e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Kunu bi svake godine trebalo slabiti za dva posto

Kontrolirana devalvacija kune od dva posto godišnje, odnosno 10 posto u idućih pet godina, znatno bi pomogla izvoznim poduzećima, kaže ekonomistica Marijana Ivanov, nova savjetnica udruge Hrvatski izvoznici. Monetarna politika morala bi biti aktivnija i više usmjerena poticanju izvoznog sektora. Udruga će 1. lipnja održati 10. konvenciju na kojoj će najboljim izvoznicima dodijeliti nagrade Zlatni ključ. Devalvacija i nova monetarna politika dio su zahtjeva koje će javnosti i političarima predložiti na konvenciji, najavio je prošli tjedan Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.

Izvoznike prije svega zanima kreiranje povoljnih kamatnih stopa za izvoznike. Trebalo bi uvesti povoljne selektivne kredite koje bi HNB davao bankama i HBOR-u, a koji bi bili namijenjeni kreditiranju poduzeća koja su neto-izvoznici. Ima dosta kompanija koje izvoze, ali su istodobno i veliki uvoznici pa bi i o tome trebalo voditi računa. Kamata na takve kredite bila bi vrlo niska ili čak negativna kako bi nadoknadila efekte sadašnjeg deviznog tečaja. “Kako mi s kamatom od šest ili osam posto možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu kad naši suparnici imaju kamatu od jedan ili dva posto i kad uz pomoć svojih banaka mogu dugoročno kreditirati svoje kupce na 10 ili 15 godina?”, pita Darinko Bago.

HNB može više

Marijana Ivanov smatra da bi HNB morao koristiti mnogo više modela za poticanje izvoznika i da mu to dopuštaju i postojeći zakoni. Monetarna politika mora biti toliko ekspanzivna da u koordinaciji s drugim ekonomskim politikama postiže optimum stabilnosti cijena, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta, visoke zaposlenosti. Stabilnost cijena nije jedini cilj. Središnja banka u transakcijama s poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama treba sudjelovati u otkupu potraživanja od izvoznog plasmana roba i usluga.

U udruzi naglašavaju da je krajnje vrijeme da nositelji ekonomskih politika ozbiljno shvate pritužbe perspektivnih proizvođača i izvoznika pa da oni prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen posljednjih godina.

Pomoć države nužna je i zbog promjene propisa koji pogađaju proizvođače. Europska unija je nedavno uvela carine na uvoz transformatorskog lima pa zbog toga poskupljuje proizvodnja koju Končar ima u Hrvatskoj (u Međimurju i Zagrebu). O tome će također nastojati otvoriti raspravu na konvenciji, najavio je Bago. 

Igor Vukić

Hitovi: 99

Uz programe važni su i ljudi

Cyber sigurnost postala je nova Ahilova peta kompanija zbog velikog broja računalno-sigurnosnih incidenata koji su rezultirali značajnim gubicima u društvima, ali i novim propisima koji uređuju to područje. Glavni je to zaključak PwC - Godišnje ankete korporativnih direktora za 2014. (Annual Corporate Directors Survey 2014), koju je na temelju odgovora 863 izvršna direktora, članova upravnih odbora svjetskih društava uvrštenih na burzu, provela kompanija PricewaterhouseCoopers koja pruža revizorske usluge te računovodstveno, porezno i poslovno savjetovanje.

Zanimanje za učinkovit nadzor cyber sigurnosti, stoji u istraživanju, je u porastu. Naime, 57 posto ispitanih direktora stavlja cyber sigurnost na dnevni red upravnih odbora, dok njih 87 posto smatra važnim da članovi tih odbora posjeduju stručne kompetencije u području informacijske tehnologije i digitalnih medija.

Studija također pokazuje sve veće zanimanje direktora za nadzor manje tradicionalnih područja, kao što su društveni mediji i tehnologije u oblaku. Tako je 41 posto direktora uključeno u nadzor načina praćenja društvenih medija te strategije o cloudu, što je povećanje od oko 10 posto u odnosu na 2012. godinu. Međutim, gotovo polovina kompanija na dnevnom redu upravnog odbora nema krizni plan u slučaju velikih sigurnosnih incidenata ili uključivanje stručnjaka u cyber sigurnost, dok gotovo 70 posto direktora nije razgovaralo o osiguranju kompanije od incidenata koji utječu na cyber sigurnosti.

Kontrolni mehanizmi

Tamara Maćašović, članica Uprave i direktorica Odjela za savjetovanje o rizicima informacijskog sustava u PricewaterhouseCoopersu, smatra kako srednje i velike tvrtke u Hrvatskoj, a ponajviše banke, osiguravateljska društva i telekom tvrtke, kako zbog regulatora (HNB, HANFA, HAKOM), tako i zbog prirode posla i osjetljivih informacija koje svakodnevno obrađuju, posvećuju veću pažnju kontrolama u njihovom IT okruženju. “To posredno dovodi do veće osviještenosti o rizicima i prijetnjama iz tzv. cyber svijeta, te se stoga veća pažnja posvećuje kontrolnim mehanizmima koji bi pravovremeno uočili takve napade”, ističe ona dodajući kako je uočeno da tvrtke u stranom vlasništvu imaju o IT sigurnosti višu razinu svijesti od tvrtki u lokalnom vlasništvu. “U prilog tvrtkama koje su u stranom vlasništvu ide i činjenica da su više centralizirane što minimizira utjecaj određenih propusta i prijetnji na lokalnoj razini. Ograničavajući faktor domaćim tvrtkama često je budžet i činjenica da njihovim vlasnicima IT sigurnost nije na listi najvišeg prioriteta, iako bi joj u današnje vrijeme svakako trebali posvetiti veću pažnju zbog sve češćih napada koji iskorištavaju propuste i ranjivost u IT infrastrukturi i nedovoljnu informiranost zaposlenika”, napominje.

Tamara Maćašović nadalje smatra kako ne postoji izravna veza između veličine tvrtke i razine posvećenosti ili brige za IT sigurnost. Spremnost jedne tvrtke po pitanju IT sigurnosti najviše ovisi o razini svijesti uprave. “Međutim, važno je spomenuti da veće tvrtke imaju više resursa - financijskih i ljudskih potencijala - i samim time više ulažu u jačanje IT sigurnosti. Bitno je napomenuti da se razina brige oko IT sigurnosti ne bi trebala mjeriti samo financijskim ulaganjima u opremu i specijalizirani softver, nego ljudskim potencijalom koji upravlja tom opremom i sviješću osoba u cijeloj organizaciji. Navedene komponente predstavljaju neophodan, te često i najvažniji element IT sigurnosti. Najslabija karika u području IT sigurnosti je najčešće ljudski faktor”, objašnjava ona.

Zlonamjerni softver

Valja naglasiti kako su različite industrije isto tako izložene različitim vrstama napada, ovisno o njegovom krajnjem cilju. “S obzirom na to da je financijski sektor po prirodi poslovanja najuže povezan s izravnim pristupom novcu, u više od jedne trećine slučajeva imamo napade koji su usmjereni na zloupotrebu različitih sigurnosnih problema s ciljem ostvarivanja direktne materijalne koristi. S druge strane, česti su tzv. Distributed Denial of Service Attacks, odnosno napadi koji rezultiraju nemogućnošću pružanja usluge u određenom vremenu i također predstavljaju trećinu napada. U posljednje vrijeme u financijskom sektoru došlo je do porasta tzv. spearfishing napada, u kojima se pojedince ciljano potiče da prihvaćanjem određenog računalnog sadržaja, primjerice, dokumenta, poveznica ili web stranica omoguće pristup informacijskim sustavima svojih organizacija”, kaže ona.

Osim globalno poznatih napada vezanih uz HeartBleed Bug i Shellshock malware (zlonamjerni softver), u posljednje vrijeme zabilježen je porast sigurnosnih upada u tvrtke koje obrađuju POS transakcije. “Upadom i zarazom POS sustava određenim malwareom, omogućava se pristup kritičnim podacima, na način kako to čini najnoviji malware PoSeidon. Ukoliko uzmemo u obzir dolazeću turističku sezonu u Hrvatskoj i očekivano povećanje POS transakcija, bilo bi preporučljivo da tvrtke koje rade obradu ovakvih transakcija posvete dodatnu pažnju sigurnosti svojih informacijskih sustava i pojačaju nadzor nad ovakvim transakcijama u skladu s vlastitom procjenom rizika”, zaključuje Tamara Maćašović. 

Boris Odorčić

Hitovi: 157

Digitalna transformacija

Pilot-projekt EU digitalne inicijative predviđen je u sektorima turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, graditeljstva, tekstilne i autoindustrije, područjima u kojima se koriste nove napredne digitalne tehnologije. Cilj je potaknuti malo i srednje poduzetništvo na korištenje tih tehnologija, a ova EU inicijativa može poslužiti kao poluga za povećanje ponude poslova u zemljama članicama i europskim regijama, kazala je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, prilikom predstavljanja digitalne inicijative Europske komisije EU konferencija: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz digitalne transformacije, namijenjene hrvatskim institucijama, ministarstvima te udrugama u zajedničkoj organizaciji Europske komisije, Ernst&Younga i Hrvatske gospodarske komore.

Europska komisija razvila je niz pilot-projekata u šest sektora od kojih se ova platforma pokazala najuspješnija u području turizma, poljoprivredi te tekstilnoj i modnoj industriji, djelomično u autoindustriji i graditeljstvu, dok je bila neuspješna u području logistike i transporta.

Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu, stoga je odabrano to područje gospodarstva za provedbu ovog projekta. Primjerice, u području turizma umjesto da svaki hotel, muzej ili turistička agencija razvija vlastitu mrežnu stranicu, iskoristila bi se zajednička platforma za cijelu turističku industriju te bi se time integrirao cijeli proces. Projekt je predvidio 10 milijuna eura financiranja putem CIP programa, a obuhvaćeno je 20.000 tvrtki malog i srednjeg poduzetništva.

Milijun radnih mjesta

“Europska komisija kroz ovu inicijativu namjerava europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim, a ključni je pokretač pružanje podrške digitalnoj transformaciji te integraciji unutar pojedinih sektora malog i srednjeg poduzetništva’’, kazao je Patrice Lefeu, izvršni direktor EY-a te dodao da su rezultati pokazali kako se pojedini troškovi mogu smanjiti za 80 posto.

Pojasnio je zašto je digitalizacija važna za europsku ekonomiju. Naime, prema istraživanjima EY, mali i srednji poduzetnici upotrebom digitalne tehnologije rastu dva-tri puta brže, imaju 22 posto veće prihode, a u posljednje tri godine otvorili su dvostruko više radnih mjesta. Također, naglasio je da će u EU pomoću internetske ekonomije biti otvoreno 1,5 milijuna novih radnih mjesta. Predviđa se i da će kroz digitalnu ekonomiju sljedeće godine zemlje G20 ostvarivati 3,2 bilijuna eura. Istraživanje je pokazalo, ističe Lefeu, da digitalna tehnologija pruža veći potencijal rasta i to čak do 10 puta.

Transformativna moć

“Hrvatskoj, punopravnoj članici EU-a, osobito je važno pratiti svjetske trendove digitalizacije te time pridonositi jačanju gospodarstva. Strukovna udruženja i zajednice pri HGK-u intenzivno se učlanjuju u odgovarajuće asocijacije na europskoj razini i tako ostvaruju interese svojih članica’’, istaknula je Leila Krešić Jurić.

Prema Lefeuovim riječima, konkretna rješenja digitalne transformacije trebaju biti prilagođena poslu i tvrtkama, stoga je neophodna pomoć HGK osobito u procesu edukacije te povezivanja tvrtki.

Lefeu je kao najveće značajke digitalne transformacije za Europu izdvojio transformativnu moć digitalnog. Digitalna tehnologija, kaže, iz temelja mijenja način na koji ljudi žive, rade, komuniciraju; ima ogroman potencijal rasta jer, kako je istaknuo, tvrtke koje koriste najnovije tehnologije 10 puta su uspješnije od svoje konkurencije, a zadnje, iako ne i manje važno, stvaraju dodanu društvenu vrijednost. U tom smislu, tvrdi Patrice Lefeu, tehnološka rješenja mogu riješiti probleme u ključnim područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje ili održivost okoliša. 

Ivana Zobenica

Hitovi: 205

Hrvatska piva na svjetskoj razini

 

Zagrebačka pivovara osnovana je davne 1892. godine. Tijekom stogodišnje tradicije u spravljanju piva izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Od 2012. godine u vlasništvu je Molson Coorsa, jedne od vodećih pivarskih industrija u svijetu. 

Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, kaže nam kako je unatoč padu pivskog tržišta u zadnjih osam godina zadovoljan rezultatima koje postiže kompanija.

Kako ocjenjujete poslovanje i koliko ste dosad uložili u Hrvatsku?

Poslujemo vrlo uspješno. Naš udio na tržištu piva kontinuirano raste proteklih osam godina. Kompanija Molson Coors hrvatsko tržište doživljava interesantnim za ulaganje i razvoj. U zadnjih 10 godina, točnije od 2004. do 2014., uloženo je nešto više od 111 milijuna eura kapitalnih investicija u Hrvatsku.

Koji su glavni trendovi u europskoj pivarskoj industriji i prati li ih hrvatsko tržište?

Naravno da pratimo međunarodne trendove, posebice one europske. Iako je i hrvatsko tržišta piva zrelo, ono ima svoje specifičnosti kao što su povratne boce te rast valuea - cjenovno osjetljivog segmenta zbog ekonomskih okolnosti.

Postaje li pivarska industrija danas sve više obiteljski biznis?

I da i ne. Većina korporacija je naravno na burzi, no i dalje se zna koje obitelji stoje iza njih. Molson Coors je vrlo dobar primjer jer je riječ o kompaniji koja je nastala spajanjem dviju obiteljskih pivovara, a danas je izlistana na burzi. Dodatna zanimljivost je ta što su članovi obitelji Molson i Coors i dalje aktivni i u nadzoru i u menadžmentu kompanije.

Preuzimaju li veliki proizvođači piva male, tj. okrupnjava li se europsko pivarsko tržište?

Veliki dio procesa okrupnjavanja je iza nas, tako da možemo očekivati minimalne pomake. Za primjer možemo uzeti Interbew, kompaniju u čijem vlasništvu je nekad djelovala i Zagrebačka pivovara. Točnije, Zagrebačka pivovara je bila druga pivovara koju je Interbrew kupio 1994. godine, a Interbrew je danas sastavni dio najveće industrije piva na svijetu.

S kojim se problemima u poljoprivredi susreće pivarska industrija?

Oscilacije cijena sirovina u regiji svakako su jedan od najvećih izazova. Mi smo veliki proizvođač, koristimo ogromne količine sirovina, posebice slada koji se proizvodi od ječma te kukuruzne krupice. Skokovi cijena na svjetskom tržištu imaju ogroman utjecaj na naše poslovanje i na neki način ih je potrebno apsorbirati.

Koja tržišta rastu, a koja su u padu po potrošnji piva i gdje stagnira ta potrošnja?

Zrela tržišta, u koje spadaju ona Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u blagoj su stagnaciji, dok Kina, Indija i Latinska Amerika predstavljaju tržišta u razvoju. Pad je osjetan na tržištima Ukrajine i Rusije, očekivano uslijed ekonomskih, ali i geopolitičkih problema s kojima su suočene.

Kakav odnos ima Zagrebačka pivovara s dobavljačima u Hrvatskoj?

Odnos s dobavljačima Zagrebačke pivovare je ponajprije partnerski budući da je naš interes na domaćem tržištu dugoročan. Sve što možemo nabavljamo lokalno, uključujući sirovine.

Što možete reći o hrvatskom pivu, može li ono stajati uz bok europskim i svjetskim konkurentima?

Apsolutno. Kvaliteta naših piva na svjetskoj je razini. Sustavno ulaganje u kvalitetu dovelo je do toga da je Ožujsko pivo, najprodavanije pivo u Hrvatskoj, tijekom godina osvojilo niz nagrada za kvalitetu. Međutim, najveće priznanje je ipak ono koje red revito dobiva od svojih potrošača koji Ožujsko pivo smatraju svojim najomiljenijim pivom i koji ga svakodnevno biraju.

Možete li nam otkriti neke od budućih planova Zagrebačke pivovare?

U lipnju je planirano otvaranje logističkog, distributivnog i komercijalnog centra u Zaprešiću, investicije vrijedne 38 milijuna kuna. S obzirom na to da kao vodeća pivovara na hrvatskom tržištu predvodimo i u inovacijama te da sustavno osluškujemo želje i potrebe naših potrošača, za ovu godinu smo pripremili još neke inovacije, no u ovom trenutku ipak ne možemo otkriti o čemu se točno radi. Program pripravnika Zagrebačke pivovare je program koji sustavno provodimo već dugi niz godina i putem kojeg mladi ljudi, kroz strog i dugotrajan selekcijski postupak, dobivaju priliku za osobni i profesionalni rast i razvoj unutar međunarodnog okruženja. Stalnim ulaganjem u najnovije tehnologije proizvodnje te implementacijom sustava upravljanja kvalitetom ostvareni su značajni rezultati u postizanju trajne kvalitete proizvoda i procesa. Posljednjih nekoliko godina uložili smo značajna sredstva u tehnička rješenja kojima se osigurava ekološki djelotvornija proizvodnja, zaštita prirode i prirodnih resursa, optimalna potrošnja sirovina, manja potrošnja energenata, sprečavanje onečišćenja tla, vode i zraka, te time i sprečavanje ugrožavanja zaposlenika, okolnog stanovništva i šire zajednice. 

Boris Odorčić

Hitovi: 309

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb