e-Privredni

A+ A A-

Održane edukacije o arhitekturi, građenju i stanovanju

Hrvatska gospodarska komora je ove godine u suradnji s Radnom skupinom za praćenje implementacije ciljeva iz dokumenta „ApolitikA“ – arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.–2020. odnosno Nacionalnih smjernica za vrsnoću i kulturu građenja, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja organizirala niz informativno-edukativnih modula na kojima se raspravljalo o relevantnim temama obuhvaćenim dokumentom. Pozvani sudionici bili su većinom predstavnici ministarstava, državnih zavoda, ureda i agencija, znanstvenih i kulturnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice, javnih poduzeća i organizacija civilnog društva te brojni istaknuti pojedinci. 

„Dok je u prvoj godini djelovanje Radne skupine za praćenje implementacije smjernica ApolitikA, prije svega, bilo usmjereno širokoj promociji i prezentaciji dokumenta, u ovoj je drugoj godini Radna skupina nastojala promovirati i prezentirati ideje te osnovne ciljeve tog dokumenta hrvatskoj stručnoj javnosti“, rekao je Damir Percel, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. „Brojni sudionici ciklusa edukacija prepoznali su napore Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Hrvatske gospodarske komore kako bi se proširilo znanje o temama koje donosi dokument ApolitikA. Stoga nikoga nije začudio veliki interes i nazočnost velikog broja polaznika na edukacijskim modulima projekta ApolitikA, bez obzira na to je li riječ o pojedincima, poduzetnicima ili predstavnicima državnih institucija“, istaknuo je Percel.

Na prvom edukacijskom modulu, pod nazivom „Ostvarivanje ciljeva dokumenta ApolitikA“, koji je održan u svibnju, govorilo se o ostvarivanju ciljeva dokumenta ApolitikA, razjašnjavali su se osnovni ciljevi dokumenta ApolitikA i objašnjeno je zbog čega se dokumentom inzistiralo na kulturi građenja, kao preduvjetu kvalitete u prostoru. Istaknuto je kako mnoge zemlje imaju strategiju prostornog uređenja, a Hrvatska se priprema za njenu izradu. Rečeno je i kako je nužno osigurati ekološki održiv prostor uz pomoć struke, ali i stanovništva te gospodarstvenika. Na modulu je ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš istaknuta važnost osnivanja Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, koji djeluju i u ostalim zemljama EU-a te koji će olakšati provedbu ApolitikA, odnosno nacionalnih smjernica za vrsnoću i kulturu građenja, problematici koja je u nadležnosti nekoliko ministarstava zbog svog multidisciplinarnog karaktera. Upozorila je na to kako u upravljanju i planiranju imaju veliku ulogu gradovi, no u tim procesima dominiraju i glavnu riječ vode investitori koji donose loša rješenja u prostoru, a gradovi teško realiziraju javne interese, kazala je Mrak-Taritaš. Sudionici Modula 1, uz ministricu Anku Mrak-Taritaš, bili su arhitekti Helena Knifić Schaps, Rajka Bunjevac, Tomislav Ćurković, Sanja Cvjetko Jerković, Vladimir Petrović i Andrija Rusan.

Na drugom edukacijskom modulu, pod nazivom „Građenje i oblikovanje prostora“, u lipnju, govorilo se o vrsnoći projektiranja, građenja i prostornog planiranja. Arhitektonska vrsnoća odnosi se na prostor, zgrade i ostale građevine te krajobraz, pri čemu svi zahvati u prostoru moraju biti provjerljivi i provjereni od kompetentnih institucija, a treba ju gledati i u širem kontekstu koji uključuje prostornu organizaciju, odabir lokacije, materijale i kompoziciju oblikovanja. Na modulu je istaknuto da državna administracija mora precizno i sveobuhvatno razraditi kriterije građenja koje moraju poštovati i privatni investitori i izvođači. Sudionici Modula 2 bili su Helena Knifić Schaps, Filip Filipec, Vladimir Filipović, Mirko Buvinić i profesori Ivana Banjad Pečur te Ljubomir Miščević.

Treći edukacijski modul, pod nazivom „Prostor i arhitektura“, održan je u srpnju i na njemu se govorilo o prostoru kao nacionalnom dobru. Među prvim je zadaćama novoosnovanog Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj izrada Strategije prostornog razvoja kojom će se nakon provedenih analiza utvrditi polazišta, ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja do 2030. godine. Usporedno s radom na strategiji odvijaju se aktivnosti razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja te priprema za izradu nove generacije prostornih planova. Na modulu je predstavljeno stvaranje prepoznatljivog nacionalnog identiteta kroz arhitekturu, koji se ogleda u razvoju turizma od kraja 19. i početka 20 stoljeća, te pitanju turizma i obalnog prostora i arhitekture. Sudionici Modula 3 bili su Irena Matković, Jasenka Kranjčević, Saša Randić, Manda Horvat i profesor Krunoslav Šmit.

Četvrti edukacijski modul, pod nazivom „Obrazovanje“, održan je u rujnu i na njemu je predstavljeno obrazovanje u području arhitekture, urbanizma i inženjerskih disciplina. Predstavljen je način studiranja na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Govorilo se i o izazovima interdisciplinarnosti, specijalizacije, obveznih i izbornih kolegija, zakonske regulative i ovlasti nakon završetka studija, kao i međunarodnoj usporedivosti u području znanosti. Predstavljen je i program „Arhitektura&djeca“ u kojemu se ravnopravno isprepliću radionice u školama, javno djelovanje u medijima i izložbama te inicijative upućene nadležnim tijelima i strukovnim organizacijama. Predstavljene su i osnovne informacije o aktualnim procesima u području strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u obrazovnom sektoru graditeljstva i geodezije. Istaknuta je važnost kvalificirane radne snage, kao i važnost formiranja novog sektorskog vijeća te ubrzanje procesa vrednovanja i priznanja stečenih kompetencija kako bi velik broj radnika imao priliku ostvariti potrebne kvalifikacije za svoj rad, a koje danas često nemaju. Bilo je riječi i o nedostatku kvalificirane radne snage potrebne za energetsku obnovu i gradnju zbog koje je pokrenuta inicijativa Croatia Croskills u sklopu EU inicijative „Build up skills“. Predstavljene su nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti, kojom će se povećati broj kvalificiranih radnika i instalatera u cijeloj Europi koji će znati raditi na energetskoj obnovi zgrada. Sudionici Modula 4 bili su Gordana Paškvan Budiselić, Mia Roth Čerina, Dalija Milonja, Helena Knifić Schap te profesori Ivana Banjad Pečur i Krunoslav Šmit.

U petom edukacijskom modulu, pod nazivom „Stanovanje“, koji je održan u listopadu, bilo je govora o državnim programima kolektivnog stanovanja i uspješnim primjerima provedbe državnih programa, provedbi natječaja i odabira idejnih arhitektonskih rješenja za tipske projekte zamjenskih stambenih zgrada na poplavljenim područjima, programu obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, a održana je panel-diskusija s temom povezanosti „Apolitike“ sa stanovanjem. Na panelu je istaknuto da s obzirom na to da se kvaliteta svake pojedine stambene jedinice, zgrade ili pak naselja u cjelini mora zasnivati na arhitektonskoj vrsnoći, načelima održivosti te kvaliteti izvedbe, stanovanje zahtijeva iznimnu pozornost pri planiranju, projektiranju i gradnji. „Program društveno poticane stanogradnje ponudio je uspješan model koji je tijekom godina provedbe doživio niz korekcija u pogledu zakonske regulative i odnosa lokalne zajednice i mogućnosti potencijalnih korisnika tog oblika stambenog zbrinjavanja pretežno mladih i, u ovom slučaju, kreditno sposobnih pojedinaca i obitelji, istaknula je pomoćnica ministrice graditeljstva Borka Bobovec. Na modulu je predstavljen i model društveno poticane gradnje na primjeru četiriju stambenih zona u Zagrebu – Dugave, Jarun, Sopnica-Jelkovec te Špansko-Oranice i uspoređen s ostvarenjima komercijalne stanogradnje. Sudionici Modula 5 bili su Ružica Mandić, Rajka Bunjevac, Borka Bobovec, Luka Korlaet i Idis Turato.

Na posljednjem, šestom edukacijskom modulu, pod nazivom „Zakonodavni okvir i njegova primjena“, održanom u studenome. Naglasak je bio na legalizaciji i provedbi zakona, trenutnom stanju te procjeni vrijednosti nekretnina. Prikazani su novi propisi i dan je osvrt na plan približnih vrijednosti zemljišta. Istaknuta je važnost Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen u kolovozu 2012. godine te koji je omogućio legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada – obiteljskih kuća, stambenih zgrada i drugih objekata. Sudionici Modula 6 bili su zamjenik ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir i pomoćnica ministrice graditeljstva Borka Bobovec te Hrvoje Kvasnička, Ivica Plavec i Ines Merćep.

I u sljedećoj će se godini, prema najavi pomoćnice ministrice graditeljstva i predsjednice radne skupine za praćenje implementacije ciljeva iz dokumenta ApolitikA Borke Bobovec, uz posredovanje Hrvatske gospodarske komore, nastojati organizirati edukativni moduli te proširiti mjesta njihova održavanja, tako da će, osim u Zagrebu, biti održani i u drugim hrvatskim gradovima.

PV (28.11.2014.)

Hitovi: 230

Mali turizam napreduje velikim koracima

Oobiteljskom smještaju u posljednje se vrijeme sve više govori. Taj oblik smještaja, s gotovo 50 posto udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima, jedan je od najperspektivnijih segmenata obiteljskog mikropoduzetništva. Na godišnjoj razini u tom obliku turizma ostvaruje se više od trećine ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Još je prije 17 godina Hrvatska gospodarska komora (HGK) prepoznala važnost te vrste smještaja, pa je tako prva strukovna skupina obiteljskog smještaja osnovana u Primorsko-goranskoj županiji.

Da je obiteljski smještaj vrlo važan u hrvatskom turizmu smatra Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK-a koji kaže kako je to ustvari stup mikroekonomije u našoj zemlji te oblik poduzetničkog inkubatora. Pojasnio je to time kako su poduzetnici “uložili vlastiti imetak i ušteđevinu kako bi sebi, svojoj obitelji, ali i nasljednicima osigurali egzistenciju”. Vrijednost uloženih sredstava u izgradnju i opremanje tih kapaciteta procjenjuje se na 20 milijardi eura. “Procijenjeni prihod na osnovu smještaja godišnje donosi pola milijarde eura, a još najmanje toliko gosti obiteljskog smještaja godišnje potroše u destinacijama u kojima se odmaraju, na kupovinu namirnica, odlaske u restorane i slastičarnice, na izlete, kupovinu rekvizita za more, ulaznice za muzeje... Dodatnih gotovo 100 milijuna eura utrže razni posrednici između vlasnika obiteljskog smještaja i turista pri rezervaciji tog smještaja”, istaknuo je Pinezić.

Forum obiteljskog smještaja

Na razvitak obiteljskog smještaja osvrnuo se i ministar turizma Darko Lorencin koji je rekao kako je u tijeku izrada nacionalnog programa za unapređenje obiteljskog smještaja kojim će se definirati strateške i operativne smjernice, ključne mjere, aktivnosti i programi unapređenja konkurentnosti obiteljskog smještaja.

Kako bi se na jednom mjestu susreli vlasnici obiteljskog smještaja i od mjerodavnih osoba iz državnih institucija pokušali dobiti odgovori na probleme s kojima su suočeni, u Opatiji se 15. listopada u organizaciji HGK-a te pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Grada Opatije održava 1. nacionalni forum obiteljskog smještaja na temu

Taj se forum organizira uoči ovogodišnje manifestacije Dana hrvatskog turizma. “Taj forum obiteljskog smještaja ustvari je povijesni skup te turističke djelatnosti, a organizira se s ciljem kako bi se jednom godišnje okupili iznajmljivači privatnog smještaja. Osim samih vlasnika te vrste smještaja, na forumu će biti i vlasnici obrta i tvrtki jer se želi potaknuti umrežavanje s osobama iz pratećih djelatnosti povezanih s obiteljskim smještajem”, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-.

U sklopu 1. foruma obiteljskog smještaja, među ostalim, održat će se radionica o aktualnostima i potencijalu obiteljskog smještaja, a sudionici će saznati novosti u kategorizaciji te vrste smještaja, legislativi, brendiranju, marketingu i prodaji. Na forumu se očekuje od 500 do 1000 sudionika. 

Sanja Plješa (13.11.2014.)

Hitovi: 431

Ručna obrada maslinika može biti naša prednost

Piše: Ivica Ljubenkov, predsjednik Zajednice udruga maslinara i uljara Hrvatske

Najveći problem hrvatskog maslinarstva, odnosno uljarstva, je plasman gotovog proizvoda. Imamo vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja ali nemamo dobar marketing. A naši najveći konkurenti svoje ulje nude po osjetno nižim cijenama od naših. Razlika u cijeni je najviše posljedica našeg načina obrade maslinika i proizvodnje - jer se za razliku od španjolskih, talijanskih, grčkih plantažnih maslinika, naši maslinici uglavnom obrađuju ručno. Ručno se bere i plod masline, a poznato je da je ručni rad dosta skup. Taj nedostatak trebali bismo pretvoriti u prednost jer je ručni rad pogodan za ekološku proizvodnju. Istina je da je velika većina naših maslinika idealna za ekološku proizvodnju, no za dobivanje markica treba zadovoljiti proceduru zaštite. Većina naših maslinara misli da, ako ne stavlja pesticide ili umjetno gnojivo, automatski ima ekološku proizvodnju. Naravno da to nije tako jer je za ekološki certifikat potrebna stručna potvrda i zadovoljavanje procedure koja do njega dovodi. Bez potvrde certifikacijskog tijela, način obrade na tradicionalan način na tržištu ne vrijedi ništa. Poznato je da zahvaljujući upravo maslinarstvu, neke države imaju veliki udjel ekološke proizvodnje u ukupnoj proizvodnji. Doduše, te države su poticale certificiranje koje zahtijeva određena sredstva. I kod nas se to potiče, ali možemo puno bolje iskoristiti potencijal koje nam maslinarstvo pruža za ekološku proizvodnju.

Dodatni problem naših maslinara, ali ne samo maslinara, je činjenica da smo svi mi individualci koji se nevoljko udružuju u zadruge i udruge. Udruživanje pruža velike mogućnosti i to ne samo u zaštiti, nego otvara razne komercijalne perspektive, od povlačenja sredstava do bolje pozicije na tržištu. Ovako, naši maslinari imaju male posjede i teško mogu živjeti od proizvodnje ulja koja je kod nas, uz rijetke izuzetke, uglavnom dodatna djelatnost ili hobi.

Kako bismo svojim članicama - a one su udruge maslinara i uljara - olakšali poslovanje, osnovali smo Zajednicu udruga maslinara i uljara Hrvatske koja zastupa njihove interese. Jedna od trenutačnih aktivnosti je zaštita izvornosti dalmatinskog ulja. U tome su naišli na probleme jer je Zvijezda uložila prigovor koji je resorno ministarstvo prihvatilo. To je rezultiralo sudskim sporom između nas i Ministarstva poljoprivrede. Najveća zamjerka Zvijezde je bila da ulazimo u područje njihovih robnih marki.

Zaštita dalmatinskog ulja jako je važna, jer bi mu potvrda da se proizvodi na ekološki način osigurala višu cijenu i pristup sve većoj tržišnoj niši u Europi. Pored toga, tako bi se dobila i potvrda da je dalmatinsko ulje proizvedeno na stručan način, a to bi povuklo dalmatinsko maslinarstvo u pravom smjeru: da postane unosna djelatnost od koje se može živjeti. Danas, mi ni na policama ni na stolovima restorana nemamo ni približnu kvalitetu maslinovih ulja kakva je moguća. To bi se pak moglo riješiti većim angažmanom inspekcijskih službi.

Mi smo se u Zajednici udruga maslinara i uljara Hrvatske potrudili da svaki gospodarski subjekt koji puni ulje sklopi ugovor s nama i dobije svoj broj. Tako svaka pakovina ima svoj broj i dokazanu sljedivost.

Zlatna oblica je zaštićena robna marka Zajednice udruga maslinara i uljara Hrvatske. To je sortno ulje, dobiveno od komercijalno najznačajnije domaće sorte, oblice. Prema europskom zakonodavstvu monosortnim uljem se može nazivati ono u kojem je udjel jedne sorte 80 ili više posto. Postupak proizvodnje je propisan i nadzire ga stručno povjerenstvo dok Zajednica, odnosno uljara jamči kvalitetu. Zaštitili smo i maslinovo ulje Cvita koje je aromatizirano ružmarinom, kaduljom i lavandom.

(PV)
25. travnja 2014.

Hitovi: 1492

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb