e-Privredni

A+ A A-

Sigurnost hrane je prioritet

Hrvatska agencija za hranu (HAH) već šestu godinu za redom, u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede, organizira Svjetski dan hrane. Ovogodišnje obilježavanje je održano u sklopu 1. hrvatske konferencije o procjeni rizika podrijetlom iz hrane održane prošloga tjedna na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a istodobno je obilježena i 10. obljetnica rada HAH-a.

Godine bez ekcesa

“Sigurnost kvalitete i zdravstvena ispravnost hrane za naše građane i turiste koji dolaze u Hrvatsku je prioritet svih institucija. Koliko oni dobro rade svoj posao potvrđuje činjenica da u protekle četiri godine Hrvatska nije imala neki ozbiljniji eksces vezan uz ispravnost hrane, a sve ono na što se trebalo upozoriti odrađeno je jako dobro”, ocijenio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvarajući tu konferenciju. Dvodnevna konferencija organizirana u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i FAO-om okupila je veliki broj stručnjaka i znanstvenika iz Danske, Irske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Švedske i Hrvatske koji su prezentirali tridesetak radova iz područja sigurnosti hrane. Jakovina je također napomenuo da kontrole proizvedene hrane koje se moraju odraditi kroz sustav pokazuju kako je kod nas najvećim dijelom hrana visoke kvalitete što daje dodatnu sigurnost našim građanima. Kada je sigurnost hrane u pitanju, ministar tvrdi da će se u Hrvatskoj i dalje primjenjivati najviši standardi znanosti i struke. Upozorio je da u Hrvatskoj još uvijek ima 70 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta zagađenog minama, ali je i uvjeren kako bi do kraja 2018. godine i ono moglo biti očišćeno i stavljeno u kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Obijest i pothranjenost

Izvršni direktor EFSA-e Bernhard Url pohvalio je desetogodišnju suradnju s HAH-om kao važnim partnerom u značajnim projektima. “Impresioniran sam relevantnošću znanstvenih projekata kojima rukovodi HAH. To je golem doprinos sigurnosti hrane”, kazao je Url. Podsjetivši kako je unatrag nekoliko godina Europom haralo kravlje ludilo, Url je istaknuo kako se iz toga mnogo dalo naučiti o procjeni rizika, koju treba odvojiti od upravljanja rizikom.

“Procjena rizika mora biti utemeljena na znanstvenim činjenicama bez utjecaja politika ili biznisa na njene rezultate. Predviđanje rizika moramo uklopiti u sigurnost hrane. U skoroj budućnosti morat ćemo prehraniti 10 milijardi ljudi”, smatra Url. “Prije žetve i u žetvi se gubi 30 posto hrane, a u Središnjoj Europi bacamo 30 posto kupljene hrane. Uz to moramo imati na umu i da više od 800 milijuna ljudi odlazi u krevet gladno. Obijest i pothranjenost u istom društvu su izazovi. Moramo se nositi i s globalizacijom čija je posljedica da s kupnjom roba uvozimo i rizike. Procjene rizika ne možemo zadržati samo na EU nego ih moramo podići na globalnu razinu. Budućnost je dakle na globalnoj procjeni rizika”, zaključio je poručio je izvršni direktor EFSA-e. 

Jakovina: Želimo biti zemlja slobodna od GMO-a

Jasno smo se odredili da želimo biti zemlja slobodna od GMO-a i ne želimo proizvodnju takve hrane. Dovoljno smo bogati kvalitetnim poljoprivrednim tlom, vodom i nezagađenim zrakom i takvi želimo ostati. Nećemo se i ne možemo pretvoriti u velike masovne proizvođače hrane, želimo raditi na kvaliteti, na izvrsnosti i to uz hrvatske farmere i hrvatske proizvođače hrane, istaknuo je Jakovina. Dodao je kako je iz IPARD-a za poljoprivredu iskorišteno više od 70 posto sredstva.

Na natječaju za sredstva iz EU fondova s kojim izlazimo do 15. listopada bit će iskorištena 1,2 milijarda kuna. Na ovom natječaju je prošlo tristotinjak najboljih projekata, a već potkraj listopada raspisujemo idući natječaj za mjeru 4 (investicijsko ulaganje, ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu), dodao je Jakovina. 

 

Svetozar Sarkanjac

 

Infobox (jednostavan okvir): Kraljičak: Hrvatska mora i stvarati vlastiti prehrambeni proizvod

Hrvatska mora početi stvarati vlastiti prehrambeni proizvod. Svjedoci smo da imamo monopolističke prehrambene industrije koje ne trebaju proizvode hrvatskoga sela. Moramo stvarati novi sustav koristeći sredstva, ali i praksu EU-a i poticati konkurentnost hrvatskog proizvoda. Samo tako možemo vratiti život u naša sela, a time i povećati proizvodnju hrane i smanjiti njen uvoz što je najveći problem hrvatskog gospodarstva, rekao je Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan. Hrvatska mora donositi mjere, imati modele i politiku koja će poticati hrvatsku proizvodnju hrane. Izgubili smo trend prepoznavanja vlastitog tržišta i stvaranja preduvjeta za opstanak na hrvatskom tržištu kao proizvođač hrane. Jasno je stoga da moramo imati jasnu politiku prema poljoprivredi te poticati modele i programe koji će stvarati nove vrijednosti, novu proizvodnju hrane i činiti naše tržište samodostatnim kad je u pitanju proizvodnja hrane, poručio je Kraljičak.

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb