e-Privredni

A+ A A-

Internet stvari - Umreženost naša svagdašnja

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije do 2020., predviđa se da će između 18 i čak 50 milijardi uređaja biti povezano. Međusobno umrežavanje pametnih automobila, gradova, računala i uređaja poput satova, kućanskih aparata te, primjerice, inteligentnih brojila kojima se mjeri količina potrošene električne energije, plina ili vode, krije se iza pojma internet stvari (Internet of Things)

U Odjelu za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma ističu kako internet stvari zapravo predstavlja svijet fizičkih objekata ili ‘stvari’ s ugrađenim senzorima i softverom koji međusobno komuniciraju putem interneta bez ljudske intervencije, što tim objektima omogućava prikupljanje i razmjenu podataka. Na temelju ovog načina komunikacije među stvarima, inovativnim načinima obrade i uporabe prenesenih podataka te novim poslovnim modelima omogućen je put prema brojnim inovacijama koje značajno mijenjaju način poslovanja i naš svakodnevni život.

“Tehnologija interneta stvari nalazi svoje brojne primjene u gotovo svakom području naše svakodnevice, kao i u velikom broju poslovnih područja omogućujući najnaprednija inovativna rješenja u područjima pametnih gradova, transportu i logistici, industriji, poljoprivredi, ali i u našim domovima konceptom pametnog doma koji će nam olakšati svakodnevicu. Prednosti primjene ove tehnologije očitovat će se automatizacijom i ubrzavanjem procesa u velikom broju djelatnosti. Doći će i do povećanja produktivnosti, porasta kvalitete usluga te smanjenja troškova procesa zbog mogućnosti predviđanja i prevencije izvanrednih događaja u procesima. Na temelju kvalitetnih podataka dobivenih primjenom tehnologije interneta stvari naš je angažman potreban kod odlučivanja samo o najvažnijim stvarima u okviru poslovanja, što nam omogućava da se fokusiramo na donošenje pravovremenih kvalitetnih odluka pa to pridonosi povećanju vrijednosti poslovanja”, objašnjavaju u HT-u.

Komunikacija među strojevima

Neki od ključnih trendova u tome području odnose se na kvalitetu, sigurnost i pouzdanost IoT infrastrukture i komunikacije te, podsjećamo, nove poslovne modele koje on donosi. “Hrvatski Telekom već dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva kako bi svojim korisnicima i partnerima pružio najkvalitetniju infrastrukturu vrhunske sigurnosti i pouzdanosti, putem koje se ostvaruje i komunikacija među strojevima, M2M – machine to machine, na temelju koje korisnici mogu iskusiti sve prednosti rješenja iz svijeta interneta stvari”, napominju u HT-u, dodajući kako se posebice ističe mrežna NB-IoT tehnologija dizajnirana za primjenu s najrazličitijim rješenjima temeljenima na tehnologiji interneta stvari, a koju je HT uspješno testirao u suradnji s partnerima u okviru rješenja za pametne gradove. “Glavne prednosti NB-IoT tehnologije su omogućavanje pouzdane i sigurne mobilne komunikacije za potrebe IoT rješenja, odlična rasprostranjenost i visoka kvaliteta mobilnog signala u zatvorenim prostorima te niska potrošnja energije. Primjenu pronalazi u različitim industrijama poput transporta i logistike, upravljanja infrastrukturom, automatizacije u industriji te u rješenjima za pametne gradove koja unapređuju život u zajednici”, kažu.

Hrvatske tvrtke prepoznaju koristi koje im donosi IoT tehnologija te sve više koriste takva rješenja. Istovremeno se angažiraju u razvoju i ponudi rješenja temeljenih na IoT-u koja se primjenjuju kod korisnika u Hrvatskoj te izvan naših granica. “Hrvatski Telekom kao predvodnik digitalizacije i digitalne transformacije želi potaknuti razvoj i korištenje tehnologije interneta stvari koja otvara prilike za razvoj novih poslovanja te ima potencijal značajno unaprijediti kvalitetu života naših građana. HT pruža cjelovite standardne usluge i posebna rješenja bazirana na najsuvremenijoj M2M komunikaciji, među kojima se posebno ističu rješenja za pametne gradove, primjerice, evidencija odvoza komunalnog otpada i pametni parking, fleet management, tj. upravljanje voznim parkom, kao i blagajnička rješenja te ona za prodaju karata”, ističu u HT-u.

Zamašnjaci digitalne ekonomije

Alen Gojčeta, direktor ICT-a u Vipnetu, ističe kako je IoT sintagma koja označava tehnološki kontekst u kojemu upravo živimo. “Ne odnosi se ni na što konkretno, već sama po sebi, kao jednostavna razumljiva jezična konstrukcija, ponajprije ima ulogu stvaranja svijesti o tom kontekstu. Kada kažemo internet stvari, zapravo opisujemo realnost potpuno umreženog svijeta s milijardama spojenih ili spojivih uređaja – od mobilnih telefona i senzora do sve češćih pametnih kućnih uređaja ili automobila, te činjenicu da svi ti uređaji predstavljaju priliku za posve nove poslovne modele temeljene na distribuiranoj računalnoj snazi, ogromnoj masi podataka te povezivosti različitih sustava u tehnološke eko sustave koji pak omogućuju nove poslovne modele temeljene na suradnji”, kaže on.

Glavna prednost svega onoga što IoT omogućuje jesu poslovni modeli. “Upravo su oni zamašnjaci nove digitalne ekonomije koja je u tijeku, koja trese čitave industrije i koja ‘prijeti’ potpunim brisanjem nekih postojećih modela poslovanja. Zacijelo najcitiraniji primjer takvog poslovanja je Uber, ali on je kap u moru permutacija modela razmjene vrijednosti koje omogućuje digitalna ekonomija podržana konceptima interneta stvari. Digitalni modeli suradnje će nekada razumijevati razmjene vrijednosti koje nisu na prvi pogled očite, već mogu biti posve besplatni servisi ili otvaranje servisima trećih strana kako bi omogućili rast vrijednosti vlastita servisa. Primjerice, Google korisnicima daje besplatnu navigaciju, a zauzvrat ih koristi za prikupljanje podataka u realnom vremenu, što opet podiže vrijednost Googleove usluge kada je naplaćuje različitim razvojnim tvrtkama koje pak taj servis koriste u svojim aplikacijama i tako dodanu zajedničku vrijednost naplaćuju dalje trećim stranama – korisnicima te aplikacije”, napominje on dodajući kako u svakodnevici IoT omogućuje značajne usluge koje se temelje na informaciji u realnom vremenu – od osobnih zdravstvenih podataka poput razine šećera ili rada srca, do informacija o parametrima mikroklime doma.

Također, pametni telefoni omogućuju do sad neslućeno iskustvo korisnika kroz mobilne aplikacije koje zapravo postaju konzole za upravljanje korisničkim iskustvom i to u rukama samog korisnika. “Primjer toga je aplikacija Mobilni hotel koju nudimo hotelima, a kod koje je, između ostalog, omogućeno gostima otvaranje soba samo korištenjem pametnih telefona. Hotelskim gostima digitalni ključ osim otvaranja vrata hotelske sobe omogućuje i pristup popratnim sadržajima hotela poput SPA centra ili bazena, a pripadajuća aplikacija omogućuje informiranje, interakciju s osobljem, ali i potiče izvanpansionsku potrošnju”, kaže.

Nosive tehnologije

Pametni kućni uređaji, nastavlja Gojčeta, povezani na internet su globalni trend i sve su češći i u ponudi naših maloprodajnih kanala. Tržište rješenja povezanih automobila je hit u svijetu, ponajprije zbog naprednih modela upravljanja voznim parkom, ali i zbog trenda razvoja tzv. autonomnih vozila. “Taj dio IoT tržišta je i u Hrvatskoj prilično razvijen, ponajprije kroz sustave nadzora vozila temeljenih na IoT tehnologijama. U Vipnetu imamo višegodišnje iskustvo na ovom području, a cilj nam je nedostatak prilika za razvoj autonomnih vozila nadoknaditi razvojem naprednih poslovnih modela temeljenih na postojećim rješenjima i rješenjima naših partnera poput osiguranja temeljenog na korištenju vozila. Općenito se velika očekivanja stavljaju pred rješenja temeljena na kombinacijama korištenja umjetne inteligencije, AI-ja i IoT-a”, ističe.

Goran Kanižaj, operativni direktor u Mobilisisu, kaže nam kako je ova tvrtka u prethodne četiri godine svojim aktivnostima razvoja senzora za detekciju prometa u kretanju i mirovanju razvila komponente i sustav koji omogućava uspješno detektiranje vozila u mirovanju na prostorima na kojima do sada to nije bilo moguće. A to su sva nenatkrivena parkirališta kako na ulicama tako i u zatvorenim, privatnim parkiralištima (zračne luke, bolnice, trgovački centri, naselja...). “Danas su vrlo popularne nosive tehnologije. Ne možete vidjeti rekreativca ili profesionalnog sportaša bez komada tehnologije koji mu prati otkucaje srca, temperaturu, prijeđenu kilometražu, potrošene kalorije... Danas čak i pametni telefoni imaju senzore koji prate kretanje, te aplikacije u koje možete upisivati informacije vezane uz zdravlje. Veliki pomaci očekuju se uvođenjem pametnih aplikacija koje djeluju preventivno i stimulativno za stvaranje pozitivnih životnih navika zdravog života i poboljšanje kvalitete svakodnevnog življenja. U ovoj fazi se bavimo razvojem proizvoda koji mogu prikupiti veliki broj podataka te ih učiniti dostupnima najširem građanstvu”, napominje on dodajući kako su pametni gradovi, također, vrlo zanimljivo područje o kojem će se dosta pričati u narednim godinama. “Tu govorimo o računalnom praćenju i upravljanju gradskim resursima – distribucijom struje, vode, gradskoj sigurnosti, pametnom parkiranju i ostalim segmentima. Tako će jednoga dana veliki gradovi postati mnogo sigurniji za život jer će se moći mnogo toga kontrolirati i pratiti, te samim time i prevenirati”, kaže on dodajući kako tvrtka IHS Technology predviđa da će godišnja ulaganja u projekte pametnih gradova s trenutačnih milijardu globalno narasti na 12 milijardi američkih dolara do 2025. godine. “Kad je riječ o Smart city inicijativi, u većini slučajeva mnogi gradovi provode pilot-projekte kako bi se potvrdilo tehnički najpovoljnije, a i komercijalno najprihvatljivije rješenje. Postoji nekoliko hrvatskih gradova koji su krenuli u proces implementacije pametnih tehnologija iako Hrvatska još uvijek kasni za ostatkom svijeta”, ističe.

U tvrtki smatraju kako će u IoT rješenjima prednjačiti oni koji će nuditi dobre i održive platforme. “Kada ste vlasnik dobre IoT platforme, dobavljač, vrsta i kompleksnost uređaja je manje bitna. Smatramo da Hrvatska nema dovoljan broj tvrtki koje razviju takva rješenja”, zaključuje on. 

Kisha pametni kišobran Vezica s čipom 

U moru pametnih stvari moguće je naći i prave bisere. Jedan od njih dolazi iz Hrvatske. Riječ je o Kisha pametnom kišobranu u čiju je vezicu kojom se on veže ušiven čip. On je, pak, povezan s aplikacijom koju je korisnik prethodno instalirao na mobitel.

Marija Butković, suosnivačica Kishe, kaže kako je ideja pametnog kišobrana zapravo vrlo jednostavna. “Kisha služi tome da uza sebe uvijek imate kvalitetan kišobran koji nećete izgubiti. A osim svoje primarne funkcije, Kisha ima i nekoliko pametnih opcija”, ističe ona. Ponajprije, vlasnik ovog kišobrana na svoj pametni telefon tijekom dana dobiva obavijest o vremenskoj prognozi. “Ako je prognoza takva da se očekuje kiša, on dobiva i obavijest da ponese kišobran sa sobom. Ako kišobran ostavi na nekom javnom mjestu, čak i zatvorenom prostoru, dobit će notifikaciju gdje ga je ostavio”, objašnjava Marija Butković dodajući kako korisnik može napraviti i tzv. sigurnosnu zonu. Dakle, on može umemorirati da ne želi primati obavijest za određenu lokaciju gdje je ostavio kišobran kao što je dom, ured... Inovacija je u ovom slučaju, nastavlja ona, došla posve slučajno kao rješenje problema s kojim se većina ljudi susretne u životu, a to je gubljenje kišobrana. “Za taj problem jedino rješenje bilo je stvoriti IoT proizvod ove vrste”, napominje ona.

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb