e-Privredni

FOTOGALERIJA: Poslovna očekivanja 2015. / GN 2014.

A+ A A-

Digitalna transformacija

Pilot-projekt EU digitalne inicijative predviđen je u sektorima turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, graditeljstva, tekstilne i autoindustrije, područjima u kojima se koriste nove napredne digitalne tehnologije. Cilj je potaknuti malo i srednje poduzetništvo na korištenje tih tehnologija, a ova EU inicijativa može poslužiti kao poluga za povećanje ponude poslova u zemljama članicama i europskim regijama, kazala je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, prilikom predstavljanja digitalne inicijative Europske komisije EU konferencija: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz digitalne transformacije, namijenjene hrvatskim institucijama, ministarstvima te udrugama u zajedničkoj organizaciji Europske komisije, Ernst&Younga i Hrvatske gospodarske komore.

Europska komisija razvila je niz pilot-projekata u šest sektora od kojih se ova platforma pokazala najuspješnija u području turizma, poljoprivredi te tekstilnoj i modnoj industriji, djelomično u autoindustriji i graditeljstvu, dok je bila neuspješna u području logistike i transporta.

Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu, stoga je odabrano to područje gospodarstva za provedbu ovog projekta. Primjerice, u području turizma umjesto da svaki hotel, muzej ili turistička agencija razvija vlastitu mrežnu stranicu, iskoristila bi se zajednička platforma za cijelu turističku industriju te bi se time integrirao cijeli proces. Projekt je predvidio 10 milijuna eura financiranja putem CIP programa, a obuhvaćeno je 20.000 tvrtki malog i srednjeg poduzetništva.

Milijun radnih mjesta

“Europska komisija kroz ovu inicijativu namjerava europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim, a ključni je pokretač pružanje podrške digitalnoj transformaciji te integraciji unutar pojedinih sektora malog i srednjeg poduzetništva’’, kazao je Patrice Lefeu, izvršni direktor EY-a te dodao da su rezultati pokazali kako se pojedini troškovi mogu smanjiti za 80 posto.

Pojasnio je zašto je digitalizacija važna za europsku ekonomiju. Naime, prema istraživanjima EY, mali i srednji poduzetnici upotrebom digitalne tehnologije rastu dva-tri puta brže, imaju 22 posto veće prihode, a u posljednje tri godine otvorili su dvostruko više radnih mjesta. Također, naglasio je da će u EU pomoću internetske ekonomije biti otvoreno 1,5 milijuna novih radnih mjesta. Predviđa se i da će kroz digitalnu ekonomiju sljedeće godine zemlje G20 ostvarivati 3,2 bilijuna eura. Istraživanje je pokazalo, ističe Lefeu, da digitalna tehnologija pruža veći potencijal rasta i to čak do 10 puta.

Transformativna moć

“Hrvatskoj, punopravnoj članici EU-a, osobito je važno pratiti svjetske trendove digitalizacije te time pridonositi jačanju gospodarstva. Strukovna udruženja i zajednice pri HGK-u intenzivno se učlanjuju u odgovarajuće asocijacije na europskoj razini i tako ostvaruju interese svojih članica’’, istaknula je Leila Krešić Jurić.

Prema Lefeuovim riječima, konkretna rješenja digitalne transformacije trebaju biti prilagođena poslu i tvrtkama, stoga je neophodna pomoć HGK osobito u procesu edukacije te povezivanja tvrtki.

Lefeu je kao najveće značajke digitalne transformacije za Europu izdvojio transformativnu moć digitalnog. Digitalna tehnologija, kaže, iz temelja mijenja način na koji ljudi žive, rade, komuniciraju; ima ogroman potencijal rasta jer, kako je istaknuo, tvrtke koje koriste najnovije tehnologije 10 puta su uspješnije od svoje konkurencije, a zadnje, iako ne i manje važno, stvaraju dodanu društvenu vrijednost. U tom smislu, tvrdi Patrice Lefeu, tehnološka rješenja mogu riješiti probleme u ključnim područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje ili održivost okoliša. 

Ivana Zobenica

Hitovi: 51

Hrvatska piva na svjetskoj razini

 

Zagrebačka pivovara osnovana je davne 1892. godine. Tijekom stogodišnje tradicije u spravljanju piva izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Od 2012. godine u vlasništvu je Molson Coorsa, jedne od vodećih pivarskih industrija u svijetu. 

Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, kaže nam kako je unatoč padu pivskog tržišta u zadnjih osam godina zadovoljan rezultatima koje postiže kompanija.

Kako ocjenjujete poslovanje i koliko ste dosad uložili u Hrvatsku?

Poslujemo vrlo uspješno. Naš udio na tržištu piva kontinuirano raste proteklih osam godina. Kompanija Molson Coors hrvatsko tržište doživljava interesantnim za ulaganje i razvoj. U zadnjih 10 godina, točnije od 2004. do 2014., uloženo je nešto više od 111 milijuna eura kapitalnih investicija u Hrvatsku.

Koji su glavni trendovi u europskoj pivarskoj industriji i prati li ih hrvatsko tržište?

Naravno da pratimo međunarodne trendove, posebice one europske. Iako je i hrvatsko tržišta piva zrelo, ono ima svoje specifičnosti kao što su povratne boce te rast valuea - cjenovno osjetljivog segmenta zbog ekonomskih okolnosti.

Postaje li pivarska industrija danas sve više obiteljski biznis?

I da i ne. Većina korporacija je naravno na burzi, no i dalje se zna koje obitelji stoje iza njih. Molson Coors je vrlo dobar primjer jer je riječ o kompaniji koja je nastala spajanjem dviju obiteljskih pivovara, a danas je izlistana na burzi. Dodatna zanimljivost je ta što su članovi obitelji Molson i Coors i dalje aktivni i u nadzoru i u menadžmentu kompanije.

Preuzimaju li veliki proizvođači piva male, tj. okrupnjava li se europsko pivarsko tržište?

Veliki dio procesa okrupnjavanja je iza nas, tako da možemo očekivati minimalne pomake. Za primjer možemo uzeti Interbew, kompaniju u čijem vlasništvu je nekad djelovala i Zagrebačka pivovara. Točnije, Zagrebačka pivovara je bila druga pivovara koju je Interbrew kupio 1994. godine, a Interbrew je danas sastavni dio najveće industrije piva na svijetu.

S kojim se problemima u poljoprivredi susreće pivarska industrija?

Oscilacije cijena sirovina u regiji svakako su jedan od najvećih izazova. Mi smo veliki proizvođač, koristimo ogromne količine sirovina, posebice slada koji se proizvodi od ječma te kukuruzne krupice. Skokovi cijena na svjetskom tržištu imaju ogroman utjecaj na naše poslovanje i na neki način ih je potrebno apsorbirati.

Koja tržišta rastu, a koja su u padu po potrošnji piva i gdje stagnira ta potrošnja?

Zrela tržišta, u koje spadaju ona Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u blagoj su stagnaciji, dok Kina, Indija i Latinska Amerika predstavljaju tržišta u razvoju. Pad je osjetan na tržištima Ukrajine i Rusije, očekivano uslijed ekonomskih, ali i geopolitičkih problema s kojima su suočene.

Kakav odnos ima Zagrebačka pivovara s dobavljačima u Hrvatskoj?

Odnos s dobavljačima Zagrebačke pivovare je ponajprije partnerski budući da je naš interes na domaćem tržištu dugoročan. Sve što možemo nabavljamo lokalno, uključujući sirovine.

Što možete reći o hrvatskom pivu, može li ono stajati uz bok europskim i svjetskim konkurentima?

Apsolutno. Kvaliteta naših piva na svjetskoj je razini. Sustavno ulaganje u kvalitetu dovelo je do toga da je Ožujsko pivo, najprodavanije pivo u Hrvatskoj, tijekom godina osvojilo niz nagrada za kvalitetu. Međutim, najveće priznanje je ipak ono koje red revito dobiva od svojih potrošača koji Ožujsko pivo smatraju svojim najomiljenijim pivom i koji ga svakodnevno biraju.

Možete li nam otkriti neke od budućih planova Zagrebačke pivovare?

U lipnju je planirano otvaranje logističkog, distributivnog i komercijalnog centra u Zaprešiću, investicije vrijedne 38 milijuna kuna. S obzirom na to da kao vodeća pivovara na hrvatskom tržištu predvodimo i u inovacijama te da sustavno osluškujemo želje i potrebe naših potrošača, za ovu godinu smo pripremili još neke inovacije, no u ovom trenutku ipak ne možemo otkriti o čemu se točno radi. Program pripravnika Zagrebačke pivovare je program koji sustavno provodimo već dugi niz godina i putem kojeg mladi ljudi, kroz strog i dugotrajan selekcijski postupak, dobivaju priliku za osobni i profesionalni rast i razvoj unutar međunarodnog okruženja. Stalnim ulaganjem u najnovije tehnologije proizvodnje te implementacijom sustava upravljanja kvalitetom ostvareni su značajni rezultati u postizanju trajne kvalitete proizvoda i procesa. Posljednjih nekoliko godina uložili smo značajna sredstva u tehnička rješenja kojima se osigurava ekološki djelotvornija proizvodnja, zaštita prirode i prirodnih resursa, optimalna potrošnja sirovina, manja potrošnja energenata, sprečavanje onečišćenja tla, vode i zraka, te time i sprečavanje ugrožavanja zaposlenika, okolnog stanovništva i šire zajednice. 

Boris Odorčić

Hitovi: 153

Studij digitalnog marketinga

Visoko učilište Algebra, prvo u ovom dijelu Europe, ove jeseni pokreće novi preddiplomski (trogodišnji) i specijalistički diplomski (dvogodišnji) studij digitalnog marketinga.

Područje digitalnog marketinga izuzetno je atraktivno i dinamično te je većinu današnjeg poslovanja gotovo nemoguće obavljati bez metoda i tehnika koje se uče u sklopu ovih dvaju studija.

Davor Runje, suosnivač digitalne agencije Drap, kaže kako će se uvođenjem tih studija napokon smanjiti problem pronalaska odgovarajućeg kadra u Hrvatskoj. “Klijenata i posla ima, ali nas koči manjak kvalitetnog kadra”, ističe on.

Na razvoju novih studijskih programa, uz tim Visokog učilišta Algebra, gotovo dvije godine su radili brojni stručnjaci za digitalni marketing iz hrvatskih tvrtki i marketinških agencija.

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, kaže nam kako se digitalnim marketingom smatra onaj u kojem se za komunikaciju koriste digitalne tehnologije i kanali, no on vjeruje da će se u narednom razdoblju sam pojam “digitalni” izgubiti i da će sve te nove vještine biti objedinjene pod pojmom marketing. “Proces dolaska do krajnjih korisnika, informiranja i prodaje je evoluirao. Tehnološki kanali koji su danas avangardni uskoro će postati svakodnevica. Vrlo vjerojatno za 10 godina neće postojati digitalni i klasični marketing već isključivo marketing, što pokazuju i današnji trendovi”, objašnjava Balen potkrepljujući to činjenicom kako mladi vrlo malo gledaju televiziju i više se informiraju na internetu i društvenim mrežama.

A upravo ta online sveprisutnost i pojava novih uređaja i aplikacija koji omogućavaju bolju povezanost stvara trenutak u kojem nastupa digitalni marketing. “Korisnici više nemaju isključivo pametni telefon, već i pametne satove i druge uređaje zahvaljujući kojima su digitalno sve prisutniji”, ističe.

Privlačenje investicija

Digitalni marketing, nastavlja Hrvoje Balen, područje je u kojem je moguće ostvariti dosta posla, posebice u inozemstvu. “Uz studij, vjerujem kako ćemo stvoriti središte koje će se pokazati dobrim ne samo za hrvatske tvrtke već i za privlačenje investicija u području digitalnog oglašavanja i marketinga”, napominje.

Iz Algebrina iskustva, prosječni radni dan stručnjaka za marketing počinje analizom o tome što se događalo u određenom proteklom vremenu. Prati se tko je posjetio određene web stranice, prate se reakcije na oglasne kampanje objavljene, primjerice, na društvenim mrežama. “Također, reagiramo na one stvari koje nisu bile dobre ili nisu postigle željeni rezultat. Potom odlučujemo o daljnjim koracima koji uključuju promjene na webu, izradu newslettera, kampanje prema ciljanim korisnicima ili pak korištenje tradicionalnijih kanala poput call centra. Međutim, tim stvarima je zajedničko da se vrlo brzo dobivaju povratne informacije o tome koliko smo uspješni i koliko su dobre naše investicije. To s tradicionalnim alatima nije bilo moguće”, kaže on.

Stručnjak za digitalni marketing stoga valja imati splet više vještina. “Dakle, mora imati vještine iz društvenog područja, tj. marketinga i promocije, ali i iz tehničkog područja, te željeti raditi upravo taj posao i istraživati nešto novo. U ovom poslu nema radnog vremena i ne može se u 17 sati zatvoriti dućan. Jer, općenito govoreći, kupci u online prostor čak možda intenzivnije dolaze u kasnim popodnevnim ili večernjim satima kada imaju više slobodnog vremena, ako je naravno riječ o odnosima business to customer”, naglašava Balen. Upravo zbog toga što je teško naći osobu koja ima izgrađene sve te vještine, agencije teško nalaze odgovarajuće zaposlenike, objašnjava on.

Osim manjka stručnjaka za digitalni marketing, poslodavce u ICT svijetu muči i nedostatak mladih koji se žele profesionalno razvijati i baviti nekim od zanimanja u informacijskim tehnologijama. “Ponajprije nedostaje softverskih developera. Tako da je kod većine nas koji se bavimo obrazovanjem u informacijskim tehnologijama i računalstvu fokus na tome da privučemo što više mladih da se bave time. Apsurd je tim veći što im se tu nude jako dobre plaće i odlična perspektiva”, ističe Balen.

Također, određena kretanja pokazuju kako će rasti potreba za onim osobama koje se bave razvojem sučelja i onih koji stvaraju kvalitetan grafički, vizualni ili 3D sadržaj. Unutar sistemskog inženjerstva pak osjeća se rast potrebe za stručnjacima za sigurnost i integraciju. 

Boris Odorčić

Hitovi: 372

Milijun kuna za EU vaučere

Hrvatska gospodarska komora izdvaja za gospodarstvenike milijun kuna izravne financijske potpore u svrhu izrade prijavnih dokumentacija za EU projekte. Jednom od novih usluga HGK-a Moj EU projekt vaučer, u prvoj etapi dodjele sredstava članicama, Komora sufinancira pripremu dokumentacije za projekte s područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ukupna vrijednost ovog natječaja je 350.000 kuna, a vaučer po tvrtki iznosi 10.000 kuna.

“Vaučeri su nova usluga Hrvatske gospodarske komore osmišljena s ciljem da se tvrtkama olakša i automatizira pristup informacijama o poslovnim prilikama na inozemnim tržištima. Prijavitelji na natječaj moraju biti članice HGK-a registrirane u Hrvatskoj, imati bar jednog zaposlenika, podmirene porezne obveze i obveze prema zaposlenicima. Potpora će se dodjeljivati tvrtkama koje nisu u postupku stečaja ili u procesu predstečajne nagodbe”, izjavio je Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK-a.

Vaučeri se isključivo mogu iskoristiti za izradu poslovnog plana, pripremu prijavne i prikupljanje popratne dokumentacije za dodjelu sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj. Prijavitelj je dužan ispuniti prijavni obrazac koji se nalazi na službenoj stranici HGK-a. Natječaj traje do 27. veljače, a prvih 35 prijava koje pristignu, a zadovoljavaju osnovne kriterije, bit će uvršteno na Listu prihvatljivih prijavitelja, a još njih sedam na rezervnu listu. Isplata vaučera obavlja se u roku od 10 radnih dana od dana dostave kompletne dokumentacije. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 305

400 NAJVEĆIH 2013.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2013. - "400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA - HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2013.


Financijska industrija 2013


BANKARSTVO
: Zatočenici statusa quo - OSIGURANJE: U rukama liberalizacije - FONDOVI: Više smirenosti i hrabrosti


Business & Lifestyle

Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize

 Prognoze gospodarstvenika za 2015.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb