e-Privredni

A+ A A-

Transformacija energetskog tržišta

Energetski sektor, nije novost, jedan je od najvažnijih segmenata gospodarskog i društvenog razvoja. Stoga svaka država nastoji osigurati pouzdanu opskrbu i dovoljne količine energijom te građanima i industriji prihvatljive energente, što nije jednostavan zadatak.

Europska unija na takve je izazove odlučila odgovoriti konceptom Energetske unije. Paket energetskih zakona, politika i investicija usmjeren je u snažniju integraciju nacionalnih energetskih sustava u cilju povećanja sigurnosti i dostupnosti energije na Starom kontinentu, istaknuto je, na energetskoj konferenciji Hrvatska na vratima Energetske unije, u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera.

Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Energetsku uniju, istaknuo je kako je Energetska unija danas stvarnost te da je vrlo važno da Europa ima sigurnu, održivu i konkurentnu energiju.

Poseban je naglasak, dodao je, na tome da transformacija energetskoga tržišta treba biti na čišćoj, niskougljičnoj energiji, posebice u industriji. “EU je uzor kako Pariški sporazum treba biti implementiran”, naglasio je Šefčović dodajući kako je Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija, dodao je, ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika.

Bolja povezanost

“Siguran sam da će Hrvatska slijediti isti obrazac kao i europska gospodarstva. Dakle, da joj ekonomija raste, a smanjuje joj se emisija stakleničkih plinova”, naglasio je on.

 

Potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije je zapanjujući, posebice u korištenju sunčeve energije, a uz to treba što bolje iskoristiti prednosti koje pruža energetska učinkovitost, ocijenio je. “Više od 40 posto potreba za energijom u Europi otpada na grijanje i hlađenje u zgradarstvu. Upravo ovdje možemo učiniti mnogo više”, istaknuo je Šefčović. “Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverzifikaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Osim toga, prvi put u povijesti Europe moći ćemo prevoziti brodom plin, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada”, naglasio je.

Premijer Andrej Plenković smatra kako su energetske potrebe modernog svijeta i gospodarstva narasle do neslućenih razmjera. “Ukupna svjetska potrošnja energije, udvostručila se u zadnjih 40 godina. Kina je od 1990. više od tri puta povećala svoju potrošnju energije i danas dostiže gotovo petinu svjetske potrošnje. Nasuprot tome, energetska potrošnja u EU ostala je relativno stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, dok na SAD otpada oko 15 posto”, kazao je Plenković.

Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije, dodao je, stvaraju ozbiljne izazove za kontinent i pružaju mogućnosti za EU, ali i Hrvatsku. “Koncepcija potpuno integriranog unutarnjeg energetskoga tržišta je važna za sve, zbog sigurnosti opskrbe i dostupnosti energenata u svim članicama. Ona, s jedne strane, podrazumijeva solidarnost i što tješnju suradnju. No s druge strane stvara veću međusobnu energetsku ovisnost među članicama”, smatra on. “Energetska unija nije zamjena za nacionalnu energetsku politiku, nego je novi okvir za njenu realizaciju”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Konkurentnost gospodarstva

Vlada je pokrenula izradu nove strategije energetskoga razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. “Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije budući da je energetika preudvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a potrošnja energije tijesno je povezana s kretanjem bruto domaćeg proizvoda. Stoga ćemo se u strategiji usretodočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost te bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu”, naglasio je premijer.

Strategija će se, prema njegovim riječima, orijentirati na rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa. “Strategija će definirati optimalne udjele različitih izvora energije u domaćoj proizvodnji kako bi pridonijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Plenković dodajući kako će naglasak biti i na konkurentnosti cijena te smanjenju potrošnje i emisije stakleničkih plinova kroz veću energetsku učinkovitost i korištenje OIE.

Projekti koje svakako valja naglasiti su energetska obnova zgrada, ali i izgradnja LNG terminala na Krku za koji je EK dodijelio Hrvatskoj više od 100 milijuna eura. “On je u velikoj mjeri sigurnosni projekt jer će povećati sigurnost opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o projektu na kojem intenzivno radimo, a trebao bi omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovome području te bolju umreženost plinovoda”, pojasnio je Plenković.

Upravo je dodjela bespovratnih sredstava EK priznanje i poticaj, ali i obveza Hrvatske, smatra Plenković, da kroz ovaj projekt osigura posebno mjesto na energetskoj karti EU-a čime bi ona postala energetsko čvorište Unije. “LNG terminal i prateća infrastruktura su doprinos diverzifikaciji opskrbe plinom. On će omogućiti u konačnici povoljnije cijene plina za potrošače. Takva su iskustva u drugim zemljama koje su napravile svoje LNG terminale”, zaključio je hrvatski premijer. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb