e-Privredni

A+ A A-

Rohatinski predlaže reprogram javnog duga

Bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je sada savjetnik predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića, ponudio je na okruglom stolu magazina Banka novi recept za izlazak Hrvatske iz recesije. Mjerama na otvorenom tržištu  moglo bi se, tvrdi Rohatinski, reprogramirati dio javnog duga i time osloboditi prostor za jeftinije kreditiranje privatnog sektora. Naglašava, međutim, da je za to potrebno nekoliko preduvjeta kao što su racionalizacija i stroga kontrola neinvesticijskih stavki proračuna, spremnost banaka i mirovinskih fondova da zadrže oslobođenu likvidnost u zemlji i supstituiraju sigurne plasmane državi mnogo rizičnijim plasmanima privatnom sektoru, fleksibilnija prudencijalna politika središnje banke, odustajanje od apriori definirane rigidnosti nominalnih plaća, te sposobnost poduzetništva da osmisli i realizira konkurentne proizvodne programe.

Rohatinski je svjestan da svaka od navedenih pretpostavki zadire u separatne interese pojedinih struktura ekonomije i društva i znači za njih preuzimanje određenog rizika, a da pri tome ne može biti nikakvih čvrstih garancija uspješnosti takvog pristupa. No, očito je da uz sve parcijalne različitosti treba konsenzusom brzo uspostaviti zajednički presjek interesnih i rizičnih skupova bez kojeg zemlja ne može suštinski izaći iz postojeće krize, zaključio je bivši guverner.

U panel diskusiji koja je uslijedila rečeno je da je javni dug Hrvatske sada na 70 posto BDP-a, po novoj metodologiji bit će 85 posto, a nastavi li rasti ovim tempom za tri bismo godine mogli doći i do 100 posto, kada ćemo morati dogovoriti reprogramiranje javnog duga s Bruxellesom.

(PV)
24. travnja 2014.

Hitovi: 34

Potrošače se obmanjuje o kvaliteti nekih vina

Piše: Bernard Kozina, predsjednik Hrvatskog društva enologa

Službeno ocjenjivanje vina u Hrvatskoj za potrebe njegova stavljanja u promet, odnosno dobivanja dozvole da ono može na police, u trgovine, restorane i vinoteke, obavljaju isključivo certificirani degustatori koji su prošli propisanu obuku i položili testove kako bi postali to što jesu. Rješenje o stavljanju vina u promet izdaju komisije certificiranih degustatora Ministarstva poljoprivrede. Radi se o 50 stručnjaka koji su u svakom smislu educirani da mogu objektivno procijeniti stanje kvalitete pojedinog vina u tom trenutku. Prilikom ocjenjivanja nazočan je veći broj ocjenjivača, najmanje njih pet, a poželjno je da ih je sedam. Njihovo zajedničko stajalište o vrijednosti vina predstavlja doista pravo stanje kvalitete tog vina u tom trenutku. Naglasio bih još da treba jasno razlikovati stavljanje vina u promet od ocjenjivanja vina natjecateljskog karaktera. Natjecateljsko ocjenjivanje odnosi se na ocjenjivanje vina koja su dobila dozvolu stavljanja u promet i već se nalaze na tržištu. Na taj način se šalje poruka da se zainteresirani iz dobivenih ocjena mogu odlučiti u koja vina treba ulagati, a koja treba uskoro potrošiti jer po kvaliteti ulaze u silaznu fazu.

Generalno moramo biti svi zadovoljni i sretni jer se podigla opća kakvoća vina. Taj trend je pogotovo izražen posljednjih 15 godina. No unatoč stručnom ocjenjivanju, na našem tržištu u velikoj mjeri ima i kaosa. Nažalost, zbog plasiranja nerealnih i nekritičkih napisa u pojedinim medijima naši potrošači, njima zavedeni, sve češće upadaju u zabludu i plaćaju puno veću cijenu za neka vina koja takvu cijenu niti približno ne zavređuju.

Zato se definitivno mora nešto poduzeti. Nikome nije dopustivo da vino koje je objektivno u problemima, koje ima ozbiljne mane i u degradacijskim je procesima, proglašava velikim vinom. Stoga nije prihvatljivo da pojedinci koji se u takve stvari ne razumiju imaju prostor i pišu kako su takva vina najbolja i da u njih vrijedi ulagati. To je najobičnija prevara. Pogotovo je nedopustivo i obmana je potrošača kada se takve osobe predstavljaju enolozima, vrhunskim vinskim znalcima, a niti su školovani za to niti, pak, imaju praktično iskustvo. Kod nas je vidljivo da si nekoliko takvih međusobno dijele takve atribute, a stvarnog znanja o kvaliteti vina nemaju. Njih je lako prepoznati jer nikada nisu napisali lošu kritiku o nekom vinu, a sustavno izbjegavaju ocjenjivati pojedina vina i vinare koji su nezaobilazni u stručnim krugovima i prepoznati na tržištu. Mogu reći da je takva pojava izražena u posljednjih desetak godina, kada se u vinskom svijetu pojavila grupa ljudi koji misle da novcem mogu kupiti baš sve. Nažalost, jedan dio stručnjaka im daje potporu. Vlasništvo nad vinarijama ne daje nikome pravo da se predstavlja stručnjakom za kvalitetu vina. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da se iz tih krugova pokušavaju nametnuti određeni standardi koji su u suprotnosti sa zdravim razumom i osnovnim pravilima struke.

Pričati o tome kako se vinograde treba tretirati kamilicom da bi funkcionirali u nedostatku vode ili nametati tezu da se vrhunski plavci ne mogu proizvoditi ako u grožđu ima prosušenih bobica neprihvatljivo je kao i to da su hlapljivi fenoli i mirisi štale prirodno prihvatljiva stvar. Sve je to suprotno interesima struke ali i vinskog biznisa jer takva vina ne prolaze nigdje u svijetu.Uspoređivati takve pojave s trendom proizvodnje tzv. narančastih vina pokušaj je stvaranja zablude jer protiv proizvodnje narančastog vina nitko nema ništa u stručnim krugovima. Narančasta vina su pokušaj određenih proizvođača da stvore proizvod koji je drugačiji od konvencionalnih vina. Mada se i tu mora biti oprezan jer to, iako su prihvatljiva, ne moraju biti najbolja ili najzdravija vina.

(PV)
21. veljače 2013.

Hitovi: 425

Od ideje do komercijalizacije inovacija

Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore u suradnji sa Županijskom komorom Pula organizirao je panel raspravu „Od ideje do komercijalizacije inovacija“ u sklopu 21. izložbe hrane i pića HISTRIA 2014, u prostorijama Doma hrvatskih branitelja u Puli.


Panel je na primjerima iz prakse dao konkretne odgovore na koji način zaštiti inovaciju, kako od ideje doći do gotovog proizvoda, na koji način financirati cjelokupni proces te kako komercijalizirati inovaciju na domaćem i stranom tržištu. Tatjana Kovač Klemar, načelnica sektora za inovacije, tehnološki razvoj i financijske institucije u MINPO, prisutne je obavijestila kako je Poduzetnički impuls za 2014. godinu upravo usvojen na Vladi. Novi je program namijenjen fizičkim osobama/inovatorima koji će moći koristiti bespovratna financijska sredstva u iznosu od 5000 do 50.000 kuna.

Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK, predstavila je aktivnosti Centra vezano uz internacionalizaciju i komercijalizaciju hrvatskih inovacija. Posebno je istaknula kako je HGK u 2013. godini sufinancirala izložbeni prostor na šest inozemnih i tri domaća sajma što je inovatorima omogućilo izuzetno jeftiniji i povoljniji nastup na navedenim sajmovima. Također, predstavila je projekt Inovacijske misije koje za cilj imaju organizaciju poslovnih sastanaka i komercijalizaciju hrvatskih inovacija.

Tajana Kesić Šapić je obavijestila nazočne i o programu Europske komisije Horizon2020. Poduzetnici će se na ovaj projekt moći prijaviti samostalno ili u konzorciju sa drugim partnerima, a projekt je osmišljen u tri faze. Prva faza i bespovratna potpora od 50.000 eura dodjeljuje se za koncept (ideju-poslovni plan) inovativnog projekta koji traje šest mjeseci. Druga faza je tzv. demonstracija komercijalnog potencijala, inovacija i sredstva od jedan do tri milijuna eura (70-postotno financiranje) dodjeljivat će se za izradu prototipa, testiranje, pilotiranje, razvoj aplikacija i slično. Ova faza traje od 12 do 24 mjeseca. Treća faza je komercijalizacija proizvoda i ona se ne financira u obliku bespovratne potpore već se nude različiti modeli financiranja, poveznica na Equity fondove, edukacije, treninge i slično. Ako se poduzetnik javlja samostalno mora dokazati da je njegova ideja inovativna i da će kreirati dodanu vrijednost na razini EU.

Na panelu se predstavio i Roberto Legović, uspješan poduzetnik iz tvrtke Dermoestetik koji je pričao o sajmovima inovacija i o brojnim preprekama s kojima se susretao na putu do uspjeha. Priču o vlastitom početku i budućim planovima ispričala je i Neva Jurman, poduzetnica početnica iz tvrtke Helios Gea koju je posebno interesiralo što joj sve mogu pružiti prisutne institucije s obzirom na činjenicu da je inovator i da je razvila inovativni proizvod.

(PV)
7. veljače 2014.

Hitovi: 458

Ne budu li pekari jedinstveni, osuđeni su na polagano propadanje

Suvlasnik i dugogodišnji predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova Stjepan Varga jedan je od vodećih mlinara i pekara na hrvatskom tržištu. S pozicije predsjednika novoosnovane udruge, Varga namjerava ojačati utjecaj branše na promjene koje su ih zadesile ili ih tek očekuju.

Zašto ste krenuli u osnivanje ove udruge?
- Zato što Europa u koju smo ušli funkcionira na takav način. Kad sam bio na skupštini Europskog udruženja mlinara, vidio sam da udruge poput naše vode politiku branše, nastojeći se lobiranjem izboriti kod Europske komisije za što povoljnije propise koji se odnose na branšu. Tako funkcioniraju i pekarska i ostale udruge u Uniji. EU i inače funkcionira na lobiranju. Koliko ste jaki, toliko vrijedite, jer broj glasova ovisi o broju stanovnika zemlje. Ako se mali ne udruže, veliki ih uvijek nadjačaju. Razgovarali smo o tome s Poljacima, Česima, Slovencima, Mađarima, svi nam kažu da ćemo si pomoći onoliko koliko budemo aktivni. Nitko nas neće gurati i voditi brigu o nama, to moramo sami.

Članice nove udruge uglavnom su bile i članice Žitozajednice. Zašto Žitozajednica nije uspjela obraniti vaše interese u novim tržišnim uvjetima?
- Zato što smo bili previše heterogeni. U Žitozajednici su bili i proizvođači žitarica, mlinari, pekari i slastičari. U tržišnim uvjetima to su suprotstavljene strane. Proizvođači žele što višu cijenu svoje sirovine, mlinari traže nižu cijenu žitarica, pekari nižu cijenu brašna, a na kraju potrošači traže što nižu cijenu konačnog proizvoda, kruha, koji je još uvijek u našem društvu socijalna kategorija.

Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu pekarskih i slastičarskih proizvoda nakon ulaska u EU?
- Od 1. srpnja više ništa nije isto. Tržišni pritisak se povećava, sve je više kvadrata u vlasništvu velikih trgovačkih centara, od kojih su neki i multinacionalni europski igrači. Zabraniti uvoz više ne možemo, toga smo se odrekli čim smo potpisali da ulazimo u EU. Mislim da imamo maksimalno zaštićene radnike. Zakonodavac nam mora omogućiti da za povremene poslove i izvanredne situacije možemo na brzinu nekoga zaposliti i da ako se gospodarska situacija pogorša, možemo dio zaposlenih otpustiti da bismo spasili tvrtku. Zakonodavstvo mora biti elastično, a radnička prava time neće biti ugrožena, jer dobar radnik je dobrodošao svakom poslodavcu.

Kakva je neposredna budućnost pekarsko-slastičarske djelatnosti?
- Trgovački lanci su nas natjerali na velike rabate koji su možda uobičajeni na Zapadu, ali koji nama ovdje isprva nisu bili razumljivi. Cijena brašna je svega 22 do 25 posto prosječne cijene kruha. Najveći dio su rabati i cijena rada, slijedi povrat kruha, koji nam je propisan na samo sedam posto, te cijena kompenzacije, a energenti su na petom mjestu. Izloženi smo svim promjenama cijena, a onda nas razne udruge i političari napadaju da cijena kruha treba ići dolje. Još nismo ni upali u prave škare trgovačkih lanaca, a upast ćemo kad oni budu počeli otvarati vlastite pekare za profitabilni dio proizvodnje, a nama će ostaviti samo dnevnu proizvodnju s velikim povratom neprodanog kruha. Onda smo osuđeni na polagano propadanje, što prije desetak godina nitko nije vjerovao da će se dogoditi. Mlinska branša već se prorijedila, pekarska se polako prorjeđuje, s nestajanjem sive zone u malim trgovačkim obrtima gdje se plaćalo i ispod i iznad stola, a kod velikih taj način rada ne prolazi. Strani igrači su došli da u dvije godine, da budem slikovit, potanjuraju što se da potanjurati. Tko ne bude dovoljno žilav, taj će otpasti. Ako si budemo sami podmetali nogu, neće nas puno ostati.

Kako se obraniti od takve crne budućnosti?
- Moramo biti jedinstveni kao branša. To ne znači da budemo kartel koji se dogovara oko cijena, jer je to najstrože zabranjeno. Ali to znači da moramo osigurati stručnu radnu snagu, a ne da dobivamo ljude koji nigdje ne mogu naći posao pa zalutaju u pekarstvo. To znači da uvažavamo poduzeća koja imaju strpljenja odgajati kadrove, a ne da si međusobno preotimamo kadrove. Mi smo na natjecanju Zlatne ruke imali dva pobjednika koji su odmah dobili ponude za prelazak u druga poduzeća. Na sreću, ti ljudi su procijenili da su Čakovečki mlinovi tvrtka koju se ne isplati napuštati za 500 ili 1000 kuna veću plaću. Moramo utjecati i na promjene u zakonodavstvu, jer ako mi to ne budemo odradili, odradit će neki službenik u ministarstvu, a mi ćemo za to doznati tek kad se počne primjenjivati.

(PV)
23. prosinca 2013.

Hitovi: 910

400 NAJVEĆIH 2012.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2012.
"400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA
HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2012.


Financijska industrija 2012


BANKARSTVO: Produljena recesija
OSIGURANJE: Pokazana velika otpornost
FONDOVI: Nastupa pozitivna nervoza


Business & Lifestyle

Sponzorirani magazin
Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb