e-Privredni

A+ A A-

E poslovanje - Najvažnija komponenta je čovjek

Internet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno.

Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija).

Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

Tri stupa

Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi fiksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja.

Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deficita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić.

Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb