e-Privredni

A+ A A-

Tehnologija - prilika, a ne prijetnja

Umjetna inteligencija, Big Data, robotika, Internet of Things (IoT), pametne tvornice i autonomna vozila već danas snažno utječu na gospodarstvo. Bez obzira na to je li riječ o poslovnom upravljanju, zdravstvu, energetici, transportu, industriji, uslužnoj djelatnosti, intelektualnim uslugama...

Kako bi predstavio za sada vidljivi horizont dometa i utjecaja promjena koje nosi industrija 4.0, poslovni tjednik Lider prošli tjedan u Zagrebu organizirao je Business forum: 4. industrijska revolucija. Suorganizator konferencije bila je tvrtka Studio5 Consulting. 

Otvarajući konferenciju, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuo je kako su napredna robotika, umjetna inteligencija i IoT istovremeno zastrašujući, ali i zadivljujući. Dodao je kako 4. industrijsku revoluciju treba iskoristiti u vlastitim mikrosustavima te ocijenio kako je ona prilika za sve, a ne samo prijetnja.

Digitalne vještine već od vrtića

Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kazao je kako o 4. industrijskoj revoluciji u Hrvatskoj govore svi, ali je malo tko implementira. “To je pouka stanja 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Dakle, smatram kako zaostajemo, prema jednim procjenama, od 20 do 40 godina, dok drugi smatraju od 10 do 20 godina”, naglasio je.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol Ima li 4.0 industrijske revolucije i u Hrvatskoj?

Kako bi se umanjili otpori promjenama koje donosi industrija 4.0, Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako je vrlo važna edukacija. “Kada ljudi nešto ne znaju ili ne razumiju, onda se kod njih pojavljuju strahovi”, kazala je ona napominjući kako u Hrvatskoj ima odličnih primjera suradnje sveučilišta, industrije i tijela državne uprave. “No smatram kako bismo trebali puno brže trčati nego što trčimo danas”, naglasila je Gordana Kovačević.

Damir Zec, poslovni direktor IBM Hrvatska, ustvrdio je kako danas u Hrvatskoj ne postoji industrija u kojoj se ne govori o digitalnoj transformaciji. “Hrvatska je u fazi implementacije industrije 4.0. A to vidimo i kod većine naših korisnika gdje implementiramo neki od oblika transformacije koji su izravno povezani s njome”, rekao je on.

Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kazao je kako je on optimističan kad je riječ o implementaciji industrije 4.0 u Hrvatskoj. “Mislim da će ono što zajedno rade Vlada, industrija i fakulteti dati dobar rezultat”, ocijenio je on. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, smatra kako u hrvatsko obrazovanje treba od samog početka, dakle već od vrtića, uvesti određene promjene koje će pridonijeti ranom usvajanju digitalnih vještina i znanja. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, istaknuo je kako je također optimističan i kako hrvatska sveučilišta trebaju učiniti više te svoja istraživanja snažnije usmjeriti u ono što čini četvrtu industrijsku revoluciju. 

Boris Odorčiž

Hitovi: 2294

Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci

 

Povoljnija makroekonomska kretanja, odnosno trend blagog gospodarskog oporavka u 2016. godini i intenziviranje aktivnosti bankarskog sektora u prodaji nenaplativih potraživanja (Non Performing Loans, NPL) doveli su do smanjenja udjela tzv. loših kredita.

Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita na koncu 2013. godine iznosio je 15,7 posto. U godinu dana (31. prosinca 2014.) on je narastao na 17,06 posto, da bi već potkraj 2015. pao na na 16,65 posto. A kraj trećeg tromjesečja 2016. otkriva daljnji pad tog udjela na 14,65 posto.

Tako su na kraju tog lanjskog kvartala od ukupno 265,5 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka, 38,9 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti. Istovremeno, od ukupno 85,3 milijarde kune kredita trgovačkim društvima, bila je upitna naplata 25,6 milijardi kuna. Kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu, oni su ukupno iznosili 113,6 milijardi kuna, od čega je na loše otpadalo 12,6 milijardi kuna.

Građani su se najviše zaduživali putem stambenih kredita. Potkraj lanjskoga rujna ti su krediti bili teški 48,3 milijarde kuna s udjelom djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nešto manjim od 8,5 posto (oko četiri milijarde kuna). Važno je naglasiti kako se visoka rizičnost naplate od građana (32,6 posto) javlja kod hipotekarnih kredita.

Kako bi se banke riješile tog opterećujućeg tereta, započele su ga prodavati. Tako su, također prema podacima HNB-a, u prvih devet lanjskih mjeseci utržile oko 1,4 milijarde kuna i to je rezultat prodaje 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja. Valja napomenuti da od tog knjigovodstvenog iznosa na korporativni sektor otpada nešto više od 3,55 milijadi kuna od čega se uprihodilo oko 1,19 milijardi kuna. Kad je riječ o stanovništvu, prodano je oko 600 milijuna kuna knjigovodstvenog iznosa, dok se utržilo oko 160,5 milijuna kuna.

Ines Knapić, izvršna direktorica Poslovanja s restrukturiranim klijentima i naplate u Raiffeisenbank Austria, ističe kako ni RBA kao značajan subjekt na bankarskomu tržištu nije ostao imun na negativna kretanja i rast obujma loših kredita. “No, RBA je od početka krize u potpunosti kontrolirao proces naplate i već je u ranoj fazi krenuo rješavati probleme. S pojavom prvih znakova krize, Banka je kadrovski i tehnički ojačala organizacijsku jedinicu koja se bavi ovim poslovima, te nastavila s uobičajenim aktivnostima prilagođenim stanju na tržištu. Rezultat takvoga pristupa te trenutačna kretanja na tržištu doveli su do opadajućega trenda udjela loših kredita”, objašnjava nam.

Interni postupci

U strukturi loših kredita, nastavlja ona, i dalje prednjače plasmani trgovačkim društvima s obzirom na procese sudske naplate te ograničene mogućnosti otpisa starih potpuno nenaplativih kredita. “Takva situacija rezultira i zadržavanjem inicijalne strukture loših kredita po djelatnostima, odnosno najveći dio i dalje otpada na građevinarstvo i s građevinarstvom povezane djelatnosti”, napominje Ines Knapić.

RBA, kao i većina vodećih banaka na hrvatskom tržištu, ima praksu prodaje dijela loših, a uz to i neosiguranih kredita građana nebankarskim institucijama te dijela loših kredita trgovačkih društava. Prodaja tog dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. “U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja nismo u mogućnosti ulaziti, no možemo konstatirati da su zainteresirani investitori većinom međunarodne tvrtke specijalizirane za takvu vrstu transakcija”, kaže Ines Knapić.

Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb, ističe kako PBZ vrlo dobro upravlja kreditnim rizikom i ima razvijenu strategiju ranog detektiranja i naplate koja, između ostalog, uključuje kombinaciju pojedinačnih aranžmana kao i strateško upravljanje NPL-om na razini ukupnog portfelja. “Kao rezultat tako dobro uspostavljenog sustava, udjel NPL kredita je u PBZ-u znatno ispod prosjeka na hrvatskom bankarskom tržištu i na kraju trećeg kvartala 2016. godine iznosio je 8,6 posto”, kaže on.

U sklopu naplate djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana u poslovima sa stanovništvom i pravnim osobama, PBZ je razvio interne postupke i procese za upravljanje plasmanima ovisno o kvaliteti portfelja, raspoloživim instrumentima osiguranja te ostalim značajkama koji određuju strategiju naplate plasmana. “Nakon provedenih redovnih internih postupaka naplate u okviru kojih banka intenzivno pokušava iznaći rješenje sukladno financijskoj i socijalnoj situaciji klijenta, banka također pažljivo identificira i skup plasmana fizičkim i pravnim osobama za koje nastoji implementirati strategiju naplate kroz prodaju potraživanja”, objašnjava Dumančić.

Posljedica recesije

U Uredu za korporativne komunikacije Hrvatske poštanske banke kažu kako je HPB značajno smanjio nenadoknadive i djelomično nadoknadive kredite u svome portfelju. Tako da je njihov udjel nakon nedavne prodaje potraživanja na razini prosjeka hrvatskog bankarskog tržišta. “U portfelju tzv. loših kredita banaka, kao što je poznato, dominiraju krediti gospodarstvu i to prerađivačkoj industriji, graditeljstvu i trgovini. HPB je prodao značajan dio nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih kredita investitorima iz Velike Britanije, Češke i Norveške”, ističu u HPB-u.

Dario Gabrić, direktor Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Banka, kaže kako je udio NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju te banke potkraj lanjskog prosinca iznosio 10,8 posto, u odnosu na 15 posto, koliko je iznosio na koncu 2015., odnosno 18,5 posto na kraju 2014. godine. “U strukturi NPL plasmana veći dio prema kriteriju volumena zauzimaju plasmani poduzećima. S obzirom na to da je razina problematičnih plasmana ponajprije odraz stanja nekog gospodarstva, njihov rast i visoka razina proteklih godina u prvom su redu posljedica dugogodišnje recesije. Kad se govori o pojedinim djelatnostima, može se istaknuti građevinski sektor kao nesumnjivo jedan od najviše pogođenih ekonomskom krizom, što je utjecalo i na poslovanje tvrtki u tom segmentu i mogućnosti otplate njihovih obveza prema banci. Od ostalih, mogu se izdvojiti djelatnosti također blisko vezane uz građevinu, poput poslovanja nekretninama, proizvodnje, trgovine...”, objašnjava on.

Prodaja NPL plasmana, nastavlja Gabrić, uobičajena je poslovna praksa koja se primjenjuje u mnogim zemljama Europske unije, uključujući i tržišta na kojima posluje međunarodna Erste Grupa. “Slijedeći poslovnu praksu u drugim zemljama, Erste banka u Hrvatskoj odredila je kao svoj cilj iskoristiti tu mogućnost te selektirani manji dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama koje mogu naći svoj interes u takvom poslu. Veliki dio tog posla s naše strane je realiziran. Pritom je bitno naglasiti da je riječ isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja”, napominje on dodajući kako je cilj donesene poslovne odluke ponajprije smanjivanje udjela NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju, kao i veće fokusiranje na nove prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu. “Općenito govoreći, prodaja NPL plasmana ima pozitivan utjecaj na rizičnost bankarskog sustava u cjelini, kao i na percepciju samog sustava. Pritom je važno naglasiti otvaranje potencijala i apetita za novo kreditiranje. Također, ona pridonosi ubrzavanju procesa restrukturiranja, kao i smanjenju potencijalnih negativnih učinaka pogrešne alokacije kapitala, a na taj način posredno se dinamizira i potencijal rasta u budućnosti”, smatra Gabrić.

Treća strana

Nakon što banka odredi koji dio plasmana želi ponuditi tržištu, postupak se odvija na transparentan način, u suradnji s konzultantskim kućama, te obuhvaća nekoliko zahtjevnih etapa. “Načelno, one uključuju inicijalne kontakte s potencijalnim kupcima i predstavljanje plasmana sa svim njihovim bitnim elementima. Zatim, podnošenje neobvezujućih ponuda, due dilligence proces, podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju i, na kraju, po donošenju odluke, sastavljanje i potpis cjelokupne ugovorne dokumentacije. Pritom je bitno istaknuti da je za transakciju potrebno dobiti i odobrenje regulatora, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija”, ističe. Prodaja NPL plasmana iz perspektive dužnika, dodaje, znači da ulogu vjerovnika preuzima treća strana, odnosno da poslovni odnos koji su do tada imali s bankom u potpunosti prestaje te se sva buduća komunikacija odvija u izravnom kontaktu s novim vjerovnikom. “On je obvezan poštivati sve pozitivne propise Republike Hrvatske, uključujući i zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prava potrošača. Zbog tog je razloga još jednom bitno naglasiti da kao kupci ovakvih potraživanja isključivo dolaze u obzir renomirane i etablirane kompanije. S obzirom na činjenicu da ime potencijalnih kupaca NPL plasmana ulazi u domenu poslovne tajne i ugovornog odnosa, ne možemo otkrivati detalje ni imena konkretnih tvrtki s kojima banka sklapa poslovni odnos u ovom segmentu”, zaključuje Gabrić. 

Loši krediti pali ispod 10 posto 

Addiko Bank se, također, u proteklim godinama sustavno bavio rješavanjem pitanja loših kredita. Oni su danas na razini ispod 10 posto, što znači da Addiko Bank ima (po)najbolji omjer NPL-a od svih banaka u Hrvatskoj i gotovo dvostruko manji od trenutačnog prosjeka bankarske industrije. "S obzirom na očišćen portfelj korporativnih kredita, struktura NPL-a u Addiku je vjerojatno drugačija od drugih banaka, te u postojećem portfelju prednjače krediti stanovništvu", ističu u Addiko Banku dodajući kako najveći udjel loših kredita u gospodarstvu otpada na građevinsku djelatnost s obzirom na to da je upravo taj sektor bio snažno pogođen krizom.

Boris Odorčić

Hitovi: 5091

Najinovativniji projekt: Lumino Way

 

Dase poduzetništvo uči od ranih nogu već znaju i ptice na grani, a da se i mladima iz Hrvatske nude razne mogućnosti osposobljavanja u poduzetništvu dokazuje provedba EU projekta pod nazivom Build Your Future. Riječ je o tzv. multiplier eventu koji se pod nazivom Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih održava u organizaciji Instituta za kreativno obrazovanje. Rezultati tog projekta, financiranog iz Erasmus+ programa, predstavljeni su prošloga petka u Zagrebu. Build Your Future europski je projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo koji se, osim u Hrvatskoj, provodi u još osam zemalja. Sastoji se od pet edukativnih modula, a učenje se temelji na iskustvu i primjerima iz prakse. Namijenjen je osobama od 19 do 29 godina, a u proteklih godinu i pol u Zagrebu je provođen s ciljem da ih se znanjem i vještinama potakne na otvaranje vlastitih tvrtki.

Multifunkcionalne lampice

Sudjelujući u treningu, 22 mladih iz gotovo cijele Hrvatske pokušalo je dobiti odgovore na brojna pitanja - od toga što je to što mladi trebaju znati o poduzetništvu, kako razviti ideje i provesti marketing u vlastitoj tvrtki, do toga kako razviti prezentacijske i prodajne vještine, pa i steći osnovna znanja o financijama. Četiri najbolja buduća poduzetnika svoje su poslovne ideje predstavili u Torinu gdje je Jurica Rešetar osvojio prvu nagradu za najinovativniju ideju. Nagradu mu je donio njegov projekt Lumino Way. Objašnjavajući svoju ideju Rešetar je rekao kako su to ustvari pločice sačinjene od lampica koje svijetle na dodir. “Te lampice svijetle samo kada je to potrebno, primjerice kada se po njima hoda, pa osvjetljavaju put u mraku. Postoji i savitljiva verzija koja se može koristiti kao modni dodatak jer radi na baterije”, istaknuo je. Rešetar je svoj izum već prodao jednoj školi u Bostonu gdje su te lampice montirali ispod rukohvata.

Binocular bar

Još jedan zapaženi projekt je Binocular bar koji je osmislio Borna Pavičić. Gosti njegovog bara na virtualan način moći će otputovati u bilo koji dio svijeta jer im se tu nude projekcije fotografija i glazbe iz krajeva u kojima žele biti. Sve će pratiti, naravno, i gastro užici specifični za ta odredišta.

Ivan Mušlek je pak osmislio projekt CM trening za mlade s invaliditetom, i to kao trening iz digitalnog marketinga. Cilj toga projekta je suradnja s privatnim tvrtkama koje bi financirale treninge, a kasnije zapošljavale osobe s invaliditetom. 

Sanja Plješa

Hitovi: 5004

Porezna reforma konačno može zaživjeti

Kako bi se omogućila provedba porezne reformem izmijenjeno je 15 zakona i donesen novi Zakon o javnoj nabavi. Svi su oni stupili na snagu 1. siječnja 

Porez na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa od 20 posto smanjena je na 18 posto, a uvedena je i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna moći će izabrati način utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu. Ako je takav poduzetnik istodobno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Ukinuta je i porezna olakšica za reinvestiranu dobit, što je ministar financija Zdravko Marić opravdao malim brojem poduzetnika od samo dva posto koji su tu poreznu olakšicu i koristili. S druge strane, za poduzetnike je važno da znaju kako su im zakonskim izmjenama povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini od 50 posto.

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

Porez na dodanu vrijednost

Prema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se dječje autosjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, ali ne i hrana za kućne ljubimce. S druge strane, unatoč velikim negodovanjima ugostitelja, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji se od sada oporezuju stopom od 25 posto. Najniža stopa PDV-a, ona od pet posto ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige i novine.

Porez na dohodak

Novim Zakonom o porezu na dohodak osnovni osobni odbitak povećan je na 3800 kuna i vrijedi za sve porezne obveznike. Stope poreza na dohodak su sa 25 i 40 posto snižene na 24 i 36 posto, s time da su promijenjene porezne osnovice. Stopom od 24 posto oporezivat će se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Takve stope i porezne osnovice primjenjivat će se i kod obračuna predujma poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Smanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te Gradu Vukovaru.

Novim zakonom povećani su osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, tako da odbitak za prvo dijete iznosi 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, te on dalje progresivno raste za svako iduće dijete.

Uvodi se i sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka što u konačnici znači bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine od plaća i autorskih honorara zbrajao te bi se na taj godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Doprinosi

Izmjenama Zakona o doprinosima doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se i na autorske honorare, kao i na isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Za mirovinsko osiguranje primjenjivat će se stopa doprinosa od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Porez na promet nekretninama

Novi Zakon o porezu na promet nekretninama donosi smanjenje te porezne stope s pet na četiri posto. Vlada je odlučila ukinuti oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, kao pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće može se računati na subvencioniranje stambenih kredita, no taj zakon još uvijek nije donesen. Dobra je vijest i to da su građani oslobođeni obveze prijave prometa nekretninama, dok će se porezna obveza utvrđivati po službenoj dužnosti, s time da ukupni prihod od poreza na promet nekretninama postaje prihod jedinica lokalne samouprave.

Lokalni porezi

Novim Zakonom o lokalnim porezima snižena je stopa poreza na nasljedstva i darove s pet na četiri posto, a ukinut je i porez na tvrtku ili naziv. Novost je da će se na motorna vozila starosti do 10 godina plaćati porez na cestovna motorna vozila kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. Od početka 2018. godine počet će se primjenjivati jednostavni porez na nekretnine koji bi u stvari trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

Izmjenama Zakona o trošarinama određeno je plaćanje trošarina i na tekućine za elektroničke cigarete te na grijane duhanske proizvode. Određena administrativna pojednostavljenja predviđena su za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. Ukida se obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakih alkoholnih pića, a riječ je o oko 41.000 obveznika.

U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije” s proizvodnjom do 2500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU-a, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko 2000 malih vinara.

Na snagu su stupile i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima će se taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuje i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuje i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina

Izmjenama Općeg poreznog zakona ukida se relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Nadležna tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka. Banke su tako dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom briše se “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Novi je i Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do 100 kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

Izmjene Zakona o računovodstvu

Izmjenama Zakona o računovodstvu ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Uz to, rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu ponovno je vraćen na 30. lipnja. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća.

Članarine u turističkim zajednicama

Izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama članarine su od početka ove godine manje za pet posto, što prema izračunima Ministarstva turizma znači rasterećenje gospodarstva za oko 10 milijuna kuna.

Javna nabava

Novi Zakon o javnoj nabavi konačno je uveo kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljniju ponudu. Valja naglasiti da kao kriterij za odabir najboljih ponuditelja i dalje ostaje cijena, uz dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku cijena važna kao kriterij u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obveznost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije. Riječ je o obrascu kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Uvodi se institut javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći dobiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja. odnosno aneksima, povećavaju vrijednost samog ugovora. Sada su izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom, uz ostalo, smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja s pet na tri posto procijenjene vrijednosti nabave, propisan je jedinstveni rok za žalbu u roku od 10 dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu...

U Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti u obzir i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša kao što su kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 5065

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb