e-Privredni

A+ A A-

Manje administriranja i radikalne reforme - veća pomoć gospodarstvu

Trebaju nam brze i radikalne reforme gospodarskog sustava i snažna podrška poduzetnicima, preko potpornih institucija kakva je Hrvatska gospodarska komora. To su neke od najvažnijih poruka s prošlotjednog predstavljanja Poslovnih očekivanja 2016., posebnog izdanja Privrednog vjesnika. U prepunoj dvoranih HGK okupilo se 120 predstavnika poduzeća iz gotovo svih gospodarskih sektora. Uz predstavljanje ankete o tržišnim očekivanjima i okrugli stol o aktualnoj gospodarskoj situaciji, središnji događaj bila je dodjela nagrade Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara u 2015. godini. Drugi put za redom, poduzetničkim je glasovima za analitičara godine odabran Damir Novotny.

Niz novih usluga Komore

Potreba za modernim, jednostavnim administrativnim sustavom koji bi bio podrška poduzetnicima što posluju na tržištu, istaknuta je na okruglom stolu koji je moderirao Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da poduzetnici imaju velika očekivanja od nove Vlade. Smjernice koje je premijer Tihomir Orešković iznio prilikom predstavljanja Vlade ohrabrujuće su, i ministrima treba dati 100 dana da se pripreme i te smjernice pretvore u konkretne projekte i zakonske prijedloge. Hrvatska gospodarska komora, dodao je Burilović, jedan je od primjera da se reforme mogu provesti u razumnom roku. Za godinu i pol HGK je smanjio broj zaposlenih za 30 posto i članarine smanjio za gotovo 50 posto. Istodobno su uvedene nove usluge za gospodarstvenike. “Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili”, rekao je Burilović.

Najavio je i niz novih usluga koje će pomoći da se Komora s vremenom usmjeri prema samofinanciranju. S državom se pregovara o preuzimanju petnaestak novih javnih ovlasti - razvijat će se Centar za industrijski razvoj. Provest će se projekt dualnog obrazovanja, a Komora bi od trgovačkih sudova mogla preuzeti i postupke registracije poduzeća i vođenje pripadajućih registara. “Imamo 20 županijskih komora i ljude koji bi sve to mogli voditi upola jeftinije nego trgovački sudovi, a istodobno bismo rasteretili trgovačke sudove”, istaknuo je Burilović.

Problemi i na lokalnoj razini

Ukazao je i na česte izmjene zakona i izostanak koordinacije među državnim tijelima što poduzetnicima stvara velike probleme. Sve zajedno pridonosi antipoduzetničkoj klimi. Stoga će nova Vlada - nakon što povuče prve poteze, donese proračun i krene smanjivati nabujali javni dug - morati oštrim rezovima prilagoditi javni sektor i svesti ga na razinu koju može podnijeti realni sektor. “Sve to će dovesti do boljeg rejtinga, što će se odraziti i na cijenu kapitala”, zaključio je Burilović.

Poduzetnici upozoravaju i na veće porezno opterećenje nego što postoji na Hrvatskoj konkurentnim tržištima. “Porez na dobit kod nas je 20 posto i još plaćamo 12 posto na dividendu. U drugim zemljama, primjerice, u Srbiji ili Rusiji, porez na dobit je niži, a poreza na dividendu ni nema. A podaci o poreznom opterećenju među važnijim su elementima za odluku ulagača o tome gdje će plasirati svoj novac”, naglasila je Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika. Kad se tome doda i stopa poreza od 40 posto poreza na veće dohotke, sustav na poduzetnike djeluje veoma destimulativno. Neto plaće u Hrvatskoj nisu velike, no zato su velika davanja na te iste plaće, što cijenu rada podiže iznad razine koju mora podmiriti konkurencija. Tu je i visoka stopa PDV-a koja otežava poslovanje pri nabavi proizvodnih sredstava i materijala.

Poduzetnička javnost često se fokusira na odluke Vlade i drugih središnjih državnih tijela, no problemi nisu jednostavniji ni na lokalnoj razini, kaže Katija Klepo. Lokalne jedinice žele primjerice prikupiti novac za svoje potrebe podizanjem prireza što, naravno, predstavlja novi uteg lokalnoj poduzetničkoj zajednici. Praćenje trendova i prilagodba tržišnim promjenama imperativ je svakom poduzetniku. Unatoč teškim uvjetima na tržištu AD Plastik je i u kriznim godinama uspio ostvariti značajan rast poslovanja i zaposliti 1000 ljudi u Hrvatskoj. Ukupno je u njihovoj grupi poduzeća 3000 radnika, a u zadnje dvije godine otvoreno je tristotinjak novih radnih mjesta.

Odabir dobrih kadrova i menadžera, koji moraju biti primjereno plaćeni, jedan je od ključeva poduzetničkog uspjeha, istaknuo je Ilija Tokić, vlasnik kompanije Tokić Autodijelovi. I njegovo je poduzeće savjesnim poslovanjem naraslo na 320 zaposlenih u osnovnoj djelatnosti, odnosno na oko 1000 u povezanim poduzećima. Najviše mu smeta što zbog spore administracije Hrvatska ne može iskorisiti svoje velike potencijale. “Dozvole od nadležnih državnih tijela čekaju se po nekoliko godina, a kakvoj smo poreznoj presiji bili izloženi ne treba ni govoriti”, rekao je Tokić. Na međunarodnom tržištu teško je opstati s kreditima za koje hrvatski poduzetnici plaćaju veće kamate nego njihovi konkurenti. Primjerice, u Sloveniji kamate za proizvođače u metaloprerađivačkom sektoru ne prelaze dva posto. A i kad se pripremi proizvodnja, nađu kupci i pronađe kapital, poduzetnik može doći u situaciju da nema stručne radne snage. I pored toliko nezaposlenih na burzi! Stoga je Tokićeva kompanija, u suradnji s njemačkim stručnjacima, sama osnovala obrazovni centar za ciljana zanimanja. Obučavaju 200 polaznika za struke koje su im potrebne jer su nezadovljni programom državnih škola. “Barem 50 posto školovanja treba provesti u praksi i tek tako se mogu stvoriti radnici koji se mogu iskoristiti u industrijskim zanimanjima”, istaknuo je Tokić i za ideju osnivanja vlastitog obrazovnog centra zaradio veliki pljesak okupljenih poduzetnika.

Omogućiti uvoz radne snage iz BiH

Darko Pappo, član Uprave DIV-a i Brodosplita, dodaje da u brodogradnji nema vremena za čekanje da se obrazuju kadrovi koji nedostaju, već treba odmah omogućiti uvoz radne snage iz BiH. Takva odluka bila bi signal da Vlada razumije potrebe poduzetnika i omogućava im da ispune narudžbe koje su preuzeli. Osim radničkih zanimanja koja nedostaju i za koja školski programi nisu prilagođeni, teško je pronaći i dobre menadžere srednje razine koji bi mogli samostalno voditi proizvodne procese. Uz temeljitu reformu školskog sustava trebalo bi mnogo toga mijenjati u općem odnosu društva prema poduzetništvu, ocijenio je Pappo.

DIV je, primjerice,prije dvije godine otvorio tvornicu u Kninu u koju je uložio 400 milijuna eura i zaposlio 500 novih radnika. “A u medijima je jedini odjek te investicije bila priča o zagađenju jednog obližnjeg potoka”, rekao je Pappo. Na otvorenje te tvornice nije došao nitko iz Vlade iako su pozivi bili uredno poslani. “Nisu političari presudni za poslovanje, ali oni ipak stvaraju neki zakonski okvir kojem se poduzetnici moraju prilagoditi. Smeta me i to što ministri često govore o privlačenju stranih investicija, a zaboravljaju domaće. A tek kad domaći ulagači budu tretirani kako valja, možemo očekivati i strane ulagače”, zaključio je Pappo. 

Igor Vukić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb