvatska industrija igara nastavlja s rastom, što se vidi ne samo iz kvalitete predstavljenih naslova, već i po broju domaćih studija koji su izlagali na Gamescomu 2016. “Osam hrvatskih suizlagača dosadašnji je rekord, kao i broj novih igara koje prikazuju. Čak šest novih naslova najavljeno je ili prvi put predstavljeno europskoj publici”, rekao je.

Andrej Kovačević, game director Exordium Gamesa, ocijenio je kako je ovogodišnji Gamescom dosad najuspješniji za hrvatsko izaslanstvo. “Taj je sajam jedna od rijetkih manifestacija, uz domaći Reboot Develop, gdje na jednome mjestu možemo ostvariti kontakt s gotovo cijelom svjetskom industrijom te promovirati vlastitu”, kazao je Kovačević dodavši kako su ove godine na sajmu strani mediji pokazali veliki interes za hrvatske proizvode, kako su najavljeni brojni novi naslovi iz hrvatskih studija te kako su svakodnevno upoznavali nove potencijalne poslovne partnere. “Trend zadnjih godina pokazuje da domaći studiji rade sve bolji posao u plasiranju Hrvatske na svjetsku kartu kvalitetnih proizvođača igara”, naglašava Kovačević.

Razmjena ideja

Zeno Žokalj, community manager u Little Green Men Gamesu, smatra kako je sajam ponovno na jedno mjesto doveo golem broj stručnjaka iz industrije, medija i posjetitelja. “Za hrvatske tvrtke on konkretno znači - vidljivost. Hrvatskim game developerima je najbitnije predstaviti svoje proizvode široj publici, a za to su sajmovi poput Gamescoma, GDC-a u San Franciscu te E3 u Los Angelesu neprocjenjivi. Kad je riječ o našoj tvrtki, najvažnije nam je bilo ostvariti nove kontakte s medijima, prezentirati trenutačno stanje igre te dobiti coverage uglavnom po europskim game portalima. Vrijeme će pokazati koliko će novinara zaista objaviti članke, ali raspored sastanaka je bio pun sva tri dana trajanja biznis dijela Gamescoma pa bismo ga mogli ocijeniti uspješnim. Uz to, ostvarili smo nove kontakte i s proizvođačima hardvera te razmijenili ideje s ostalim kolegama iz gaming industrije, kako iz Hrvatske, tako i iz ostatka Europe”, objašnjava nam.

Gaming industrija, nastavlja Žokalj, najbrže je rastuća industrija u svijetu i proteklih godina po zaradi prelazi i holivudsku i glazbenu industriju, pa za hrvatske tvrtke koje imaju kvalitetan proizvod ima mjesta na tržištu. “Hrvatske tvrtke imaju i iskustvo i znanje i kvalitetu. Ostaje problem marketinga te predstavljanja na američkom i europskom tržištu. Dosad su igre hrvatskih proizvođača ostvarile vrlo dobre rezultate na američkom tržištu koje ima i najveću populaciju igrača, a ne kaskamo mnogo ni za Europom. Ovdje moramo pohvaliti HGK koji nam svake godine izlazi ususret i subvencionira dio cijene izlaganja na Gamescomu te pruža logističku podršku za trajanja sajma”, ističe on.

Najveći problem, dodaje, i dalje ostaje dvostruko oporezivanje s obzirom na to da SAD nema nikakav sporazum s Hrvatskom te se sva dobit od prodaje oporezuje i na američkom i na hrvatskom tržištu što značajno smanjuje proračune hrvatskih tvrtki za daljnje projekte. “Usprkos svemu, svjedočimo sve većem rastu poduzeća hrvatskih proizvođača igara, novim zapošljavanjima te sve većim i složenijim projektima koji se plasiraju na svjetsko tržište”, naglašava Žokalj.

Platforma za promociju

Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor u tvrtki Gamepires, kaže kako sajam Gamescom napreduje iz godine u godinu. Također, domaći studiji prate evoluciju tog događaja i ove su godine predstavili svoje radove na zadivljujućih 70 četvornih metara izložbenog prostora. “Konačno je štand vizualno bio na razini štandova drugih studija te smo tako Hrvatsku smjestili uz bok sa svjetskim developerima i izdavačima. A osam hrvatskih suizlagača i šest prikazanih novih igara novi je rekord za naš klaster i Udruženje za razvoj računalnih igara u HGK”, ističe.

Svjetska scena je ogromna, nastavlja Levenski, i sudjelovati na ovakvom sajmu više nije stvar prestiža nego obveza svakoga tko misli poslovati na globalnom tržištu zabavnog softvera.

“Gamescom smo ove godine primarno koristili kao platformu za promociju i predstavljanje novog naslova za koji već imamo izdavača. Osim za sklapanje poslova, Gamescom je idealno mjesto za razgovor s novinarima i prezentaciju budućih projekata budući da se cijela industrija nalazi na jednom mjestu tijekom ta tri dana. Mi smo na sajmu ostvarili odličnu poslovnu suradnju s tvrtkama Epic games, Nvidia i Intel vezano za naš novi projekt”, napominje on dodajući kako je vladao veliki interes za više-manje sve naslove koji su se predstavljali na hrvatskom izložbenom prostoru.

Inače, HGK sustavno prati i podržava informatičku i kreativnu industriju. S obzirom na to da je riječ o tvrtkama koje gotovo 100 posto svojih prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu, a cijeli domaći sektor proizvodnje računalnih igara bilježi godišnju stopu rasta od čak 50 posto, promocije na internacionalnim sajmovima i inozemnim tržištima od izuzetne su važnosti. 

Boris Odorčić

Hitovi: 33

Istraživački projekti u poljoprivredi

Vijeće za istraživanje u poljoprivredi potiče strateška poljoprivredna istraživanje kojima se želi primijeniti rezultate istraživanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Potpisano je 16 ugovora o provedbi istraživačkih projekata 14. natječaja Vijeća za istraživanje u poljoprivredi ukupne vrijednosti sufinanciranja u iznosu od 1,8 milijuna kuna s predstavnicima pet znanstvenih institucija. Kako bi se prilagodili potrebama hrvatskih poljoprivrednika kojima su rezultati istraživanja prvenstveno i namijenjeni, za svaki VIP natječaj određuje se nekoliko prioritetnih područja istraživanja.

Na 14. VIP natječaju su bila ponuđena dva prioritetna područja: Mala poljoprivredna gospodarstva i razvoj ruralnog područja te Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uvođenjem novih tehnologija i inovacija. Pristiglo je ukupno 85 prijava, od kojih je 70 zadovoljilo formalne uvjete natječaja te su upućene na znanstvenu i stručnu recenziju, dok je preostalih 15 prijava negativno ocijenjeno zbog nepoštivanja jednog ili više uvjeta natječaja.

Prenošenje rezultata istraživanja

Prihvaćeno je osam projekata zagrebačkog Agronomskog fakulteta kojima će se istraživati održiva proizvodnja svinja na otvorenom području Banovine, online sustav za sastavljanje krmnih smjesa, nove tehnologije u povećanju konkurentnosti uzgoja teladi, održive mjere za eko poljoprivredu u mediteranskim područjima, zelena energija iz ostataka ratarske proizvodnje, revitalizacija lokalnih sorti heljde na sjeverozapadu Hrvatske, proizvodnja šećerne repe uz uvođenje nepesticidnih metoda suzbijanja štetnika te proizvodnja jaja i mesa kokoši hrvatice u Dalmaciji. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša istraživat će primjenu “trap croping” tehniku u zaštiti plodovitog povrća od stakleničkog štitastog moljca. Institut za poljoprivredu i turizam provest će dva projekta istraživanja sušenja masline i gnojidbi industrijske rajčice uz pomoć gljiva. Poljoprivredni fakultet u Osijeku ima tri projekta koja će biti sufinancirana iz ovog natječaja. To su istraživački projekti korištenja domaćim sortama pšenice, tehnologijama proizvodnje voćnih sadnica i tehnologijama proizvodnje začinske paprike. Osječki Poljoprivredni institut provodi dva projekta, razvoja germplazme krušne i durum pšenice te tehnologija za uzgoj šljiva. Ukupna vrijednost svih odobrenih projekata je 2,1 milijun kuna.

S obzirom na to da je cilj Vijeća za istraživanja u poljoprivredi distribucija rezultata istraživanja do krajnjih korisnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, sva završna izvješća dosadašnjih projekata te prezentacije i brošure rezultata istraživanja projekata nalaze se na web stranici Ministarstva poljoprivrede te na web stranicama Savjetodavne službe. Ta je služba važna karika u prenošenju informacija o rezultatima istraživanja poljoprivrednicima kojima su ta istraživanja u konačnici i namijenjena, kako bi bili u toku s novim spoznajama u poljoprivredi, a time i konkurentniji na domaćem i europskom tržištu.

Krešimir Sočković

Hitovi: 324

EU - Još uvijek neiskorištena prilika

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju najviše prilika dobila za svoje gospodarstvo, no statistike i iskustva pokazuju kako ih još uvijek nismo iskoristili, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore.

Hrvatske tvrtke su ulaskom dobile priliku olakšati dolazak svojih proizvoda i usluga na zajedničko tržište koje je pratila i liberalizacija domaćeg tržišta. Hrvatsko gospodarstvo dobilo je i benefite koje članice Europske unije imaju temeljem ugovora o slobodnoj trgovini s trećim zemljama. Jednako tako hrvatske tvrtke pratilo je i poboljšanje imidža na europskom tržištu kao i onome svjetskom upravo zbog činjenice da smo postali članica EU-a, što je pratio i pojačani interes tvrtki u Uniji i izvan nje za poslovanje i suradnju s hrvatskim tvrtkama.

Hrvatske kompanije dobile su pristup i novim tehnologijama i znanjima kao i novim izdašnijim fondovima i programima EU-a. Izmjene zakona koje su pratile ulazak Hrvatske u EU dodatno su liberalizirale poslovanje čime su domaće tvrtke morale postati još konkurentnije, a neke od njih pretrpjele su i gubitke zbog zatvaranja nekih od bliskih tržišta. Pa što nam je to donijelo članstvo u Uniji?

Turizam ima koristi

U hrvatskoj turističkoj djelatnosti došlo je u posljednje tri godine do promjene strukture potražnje turista s novog europskog domaćeg tržišta, a ponuda se sve više diverzificira. Od ulaska u EU turizam bilježi rast potražnje i ponude. Od 2012. do 2015. godine broj stranih turista porastao je za 22 posto, zabilježen je i porast stranih noćenja za 15 posto, dok su prihodi porasli za 16 posto na 7,9 milijardi eura. Najveći porast broja turista zabilježen je iz Velike Britanije (60 posto), Mađarske (42 posto) Poljske (24 posto) i Austrije (18 posto).

U zadnjih 15 mjeseci i industrijska proizvodnja bilježi rast. U odnosu na travanj prošle godine ona je porasla za 4,9 posto. Smanjena je cijena sirovina za naša poduzeća, koje dolaze s tržišta Europske unije kao i onih s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini. Cijene sirovina rasle su u onim zemljama u kojima je Hrvatska do ulaska u EU imala povlašteni status. Proizvođači su od ulaska u EU svoju proizvodnju prilagodili standardima Unije, a okolišni standardi su se negativno odrazili na konkurentnost.

Poljoprivreda pod pritiskom

Domaći poljoprivrednici i prozvođači prehrambenih proizvoda pod pritiskom su jake konkurencije s tržišta Europske unije. U isto vrijeme izgubljene su dobre pozicije na tržištu regije. Istovremeno niska kupovna moć domaćeg stanovništva i dugotrajna kriza okrenuli su kupce jeftinijim proizvodima. Uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda porastao je za 27 posto od 2012. do 2015. godine, pa sada uvozimo godišnje više od 2,7 milijardi eura vrijednu hranu. Izvoz je istovremeno rastao za 24 posto, no i dalje postoji deficit. Struktura izvoza i uvoza se promijenila pa sada uvozimo 83 posto hrane iz EU-a, dok na to tržište izvozimo 54 posto hrane. Prije ulaska smo u EU izvozili 74 posto svog izvoza hrane, a uvozili 42 posto.

U financijskom sektoru došlo je do promjena u zakonskim okvirima koji reguliraju financijsko tržište s posebnim naglaskom na zaštitu klijenata i upravljanje rizicima. EU financijašima je omogućen rad na hrvatskom tržištu uz odobrenje regulatora. Istovremeno trgovina je pod utjecajem zajedničkog tržišta.

Jeftinije komunikacije i prijevoz

Raste broj uvezenih gospodarskih vozila, pojavljuje se i nelojalna konkurencija, a istovremeno jača zaštita potrošača zbog EU regulative. Tržište telekomunikacijskih i poštanskih usluga je liberalizirano što je dovelo do smanjenja troškova. Omogućen je slobodniji pristup na jedinstvenom europskom tržištu, a prijevoz između trećih zemalja porastao je za trećinu. Ulazak u Europsku uniju olakšao je mnogima u sektoru prijevoza poslovanje, a nova konkurencija primorala je tvrtke na obnovu flote. Željeznički prijevoz nije iskoristio priliku koja mu je pružena, a slabo je rastao i prijevoz u morskim i riječnim lukama. Istovremeno značajno raste broj putnika u zračnom prometu gdje se bilježi i značajno ulaganje u infrastrukturnu obnovu. U graditeljstvu još uvijek nije došlo do vidljivog i očekivanog oporavka. Glavni problem koji se ističe je visoka cijena rada u ovoj branši. Nije došlo ni do većeg investicijskog vala financiranog iz Europskih fondova, a i same tvrtke si ne pomažu jer nedovoljno surađuju, posebice u zajedničkim nastupima na međunarodnim natječajima. 

Čak 35% tvrtki povećalo izvoz 

Prema anketi koju je Hrvatska gospodarska komora provela među svojim članicama, trećina ispitanih tvrtki u protekle tri godine krenula je u izvoz na europsko tržište, a čak 35 posto tvrtki je povećalo izvoz svojih proizvoda i usluga. To je pratio i porast prihoda od izvoza u 37 posto tvrtki, a 16 posto tvrtki pronašlo je novog inozemnog partnera za zajednička ulaganja. Petina tvrtki bilježi istovremeno smanjenje izvoza na treća tržišta, ali 31 posto ispitanih ističe kako im je sada lakše sudjelovati na javnim nadmetanjima i u drugim državama članicama Europske unije. Čak devet od 10 ispitanih također smatra kako je tržište rada za hrvatske radnike u EU sada lakše dostupno, a 22 posto njih smatra kako je olakšan pristup informacijama o izvorima sufinanciranja projekata iz EU fondova.

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja EU 

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja Europskoj uniji, ističe Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK. “BDP nam je u 2015. godini rastao ispod razine rasta u EU. Kod nas bilježimo rast od 1,6 posto, a u EU 1,9 posto. I dalje se držimo na 55 posto prosjeka razvijenosti svih zemalja članica, samo su Bugarska i Rumunjska nerazvijenije od nas. No i one će nas, ako nastave rasti sadašnjim stopama od četiri posto, prestići. Istovremeno druga smo najlošija članica po stopi nezaposlenosti i treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti”, kaže Bukovac te dodaje kako su u zadnjoj godini investitori uložili samo 127 milijuna eura što je najniža razina još od ratne 1995. godine. “Hrvatska mora poboljšati iskorištavanje europskih fondova, i smanjiti negativnu vanjskotrgovinsku bilancu u poljoprivrednim proizvodima koja je narasla na 240 milijuna eura. Izvoz mora nastaviti rasti i moramo povećati broj tvrtki koje svoje robe i usluge plasiraju na tržište EU”, zaključio je Bukovac.      

Krešimir Sočković

Hitovi: 389

Hrvati zajedno u biznisu

Na susretu Hrvati zajedno u biznisu predstavljen je Projekt G2 u sklopu kojeg će se ove godine drugi put održati istoimena konferencija. Organizator konferencije multidisciplinarna je skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, čiji je cilj poslovno umrežiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku te raditi na povećanju ulaganja dijaspore u domovinu.

“Glavna tema današnjeg sastanka bit će umrežavanje Hrvata iz domovine i onih koji žive vani, po cijelom svijetu. Volim reći da Hrvatska nema četiri milijuna stanovnika, već osam. Možemo to usporediti s našom nogometnom reprezentacijom gdje također ima igrača koji nisu rođeni u Hrvatskoj, ali daju svoj obol za uspjeh domovine. Mi takvu suradnju želimo preslikati na poslovni svijet. Želimo da naša dijaspora investira u Hrvatsku i donese nove ideje i kapital”, poručio je Josip Hrgetić, voditelj Projekta G2.

Prošle godine je održan Meeting G2.1. koji je okupio oko 200 sudionika, od čega je njih 50 pristiglo iz inozemstva, točnije iz 18 zemalja svijeta s gotovo svih kontinenata, a zbog velikog interesa sudionika iduća konferencija MG2.2. održat će se od 10. do 12. listopada ove godine u Kongresnom centru Forum Zagreb, iako je inicijalno planirana za 2017. Naglasak će biti na primjerima dobre prakse, a govora će biti i o drugim važnim temama, poput inovacija, obrazovanja, brendiranja Hrvatske, izvoza...

 

 

 

Primjer Mlinara u Australiji

 

 

 

“Potencijal za suradnju je velik; ona već u jednoj mjeri funkcionira, ali to može biti puno bolje. Primjerice, u Australiji postoji već druga ili treća generacija mladih ljudi hrvatskog podrijetla koja bi željela ulagati u domovinu svojih predaka. Njih uopće ne zanimaju politička previranja. Druga važna stvar je da se proširi glas o uspješnim poslovnim pričama jer to privlači investitore”, istaknuo je Don Markušić, australski odvjetnik hrvatskih korijena i predsjednik Azijsko-pacifičke gospodarske komore, dodavši kako moramo popraviti poslovnu klimu, riješiti probleme nefunkcionalnog pravosuđa te prestati stalno mijenjati zakonodavni i regulatorni okvir koji se odnosi na investicije budući da tako nestabilnošću tjeramo ulagače.

 

 

 

“Također ne treba zaboraviti ni drugi smjer ove priče, a to su prilike koje se otvaraju za hrvatske poduzetnike da osvoje strana tržišta. Evo, imamo primjer takve uspješne ekspanzije Mlinara koji se proširio na Australiju. Pomogli su im naši ljudi tamo koji imaju i puno iskustva s ulaganjima u Aziji pa mogu biti most hrvatskim poduzetnicima za ulazak i na ta tržišta kako bi izbjegli početničke greške”, objašnjava Markušić.

Vraćanje povjerenja

Žarko Tomašić, voditelj radnog odbora za gospodarstvo Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, također se založio za jačanje povjerenja između Hrvata u domovini i izvan nje, poručivši kako dijaspora i dalje ima velik interes ulagati u Hrvatsku.

“Naravno, jake su i emocionalne veze s domovinom pa nam je svima draže zarađivati novac u zemlji koju volimo više. Ipak, s novcem se mora pametno, on više ne smije doći u krive ruke. Prošlost nas uči da su se mnogi izgubili u šumi hrvatske administracije i vraćali se kući s negativnim iskustvom. Upravo zato ova pozornica G2 nudi rješenje i vraćanje tog izgubljenog povjerenja”, zaključio je Tomašić. 

Miro Soldić

Hitovi: 294

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb