e-Privredni

A+ A A-

Jasna pravila za procjene

Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: Hrvatska do prije pola godine nije imala propis koji određuje kako se procjenjuju nekretnine. Zapravo od 1936. godine na hrvatskom području nije propisana metoda za procjenu vrijednosti nekretnina. Iako su brojni propisi spominjali procjenu i tržišnu vrijednost nekretnine, ni jedan nije odredio kako doći odrediti tržišnu vrijednost.

Stoga je svaka procjena bila zakonita čim bi je ovjerio ovlašteni procjenitelj ili vještak. Bez obzira na koji je način napravio tu procjenu. Dodatne usporedbe procjena radile bi se tek u krajnjim slučajevima, uglavnom onima koji su stigli pred sudove. A tada su i suci bili stavljani na muke u procjeni kojem vještaku pokloniti povjerenje.

Osnivaju se procjeniteljska povjerenstva

U lipnju ove godine Vlada je donijela Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina. Tim prvim službenim propisom određeno je da se pri procjeni tržišne vrijednosti nekretnina koriste tri metode: poredbena, prihodovna i troškovna. Metode su opisane u Uredbi, a procjenitelji ih mogu odabrati prema vrsti procjenjivane nekretnine, okolnostima pojedinog slučaja ili raspoloživim podacima. Odabir metode moraju detaljno obrazložiti u završnom elaboratu.

Neki procjenitelji i vještaci s radošću su dočekali donošenje te uredbe. Sad napokon imaju dokument na koji se mogu osloniti i pomoću jasnih metoda braniti svoje procjene, kaže Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja. Drugi su pak samo slegnuli ramenima i na stručnim skupovima izjavljivali da je Uredba neobvezujućeg karaktera jer nema prekršajnih odredbi za one koji se ne pridržavaju njena sadržaja.

To je jedan od razloga zašto će Vlada uskoro raspravljati o zakonu o procjeni nekretnina. Zakon, o kojem do 2. siječnja traje javna rasprava, uvodi prekršajne kazne od 5000 do 50.000 kuna za različite nepravilnosti u procjenama. Uz novčane kazne, procjenitelju se može izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova procjenjivanja u trajanju od tri do šest mjeseci. Za ponovljene prekršaje, moguća je i zabrana do jedne godine. Prema Uhlirovim riječima, zakon se donosi i zato što se njime lokalnim jedinicama određuju nove obveze, a za to Uredba nije dovoljna. Županije i veliki gradovi morat će osnovati petočlana procjeniteljska povjerenstva. Na državnoj razini njihovu će djelatnost koordinirati visoko procjeniteljsko povjerenstvo.

Županijska i gradska povjerenstva pripremat će i godišnja izvješća o tržištu nekretnina. Prikupljajući podatke Ministarstva financija, odnosno poreznih uprava i drugih tijela izrađivat će zbirku kupoprodajnih cijena i unositi ih u informacijski sustav tržišta nekretnina (Registar e-nekretnine). Ažurirat će i druge podatke nužne za procjenu vrijednosti nekretnina.

Na temelju svih tih podataka izrađivat će se karte naselja i gradova sa zonama sličnih cijena. Podatak o smještaju neke zgrade u pojedinoj zoni služit će i kao element pri procjeni.

Temelj za porez na nekretnine

Takve karte već godinama izrađuju njemački gradovi. Na njima se vidi kako rubovi zona krivudaju ponekad razdvajajući ulicu ili blok na sektore s različitim prosječnim cijenama. Slično će biti i u Zagrebu: već se i sada cijena najma lokala u Ilici razlikuje prema tome nalazi li se lokal na sjevernoj ili južnoj strani ulice.

Izrada tih karata i cjenovnih pregleda pridonijet će ujednačavanju kupoprodajnih cijena, ali i procjena, primjerice, kod prodaje državnih nekretnina, očekuju u Ministarstvu graditeljstva. Ujedno će to biti i temelj za uvođenje poreza za nekretnine. Kao što je poznato, i Europska unija i Međunarodni monetarni fond predložili su Hrvatskoj da stare komunalne naknade zamijeni suvremenijim porezom na nekretnine. Prije dvije godine, dok je ministar financija bio Slavko Linić, predstavljen je jedan od modela tog poreza.

Kritičari su i tada upozoravali da je jedna od slabijih točaka prijedloga nedostatak jasnih pravila za procjenjivanje vrijednosti nekretnina. Primjerice, onih koje se nalaze na istom području. Ne može se uzeti u obzir samo gradska zona jer u njoj mogu biti i ruševne zgrade i nove građevine od vrhunskih materijala. Novi zakon o procjeni nekretnina i praksa koja bi ga trebala slijediti trebali bi odgovoriti na te primjedbe.

Prođe li javna rasprava i proces prihvaćanja zakona bez zastoja, primjena bi počela u drugoj polovini iduće godine. Tako bi i porez na nekretnine mogao biti donesen u 2016. godini, kako se i najavljivalo. 

Što je to tržišna vrijednost nekretnine

Prema prijedlogu zakona, tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile.

Novi zakon precizno definira 49 pojmova koji se pojavljuju u vezi s procjenama nekretnina. Pojmovi su opisani prema dobrim praksama drugih zemalja (Njemačka, Austrija, Velika Britanija...) i preporukama Europske unije.

Procjenitelj s osam godina radnog iskustva

Novi zakon propisuje da procjenitelj mora imati najmanje osam godina radnog iskustva. Na prošlotjednoj raspravi o zakonu održanoj u HGK, rečeno je da obveza dodatnog obrazovanja nije navedena u prijedlogu zakona, ali da će biti nužna. U tome će sudjelovati i strukovne udruge. I Ministarstvo pravosuđa će krenuti u izmjene propisa kojima se regulira rad vještaka i procjenitelja kao i njihova edukacija, kazao je Željko Uhlir. Tomislav Jančin iz Hrvatskog društva procjenitelja smatra kako zakon ipak ne bi trebalo donositi po hitnom postupku.

Igor Vukić (15.12.2014.)

Hitovi: 413

Odgovornošću do konkurentnosti

U organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića i Ministarstva gospodarstva održana je 6. nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju.

Kako kaže ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić, hrvatsko gospodarstvo već dulje vrijeme prolazi kroz teška vremena. “U teškim vremenima među prvima se krešu budžeti i u području DOP-a. No da je ova tema bitna pokazuju i lokalna i globalna kretanja. Međunarodna organizacija Global Footprint Network svake godine objavljuje Dan ekološkog duga. To je dan do kojeg stanovnici Zemlje potroše sve obnovljive izvore energije koje Zemlja može u godini proizvesti. Ove godine taj je dan obilježen 19. kolovoza što znači da od tog dana do kraja godine mi trošimo zalihe Zemlje”, upozorava ona.

Društveno odgovorno poslovanje je nužno za društvo u cjelini ali i za poslovanje i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kaže Tajana Kesić Šapić, pomoćnica direktora Sektora industrije Hrvatske gospodarske komore. “Na promociji toga radi i HGK s inicijativom Indeksa DOP-a. Njime se žele promovirati tvrtke koje su predvodnici društveno odgovornih i prihvatljivih praksi čime se potrošačima daje jasna informacija o tome kome pokloniti povjerenje. Indeks je i način poticanja konkurentnosti među tvrtkama”, dodala je ona.

Primjeri dobrih praksi

Jacques Spelkens, član uprave CSR Europe, najvažnije europske organizacije za primjenu DOP-a, na konferenciji je govorio o trendovima i praksama DOP-a u poslovanju na razini Europske unije, a o praksama i trendovima DOP-a u Hrvatskoj govorio je Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Hrvoje Dragušica, stručnjak za održivi razvoj tvrtke IKEA, predstavio je primjere dobrih praksi u Hrvatskoj, a o svojim iskustvima s odgovornim poslovanjem govorili su i neki od vodećih hrvatskih menadžera.

Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadran Galenskog laboratorija, je istaknuo kako DOP kreće s održivim profitabilnim rastom kompanije. “U misiji naše tvrtke je unapređenje zdravlja tako da nam je prirodno bitno naše proizvode povezati s akcijama zaštite okoliša. Jednako tako, kroz projekt ulaganja od 50 milijuna eura namijenjen proizvodnji i skladištenju, da bismo sačuvali resurse, investirali smo dva milijuna eura više od nužnog za LED rasvjetu, rashladne tornjeve kojima smo omogućili manji utrošak energije, te osigurali recikliranje otpadne vode kroz sustav za zalijevanje okoliša”, kaže Usmiani.

Mislav Galić, izvršni potpredsjednik Agrokora, tvrtke na čijim je farmama u Hrvatskoj i regiji više od 350.000 svinja i 15.000 krava, ističe kako takva proizvodnja ima velike količine otpada. “Naš ulazak u bioplinska postrojenja rješenje je za problem dijela otpada s farmi i povrat investicije kroz toplinsku i električnu energiju što u nelikvidnim vremenima nije bilo lako odlučiti”, kaže on.

Koliko smo odgovorni

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, zapitao se koliko smo društveno odgovorni ako glasne male političke stranke priječe investiranja kojima se može osigurati napredak tvrtke. “Naša je tvrtka pokušala preuzeti Podravku u vrijeme kada je ona stagnirala, i unatoč razgovorima sa svima zainteresiranima, minorne ali dosta glasne pravaške stranke su se tome usprotivile. Atlantic nije kupio Podravku nego Drogu Kolinsku, narastao mu je prihod na 5,5 milijardi kuna, dok je Podravka ostala, unatoč potencijalu, na 3,8 milijardi”, kaže Tedeschi.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, kaže kako zahvaljujući tome sada imamo dvije uspješne kompanije s internacionalnim utjecajem, a pitanje je tko će koga preuzeti u budućnosti. “Za nas je DOP važan i upravo stoga smo krenuli u projekt Zdrav k’o dren kojim želimo prevenirati oboljenja iako smo zapravo proizvođači lijekova u tvornici Belupo. Prije četiri godine smo krenuli i u projekt koji je sada narastao na 14 škola kojime motiviramo i učimo djecu, osoblje u školskim kuhinjama, učitelje i roditelje o zdravoj hrani, a priredili smo i zdrave jelovnike za njih. Vjerujemo da će taj projekt biti koristan za sve dionike, od lokalne zajednice do naših dioničara”, ističe Mršić.

Prvi put ove godine, u sklopu konferencije je održano i predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u kroz tri panela: Zaštita okoliša i održiva uporaba resursa i energije; Društvena odgovornost na tržištu, odgovornost medija i obrazovanje za DOP; Društvena odgovornost kao dio strateškog upravljanja. 

Dodijeljene nagrade Indeksa DOP-a

Nakon konferencije dodijeljene su nagrade Indeksa DOP-a. Ova nagrada zajednička je inicijativa Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a nastala je s namjerom da se istaknu hrvatska poduzeća koja razumiju i na pravi način implementiraju društveno odgovorno poslovanje. Indeksom DOP-a daje se pouzdana godišnja usporedna procjena najuspješnijih hrvatskih poduzeća s obzirom na njihovu odgovornost i primjenu načela održivog poslovanja. U kategoriji velikih poduzeća nagradu je dobio Jadran Galenski laboratorij, u kategoriji srednjih poduzeća Hartmann, a u kategoriji malih poduzeća Globetour Event. Dobitnik Indeksa DOP-a u kategoriji javnih poduzeća su Odašiljači i veze, dok je dobitnik za najveći napredak Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a dobitnik u kategoriji odgovorne politike i prakse u radnoj okolini Ericsson Nikola Tesla. Cemex Hrvatska je dobitnik Indeksa DOP-a u kategoriji odgovorni odnosi sa zajednicom, dok je dm – drogerie markt Hrvatska dobitnik u kategoriji odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem. 

Indeks DOP-a je metodologija koja omogućuje sveobuhvatan uvid u društveno odgovorne prakse poduzeća te njihovu usporedbu u odnosu na rezultate drugih poduzeća u Hrvatskoj. Ocjenjuju se aktivnosti u šest područja, a to su: usmjerenost poduzeća na ekonomsku održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u poslovnu strategiju, odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, DOP u tržišnim odnosima i društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

Krešimir Sočković (15.12.2014.)

Hitovi: 407

Kako ublažiti demografske probleme

Hrvatska - unatoč tome što se smanjuje broj djece, a raste broj mladih koji u potrazi za poslom odlaze iz zemlje - još uvijek nema migracijsku politiku. O toj se činjenici najviše govorilo na predstavljanju knjige Migracije i razvoj Hrvatske – podloga za hrvatsku migracijsku strategiju koju je izdala Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o zborniku radova 14 autora, a potporu njegovu izdavanju dali su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Sabora Josip Leko.

“Što će se u budućnosti događati sa stanovništvom Hrvatske, koliko će ljudi ovdje živjeti, kakva će biti njena naseljenost, etnička, dobna, obrazovna struktura stanovništva, tko će se doseljavati u Hrvatsku, što će se dogoditi s kulturnim identitetom, te kakva će biti socijalna sigurnost ljudi, njihov stil života - pitanja su na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj knjizi”, rekao je savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Davorko Vidović, jedan od autora i urednika ove knjige. “Kakav odgovor može biti hrvatske migracijske politike, kada ona ne može nadoknađivati populacijski deficit poput Zapadne Europe uvozom radne snage i asimilacijom potomaka imigranata? Bez odgovora na ova pitanja neće se moći odgovoriti na izazove koji su pred budućim vladama”, rekao je Vidović.

Bez razvojnih strategija

Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe kako je od 159 analiziranih dokumenata sa strateškim ciljevima u Hrvatskoj tek 11 imalo elemente razvojnih strategija. “Problem tržišta rada je, osim starenja stanovništva, i prijevremeno umirovljenje koje kratkoročno pomaže sustavu, ali dugoročno onemogućava da se ostvare razvojni ciljevi”, upozorio je Tica.

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vlado Puljiz analizirao je povijest migracija, teorijski pristup te nove trendove i aspekte. “Bijeg mozgova ne znači da se stručni ljudi neće vratiti u Hrvatsku, jer oni mogu uspostaviti i međunarodne mreže u kojima će hrvatski stručnjaci biti u komunikaciji”, rekao je Puljiz. 

Ova knjiga novi je poticaj dubljem promišljanju naše sadašnjosti, ali i aktivnom određivanju naše budućnosti, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK-a. “Komora uz servisiranje svojih članica ima i obvezu promišljanja šireg društvenoga konteksta te analiziranja odgovora za buduće izazove. Misija HGK-a je, među ostalim, okupljati sve koji mogu oblikovati nove nacionalne vizije i ciljeve, koji mogu anticipirati mijene i koji nas mogu pripremiti za izazove budućnosti. Projekt migracijske strategije, koju zagovaramo i ovom knjigom, dio je naše misije”, kazao je Burilović.

Nezaposlenost - najveći problem

“Najveći je problem Hrvatske visoka stopa nezaposlenosti, osobito mladih koji odlaze u naprednije zemlje. No oni nisu nepovratno izgubljeni za Hrvatsku. Važno je utvrditi nacionalnu strategiju gospodarskog razvoja te definiranih razvojnih ciljeva, a okvir strategije usvojiti širokim društvenim konsenzusom. Potrebno je jačati i razvoj regionalnih centara te obrazovni sustav uskladiti s domaćim i EU tržištem”, zaključio je Leko.

Krešimir Sočković (15.12.2014.)

Hitovi: 391

Poslovni savjetnici na usluzi za EU fondove

U idućoj godini otvara se niz novih natječaja koji su namijenjeni i malim i srednjim poduzetnicima i sada je pravo vrijeme da s iskusnim konzultantima dogovorite strategiju kako taj novac iskoristiti“, rekao je pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK Saša Bukovac na Danu otvorenih vrata Zajednice poslovnih savjetnika HGK na kojima je sudjelovalo 70-ak prijavljenih tvrtki.

Objasnio je kako tvrtke imaju na raspolaganju najbolje konzultante čiji su uspješni projekti iz svih značajnijih shema u pretpristupnom razdoblju objavljeni u bazi projekata na web stranicama HGK, a već u siječnju očekuje se raspisivanje gotovo 300 milijuna eura vrijednih natječaja namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima za razvoj njihova poslovanja, certificiranje, infrastrukturu i nove tehnologije.

Pristupanjem Europskoj Uniji te ulaskom u novo financijsko razdoblje Hrvatskoj su otvoreni i Europskih strukturni i investicijski fondovi za sufinanciranje razvojnih projekata. Kako bi što bolje i kvalitetnije iskoristila ta sredstva, potrebno je osigurati dovoljan broj kvalitetnih projekata, a u njihovoj pripremi važnu ulogu imaju i poslovni savjetnici.

Hrvatska gospodarska komora oformila je Zajednicu poslovnih savjetnika kako bi ih približila krajnjim korisnicima, ističe Mirjana Samardžić Novoselec predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika HGK. „U slijedećih sedam godina dostupno nam je gotovo 11 milijardi eura no kvalitetno upravljanje programima i korištenje sredstava ovisit će o kapacitetima države. Ti kapaciteti djelomično postoje no nisu dostatni da se posao napravi kvalitetno i u zadanom roku i upravo tu mi konzultanti vidimo svoju ulogu“, kazala je  Samardžić Novoselec. Zajednica okuplja 159 konzultanata koji pokrivaju sva područja poslovnog savjetovanja, a HGK je izradila bazu EU projekata poslovnih savjetnika u kojoj se nalazi gotovo 600 referenci poslovnih savjetnika.

Tijekom Dana otvorenih vrata koji je održan u Green Gold centru u Zagrebu, predstavnici tvrtki su mogli razgovarati s više o 50 konzultantskih tvrtki o svojim idejama o korištenju fondova, a savjetnici su im dali i prve besplatne savjete o njihovim projektnim idejama.

Krešimir Sočković (8.12.2014.)

Hitovi: 527

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb