Greška
  • Greška pri učitavanju izvora podataka

e-Privredni

A+ A A-

Zapošljavanje mladih

Garancija za mlade nova je poticajna mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava s kojom se početkom ove godine krenulo u borbu s jednim od najvećih problema današnje Hrvatske – nezaposlenošću mladih. Također, namjera je zaustaviti ili bar usporiti odlazak mladih ljudi u inozemstvo, a osobito onih koji tek sada stupaju na tržište rada.

“Radi se o reformskoj mjeri koja sadržava reformu strukovnog obrazovanja, ali i o jednoj od najboljih poticajnih mjera zapošljavanja i za poslodavce”, istaknuo je Mirando Mrsić, ministar rada, prezentirajući ovaj projekt proteklog tjedna u prepunoj velikoj dvorani HGK-Županijske komore Osijek.

Prezentacije su u prvom redu namijenjene poslodavcima kako bi dobili sve informacije o potporama koje država nudi kroz zasnivanje radnog odnosa i zapošljavanje.

Populacijska mjera

Ono što je izmjenama Zakona o doprinosima najavljeno, a počelo je ovom godinom, svi poslodavci u Hrvatskoj bez obzira na to jesu li koristili mjere Zavoda za zapošljavanje ili ne, ako zaposle osobu u dobi do 30 godina i potpišu s njom ugovor na neodređeno, imaju pravo biti oslobođeni doprinosa na plaću u trajanju od pet godina. “To je vrlo snažna i populacijska mjera jer će mladi ljudi s ugovorom na neodređeno vrijeme moći zasnovati obitelj i krenuti u rješavanje životnih pitanja”, tvrdi Mrsić. Oni poslodavci koji zapošljavaju mlade osobe na određeno vrijeme i taj ugovor pretvore na neodređeno vrijeme također će biti oslobođeni plaćanja doprinosa kroz pet godina. Poslodavce okupljene na prezentaciji u Osijeku posebno je zanimalo hoće li druge mjere potpore zapošljavanju biti oduzete ako poslodavac želi koristiti potporu Garancija za mlade.

Ministar tvrdi da neće biti isključivanja povlastica nego da će poslodavac moći koristiti tu mjeru i u slučaju kada njegov mladi zaposlenik zatraži dodatno obrazovanje. Važno je, međutim, istaknuti da potporu iz mjere Garancija za mlade poslodavac neće moći koristiti ako je prije istaknutog zahtjeva za zapošljavanje mlade osobe na istom radnom mjestu ranijem radniku uručio poslovno uvjetovani otkaz. Poslodavce je zanimao i rok trajanja tih mjera te ovisi li visina plaće zaposlenika o mogućnosti korištenja poticaja. Ministar je odgovorio da tu ograničenja nema, a da fiskalnu olakšicu od oko 17,2 posto imaju bez obzira na visinu dohotka. Olakšica se odnosi na oslobađanja od obveze obračuna i uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, zaštitu zdravlja na radu te zapošljavanje svim poslodavcima koji na neodređeno vrijeme zaposle osobe do navršenih 30 godina života, a olakšicu će moći koristiti pet godina.

Reforma strukovnog obrazovanja

Prezentaciji je nazočilo i mnogo mladih ljudi zainteresiranih za mogućnosti s kojima mogu doći pred poslodavca. Ministar je to slikovito opisao da mladi ljudi kada dolaze kod poslodavca nose sa sobom znanje, želju i mogućnost te vaučer uz fiskalnu olakšicu i poticaje. Za sve one koji se tek pojavljuju na vrućem hrvatskom tržištu rada mjera Garancija za mlade ima jednostavan cilj - da se mladoj osobi u roku od četiri mjeseca otkada završi obrazovanje ili se prijavi na Zavod za zapošljavanje ponudi zaposlenje, naukovanje, vježbeništvo ili dodatno obrazovanje.

Mrsić ocjenjuje kako sadašnje strukovno obrazovanje u Hrvatskoj jednostavno više nije održivo.

“Zemlje koje u EU-u imaju najmanju stopu nezaposlenih mladih osoba imaju efikasnu mrežu strukovnog obrazovanja. Jedna od velikih reformi koja nas čeka je reforma strukovnog obrazovanja koje mora biti potpuno drugačije, prilagođeno tržištu rada i potrebama. Istina ne sada, ali u sljedećih 10 do 15 godina, u njoj mora biti više prakse a manje teorije. Mentori koji osposobljavaju mlade ljude u obrtništvu i u proizvodnji trebaju biti dio obrazovnog ciklusa. To će zahtijevati vrlo jasnu strategiju koja bi ove godine trebala biti definirana, a sljedeće se godine početi i primjenjivati. Kod nas se niz godina mlade ljude kroz strukovno obrazovanje pripremalo za Zavod za zapošljavanje, a i sada je slučaj da obrazujemo ljude za struke iako znamo da ih ne možemo zaposliti ili je prevelika produkcija”, poručio je Mrsić. 

Svetozar Sarkanjac

Hitovi: 129

Posao na otocima

Zbog svoje geografske izoliranosti brojni hrvatski otoci suočeni su s trendom izrazite depopulacije. Hrvatska godišnje u otoke ulaže više od 1,2 milijarde kuna za izgradnju temeljne infrastrukture, u razne subvencije i potpore”, rekao je Denis Barić iz Otočnog sabora - udruge za razvitak hrvatskih otoka, na okruglom stolu o zapošljavanju na otocima, održanom prošlog tjedna u Hrvatskoj obrtničkoj komori. “Sadašnji Zakon o otocima treba temeljito revidirati i prilagoditi situaciji na otocima. Uz to, 1185 otoka u Hrvatskoj treba razvrstati u dvije skupine”, naglasio je Barić.

Okrugli stol održan je u sklopu šireg projekta kojeg je u veljači prošle godine pokrenula Dubrovačka udruga Deša u suradnji s Udrugom za razvoj organizacija civilnog društva i civilnih inicijativa (SVIMA), Udrugom za održivi razvoj otoka Rave, Obrtničkim učilištem i varaždinskom Elektrostrojarskom školom. Taj projekt, pod nazivom Promicanje zapošljivosti mlade populacije na geografski izoliranim/udaljenim otocima, vrijedan je 63.108,78 eura, a Europska unija sufinancira 83,98 posto. Uskoro se očekuje njegov završetak, a provodio se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na otocima Mljetu i Korčuli, Splitsko-dalmatinskoj županiji i otoku Visu te u Zadarskoj županiji i otoku Ravi. Kako je istaknuto na okruglom stolu, kroz projekt se želi naglasiti problem ograničenih mogućnosti cjeloživotnog učenja i zapošljavanja na velikom broju hrvatskih otoka. Okrugli stol je održan s ciljem daljnjeg međusektorskog umrežavanja i učinkovitijeg javnog zagovaranja problema održivosti hrvatskih otoka koji su, prema Zakonu o otocima, razvrstani u prvu skupinu. Treba proaktivnije pokrenuti nacionalne i međusektorske inicijative koje bi se mogle financirati u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova, istaknuto je tom prilikom.

Sanja Plješa

Hitovi: 108

Ulagači, poduzetnici i žele što manje upletanja države

Predsjednik Sabora Josip Leko dao mu je na susretu nekoliko darova. Kravatu, penkalu, model padobrana Fausta Vrančića... Sve djela hrvatskih izumitelja. “Prekrasno, to su pravi simboli hrvatskog duha, ta inovativnost i domišljatost koja vas je održala kroz stoljeća. Sve to pokazuje da možete napraviti sjajne stvari, samo se ne trebate obeshrabrivati. Uz dobar zakonodavni okvir i vaši poslovni ljudi doći će do pravog izražaja...” Govorio je to Richard Weber, predsjednik Eurochambresa, krovnog udruženja europskih gospodarskih komora, za vrijeme prošlotjednog posjeta Zagrebu. Eurochambres nije samo Europska unija, jer okuplja i komore iz Turske i promovira snažnu podršku poduzetnicima i investitorima koji imaju slične ciljeve i na Zapadu i na Istoku. Svi žele ulagati, stvarati nove vrijednosti, zapošljavati i otvarati nova radna mjesta. I činiti to sa što manje upletanja državnih vlasti. Politika treba dati okvir i otvarati vrata, a ulagači će napraviti ostalo, često Richard Weber ističe u razgovoru.

 

U Zagreb je došao reći hrvatskim političarima i svoj stav o promjeni zakonskog statusa Hrvatske gospodarske komore.

- Moja glavna poruka je da zemlje koje imaju obvezno članstvo u komorama imaju najmanju stopu nezaposlenosti. Pogledajte stanje u Njemačkoj ili Austriji gdje je članstvo obvezno i na drugoj strani zemlje poput Italije ili Španjolske s dobrovoljnim članstvom. To se osobito ogleda u velikoj nezaposlenosti mladih u zemljama s dobrovoljnim članstvom. Turska, primjerice, također ima komorski sustav s obveznim članstvom. Slijedili su njemačka i austrijska iskustva pa je i u Turskoj vrlo niska nezaposlenost među mladima. Vjerujem da je to zbog toga što su u zemljama s obveznim članstvom u komorama i poduzetnici odgovorniji i prema institucijama i prema svojim građanima. Kriza je još dodatno poduprla ideju obveznog članstva. U dijalogu koji se odvijao preko komora dolazilo se do boljih rješenja za društvene probleme. Također, komore moraju biti neovisne od vlade i politike. O tome sam govorio vašim političkim predstavnicima, predsjedniku Sabora Josipu Leki i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Istaknuo sam koliko je to važno u zemlji koja nema dugi demokratski staž i koja je iz starog jednostranačkog sustava izašla tek prije dvadesetak godina. Hrvatska je i novi član Europske unije i treba vidjeti koji model organiziranja poslovnog sustava joj najbolje odgovara. Političari mogu tu i tamo otvoriti svojim odlukama po koje radno mjesto. Ali to ni izdaleka nije dovoljno da bi društvo napredovalo. Otvaranje radnih mjesta glavni je zadatak poduzetnika i treba ih pustiti da rade to u čemu su dobri.

Što su vam na to rekli hrvatski sugovornici?

- Mislim da su i oni svjesni da je Europska unija velika prilika za hrvatske tvrtke. I da treba primjenjivati rješenja koja su se i u Europi pokazala uspješnima. EU i njegov demokratski sustav katkad ima rješenja koja nije lako prihvatiti. Ulaskom u EU niste ušli u raj, ali sustav je dovoljno širok da svima omogući napredak.

Godinama ste bili u upravi gospodarske komore u njemačkoj Saarskoj oblasti. Kako su se komore u Njemačkoj ponašale u vrijeme izbijanja krize?

- Prije svega, nismo očekivali veliku pomoć od države. Na državnoj razini govorilo se o mjerama štednje, ali mi smo znali da kao poduzetnici od toga nećemo imati prevelike koristi u kraćem roku. Stoga smo raspravljali što poduzeti kako bismo poboljšali svoje pozicije. U komorskim forumima i na sastancima različitih tijela pitali smo se što možemo učiniti za poboljšanje zapošljavanja mladih. Ako se loše reagira na taj problem, on kasnije donosi mnogo više štete cijelom društvu. Zapošljavanje mladih, i zapošljavanje uopće, u središtu je rasprava među njemačkim privrednicima. Kad komore izlaze u javnost s inicijativama za zapošljavanje mladih, tada dobivaju i posebno uvažavanje državnih tijela. A još važnije je to što dobivaju i poštovanje ostalih građana. Dakle, komore trebaju imati na umu ne samo uski interes članica, već i potrebe šire društvene zajednice. Znam da tako nastojite raditi i u Hrvatskoj. Kad se poslovni ljudi pozabave kreiranjem poslova, poticanjem strukovnog obrazovanja, kreiranjem inovativnih proizvoda dobit će i priznanje šire zajednice.

Kako su na te prijedloge komora reagirali njemački poduzetnici?

- Zanimanje za naše usluge uvijek je veliko, a u vrijeme krize još se znatno povećalo. Znam da katkad u zemljama koje nemaju snažnu tradiciju ili koje su mijenjale svoje društvene sustave, poput Istočne Europe, postoji pomalo rezignirani odnos prema uslugama javnih tijela. Ali ne treba gubiti volju. Poduzetnici trebaju istraživati koje usluge mogu dobiti i trebaju ih zahtijevati. U Njemačkoj imamo 82 lokalne i regionalne komore te krovnu organizaciju koja ih okuplja. To je naš most do političara, do ministara i kancelarke Angele Merkel koja ih vodi. I ako ozbiljno prionemo zalaganju za naše interese, naš glas se i čuje. Dosta radim u Francuskoj pa vidim da su i tu radili na sličan način. Poduzetnici su preko komora jasno uobličili svoje interese pa ih je i francuski predsjednik Hollande počeo više uvažavati.

Predsjednik ste Eurochambresa od 2013. godine. Kakva su vaša iskustva u suradnji s vodećim političarima Unije, koja se često u medijima prikazuje kao vrlo birokratiziran sustav? Nailaze li i tamo vaše inicijative na odaziv kao u nacionalnim državama?

- Pitao sam nedavno ljude iz ureda Jean-Claude Junckera, novog predsjednika Europske komisije, što poduzetnici mogu napraviti da poboljšaju situaciju na europskom tržištu. Oni kažu, tako da investiraju i stvaraju nove inovativne proizvode. Ali gdje da investiraju, pitao sam ih. Gdje da to čine u ovoj političkoj i ekonomskoj klimi na koju utječu državne vlasti? I našli su se u čudu, nisu znali odgovoriti. Zato sam im rekao da politički lideri u suradnji s komorama moraju uložiti dodatni trud da stvore povjerenje kod poduzetnika da vrijedi ulagati. I stvari će krenuti s mrtve točke. Samo poduzetnici mogu stvoriti nove poslove. Čak ne trebamo razgovarati o poticajima koje države mogu davati poduzećima. Zapravo, poticaji nam ni ne trebaju kad budemo uvjereni da se isplati ulagati, da je stvoren zakonodavni sustav koji omogućava nesmetano ulaganje. Mnogo više od poticaja poslovnim ljudima treba povjerenje, stabilan ekonomski sustav, zakoni koji se ne mijenjaju zbog volje i hira ovog ili onog ministra. To želimo poručiti i poduzetnicima iz Hrvatske. Založite se da sustav bude stabilan i jačajte svoju nezavisnost od države. Ulaganja će doći kad budemo sigurni da ih vrijedi pokretati.

Kakva je uloga komora u privlačenju inozemnih ulaganja u pojedine zemlje?

- Eurochambers ima tri glavna cilja. Prvi je promocija profesionalnog obrazovanja, drugi je razvoj inovativnog poslovanja i industrije, a treći stvaranje nove europske energetske mreže i energetske politike. U našim prijedlozima za unapređenje zapošljavanja mladih nezaobilazna je uloga investitora, bez kojih nema radnih mjesta. Zalažemo se za poticanje ulaganja, ukidanje administrativnih barijera i jednostavnije procedure. Biznis naravno treba i mnogo pratećih usluga i tu uskaču komore informiranjem, savjetovanjem, organiziranjem poslovnih foruma... I zbog toga im je potreban stabilan izvor financiranja koji se ne smije mijenjati preko noći.

Imate li savjet za hrvatsku ekonomiju koja je već šest godina u recesiji?

- Mislim da stvari kod vas bolje izgledaju kad se gledaju izvana nego što ih vi ocjenjujete iznutra. Možda je to dio vašeg mentaliteta, možda je nasljedstvo iz ranijeg sustava. Primjećujem to i kod Poljaka ili Rusa. Svi se žale i prigovaraju, a zapravo su proteklih godina napravili mnogo dobroga za svoje građane.

Kako će se po vašem mišljenju na europsko gospodarstvo odraziti konflikt s Rusijom?

- Prošli mjesec o tome smo razgovarali s kancelarkom Merkel. Rekla nam je da ni jedan biznismen ne smije zaboraviti da je uvijek rizično poslovati sa zemljama koje imaju znatan udio komunističke ideologije u svom sustavu. Odnosno, one koje su netom napustile takav sustav, a znatni su utjecaji ostali u njihovoj praksi i mentalitetu. Tu ćete uvijek morati računati na veće miješanje politike u poslovne odnose. S druge strane, ne možete svu odgovornost baciti na ostatke komunističkog sustava. Svjestan sam da svaki novčić ima dvije strane pa se mogu djelomično složiti sa stavovima da demokratska Europa ima pravo braniti svoje interese i embargom prema Rusiji. No kad zbog toga izgubite znatan novac, nije vam svejedno. Nadam se da će se uskoro postići određena ravnoteža i oko zaštite demokratskih interesa i želje poduzetnika da međusobno trguju i ostvaruju profite.

Kao dugogodišnji proizvođač piva (menadžer u Karlsbergu Breuerei), kakva je vaša ocjena kvalitete hrvatskih piva?

- O, izvrsna su. Ne govorim to iz kurtoazije, već smo to potvrdili i svojedobnim ulaganjem u Zagrebačku pivovaru. Sviđa mi se što se kvaliteta neprestano poboljšava, što slijedi europske trendove i stvara nove potrošače lansiranjem novih proizvoda. Istodobno zadržava se i postotak onih koji uživaju u vinu, po čemu je Hrvatska također poznata. Vjerujem da će i mladi potrošači piva biti otvoreniji prema novim markama jer kao i svagdje, ne žele piti isto kao i njihovi očevi i djedovi, već hoće nešto novo, hoće biti cool. Tržišta nikad nisu statična iako znam da u Hrvatskoj i dalje dobro idu stare, prokušane vrste piva i da dobro drže svoj tržišni udjel.  

Igor Vukić

Hitovi: 271

Objavljeni kriteriji za ribarske potpore

Objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 1.1.“Trajna obustava ribolovnih aktivnosti“ u „Narodnim novinama“ broj 151/2014 od 19. prosinca 2014. Ovo je drugi objavljeni Pravilnik u okviru provođenja mjera kroz Europski fond za ribarstvo, nastavno na Pravilnik koji se je odnosio na sufinanciranje proizvodnih investicija u akvakulturi.

Objavljenim Pravilnikom definirani su uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti, točnije dodjele naknade vlasnicima ribarskih plovila za trajno povlačenje iz ribolova uništavanjem plovila ili prenamjenom u drugu djelatnost izvan ribolova.

Ukupna financijska alokacija za provedbu ove mjere iznosi 4,76 milijuna eura, od čega Europska unije sudjeluje sa 3,57 milijuna eura iz Europskog fonda za ribarstvo, a preostalih 1,19 milijuna eura financira Republika Hrvatska iz državnog proračuna.

U Narodnim novinama broj 154/2014 od 24. prosinca 2014. objavljen je natječaj za mjeru 1.1. „Trajna obustava ribolovne aktivnosti“ iz Europskog fonda za ribarstvo 2007.-2013. Rok za podnošenje prijava traje od 15. siječnja 2015. do 02. ožujka 2015. godine.

Predmet potpore je naknada vlasnicima ribarskog plovila koja obuhvaća jednokratna namjenska bespovratna novčana sredstava za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti u skladu s nacionalnom shemom smanjenja ribolovnog napora koja je sastavni dio Plana prilagodbe ribolovnog napora.

KS/PV (2.1.2015.)

Hitovi: 516

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb