e-Privredni

A+ A A-

Budućnost proizvodnje hrane nije u pitanju

Operativno poslovanje poljoprivrednih tvrtki iz sustava Agrokor je stabilno i budućnost im je sigurna. Te tvrtke neće nestati niti će polja ostati nezasijana, rečeno je na okruglom stolu o utjecaju krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede, koji je organizirao Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Problem nije u tvrtkama

Nakon godina relativno velikog ulaganja, većina tvrtki proizvođača hrane u koncernu Agrokor dobro posluje i problem nije u njima. PIK Vrbovec posluje profitabilno i nastavlja s povećanjem svoga izvoza koji sada čini već 20 posto njihove proizvodnje. “Ubrzo započinjemo s isporukom svojih proizvoda u veliki poljski trgovački lanac Biedronka. Proteklih nekoliko mjeseci imali smo poteškoća, no nakon 10. travnja redovito isplaćujemo svoje obveze i pripremamo se za novu sezonu. Prošle godine izvezli smo robe u vrijednosti 55 milijuna eura. U zadnja dva mjeseca puno se radilo na odnosu s malim dobavljačima i svakodnevno komuniciramo, posebice o poslovima vezanim uz izvoz”, istaknuo je predsjednik Uprave PIK Vrbovca Mate Štetić.

“Očekujem daljnji rast kompanije jer su u zadnjih desetak godina investirane 1,2 milijarde eura u vrhunsku tehnologiju koja je na razini najboljih tvrtki u branši u svijetu. Restrukturiranje je u tijeku i očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi”, kazao je Štetić.

Izvanrednoj upravi je važno da je operativno poslovanje poljoprivrednih kompanija stabilno te da se sačuva proizvodnja i suradnja s našim kooperantima, smatra Vlado Čondić Galinić, savjetnik za poljoprivredu izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka. “Agrokor čini oko 50 posto hrvatske svinjogojske proizvodnje kroz proizvodnju 300.000 komada svinja, te još oko 100.000 kroz kooperantski odnos. Upravo zato je važno za cijeli poljoprivredni sektor i poljoprivredne proizvođače da se poslovanje Agrokora stabilizira jer on na direktan ili indirektan način veže na sebe više od 10.000 obiteljskih gospodarstava”, upozorava Čondić Galinić.

Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, ističe kako nije bilo prekida u isporuci stoke. “Bili smo zabrinuti, no od prvih dana smo kroz udrugu Baby beef uspjeli osigurati dobar odnos s našim partnerima. Jedni smo druge tješili i donosili odluke na tjednoj bazi i očekivali podršku od privremene uprave Agrokora”, kaže Raič.

Stabilizirati poslovanje svih kompanija

“Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora i stoga je jako važno da smo ušli u vjerovničko vijeće te da kroz njega štitimo interes poljoprivrede”, ustvrdio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Pred nama je nova žetva i upravo zbog toga je važno stabilizirati poslovanje svih kompanija te nastaviti kooperantski odnos, kako se cijeli sustav ne bi doveo u pitanje. Vjerujem da ćemo svi preživjeti i da će ova kompanija povećati broj svojih kooperanata”, dodaje Brlošić.

No vlasnik AgroFructusa Denis Matijević pak smatra da nije sve onako kako bi trebalo biti. “Nisam vidio neki konkretan biznis plan za budućnost tvrtke. U zadnje je vrijeme bilo pokušaja da se za police Konzuma nabavlja voće i povrće po nižim cijenama s globalnog tržišta iako je Konzum na svojim policama imao do 75 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje. Time se urušava sustav koji se gradio 15 godina. Vidimo sve više kombi vozila pred tvrtkama i po naseljima u Zagrebu, a i drugim gradovima, iz kojih se poljoprivredni proizvodi, voće i povrće, prodaju na crno, bez računa. Iz organiziranog sustava dolazimo u razdoblje rasula i neorganiziranosti. To je problem nas, ministra, institucija, Agrokora i cijelog društva. Bilo je pokušaja okretanja uvozu kako bi se osigurala konkurentnost, no vjerujem da sada stvari sjedaju na svoje mjesto”, ističe Matijević.

Nije dobro da kupci ucjenjuju proizvođače

Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, ocjenjuje kako je Agrokor brod koji je stao na pučini jer je ostao bez goriva i bez posade. “Sada je potrebno da mu se da gorivo, a to mogu jedino banke, dok bi uprava morala napraviti dobar biznis plan kako bi se iz budućeg profita vraćali dugovi. Krediti se ne mogu dobiti na imovinu koncerna jer je ona opterećena dugovima, ali se restrukturiranje mora temeljiti na dobrom biznis planu”, zaključuje Škorić.

Drago Munjiza, konzultant i nekadašnji predsjednik uprave Konzuma, smatra da ovaj prodajni lanac mora ostati u hrvatskim rukama. “Ako će se ići u smjeru toga da dobavljači postanu suvlasnici, tada se mora napraviti dobar društveni ugovor, kako ne bi došlo do sukoba između njih oko udjela na policama. Da se nešto mijenja na domaćem tržištu vidi se po interesu stranih trgovačkih lanaca koji su počeli ugovarati više robe od hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To je dobro, ali nije dobro da neki od kupaca ucjenjuju te iste proizvođače time da im ugovor vrijedi samo ako ne budu isporučivali robu Agrokoru. Ne bojim se za proizvođače, no moramo promijeniti filozofiju poslovanja. Očekujem od Konzuma plaćanje na vrijeme, manji asortiman proizvoda, a veću njihovu kvalitetu “, zaključio je Munjiza. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb