e-Privredni

A+ A A-

Ovrhe i predstečajne nagodbe: postupci ubrzani, efikasnost smanjena

Novi Ovršni zakon, koji je stupio na snagu 15. listopada 2012., ubrzao je postupak, ali je smanjio ukupnu efikasnost ovrhe. Novi sustav predstečajnih nagodbi pravo je minsko polje pravnih nejasnoća, ali za konačnu ocjenu je prerano, jer nijedan predmet još nije završen. Zaključak je to odvjetnika Luke Mađerića i Davora Merkaša, koji su o ovršnom zakonu i predstečajnoj nagodbi govorili članovima Gospodarskog vijeća Komore Zagreb.

Po novom Ovršnom zakonu, za sudsku ovrhu nadležni su samo Općinski sudovi, što je olakšalo postupak, jer više nema preklapanja s Trgovačkim sudovima. No, otežan je položaj ovrhovoditelja (vjerovnik ili njegov punomoćnik), jer ako on, primjerice, ne dođe na drugi pokušaj ovrhe, ovrha se obustavlja. Također, ako ovrhovoditelj nakon ovrhe pokretnina ne može odmah otpremiti i smjestiti ovršene pokretnine, opet se ovrha obustavlja. Ovrhovoditeljima se tako bitno povećavaju troškovi, a konačni rezultat bi moglo biti povećanje broja neuspješnih ovrha, ocijenio je Mađerić. Postupak ovrhe vozila izmijenjen je u korist vjerovnika, pa sada policija može oduzeti ovršeno vozilo bilo gdje. U praksi to, međutim, rijetko čini, a ovršenika se ne može kazniti ako se ogluši na poziv da preda ovršeno vozilo sudu. Najveća novost novog Ovršnog zakona je ozloglašena ovrha na novčanim sredstvima, koja zasad ne donosi očekivane rezultate, jer, prema Mađerićevim podacima, Fina nije uspjela do kraja 2012. naplatiti čak 65 posto pokrenutih ovrha.

Jedna od isprava temeljem kojih se pokreće ovrha je zadužnica, no u praksi ima slučajeva da bivši vjerovnik odbija vratiti zadužnicu svom poslovnom partneru, premda duga više nema. Iako je to svojevrsna ucjena, ako zadužnica nije aktivirana, poduzetniku ostaje samo da pokrene tužbu za povrat zadužnice. Tek ako zadužnica bude aktivirana, oštećeni poduzetnik može podići kaznenu prijavu i tražiti blokadu zadužnice privremenom mjerom. Postojanje duga samo po sebi nije kazneno djelo, a da bi postalo prijevara u gospodarskom poslovanju, nužno je dokazati namjeru da se dug ne plati. U praksi je to vrlo teško, pa Državno odvjetništvo uglavnom odbacuje kaznene prijave, posebno ako je riječ o manjim iznosima. Tako u poslovnoj praksi ima i serijskih varalica koji namjerno ostaju dužni iznose do 50.000 kuna, računajući da pretrpani državni odvjetnici do njih nikada neće ni stići.

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi unio je niz noviteta u hrvatsku pravnu praksu, ali i zadržao neka rješenja koja su i ranije bila dvojbena. Jedno od njih je ograničenje roka naplate na 30, odnosno 60 dana, što očito krši ustavno zajamčenu slobodu poduzetništva, jer u nekim slučajevima postoje opravdani razlozi za ugovaranje dužih rokova naplate, upozorio je odvjetnik Davor Merkaš. Zakon propisuje i drakonske kazne za probijanje rokova plaćanja, čak do milijun kuna, ali to u praksi ne daje nikakve rezultate, pa Merkaš ne zna ni za jedan slučaj da je neka takva kazna postala pravomoćna. Upitno je i koliko država drakonskim novčanim kaznama pomaže vjerovniku, a koliko sebi: izrečena kazna postaje novo dugovanje koje smanjuje izglede vjerovnika da naplati svoja potraživanja.

No, dio zakona koji regulira financijsko poslovanje čak i nije toliko sporan koliko je to dio o predstečajnim nagodbama. U njemu se tako predviđa da se vjerovnici odreknu velikog dijela svojih potraživanja (čak do 70 posto), a Nagodbenom vijeću – koje čine službenici Fine - daje ovlast da izriče privremenu mjeru obustave svih prisilnih naplata, čak i onih koje se temelje na sudskim odlukama. Tek treba vidjeti, ističe Merkaš, kako će se viši sudovi odrediti prema tom zadiranju izvršne vlasti u ovlasti sudova. Jedan takav slučaj već se dogodio: za DINA-Petrokemiju pokrenut je postupak predstečajne nagodbe kao dobrovoljnog čina, obustavljene sve ovrhe, pa sada vjerovnici koji imaju izvršne sudske odluke ne mogu do svoga novca koji DINA koristi za redovito poslovanje, uključujući i plaćanje novih dugovanja.

Zakon tako očito favorizira nove vjerovnike na štetu starih, a briše i prava na potraživanja za koja se nije znalo prije pokretanja postupka, čak i ako nije istekao rok zastare za ta potraživanja. Uz to dovodi u pitanje i karakter nagodbe, s obzirom da se ona postiže glasovanjem dvotrećinske većine, što znači da se manjina obvezuje na nagodbu iako je bila protiv nje. Ima tu još jedna zamka: ako je vrijednost osporenih tražbina veća od 25 posto, postupak se obustavlja, što znači da netko može podnijeti potpuno neosnovanu tražbinu u visokom iznosu, znajući da će biti osporena, tako obustaviti nagodbu i gurnuti dužnika u stečaj. Još je neobičnija odredba kojom se vjerovniku prijeti novčanom kaznom ako se ne pojavi na sudskom ročištu za sklapanje nagodbe nakon što je prethodno prihvatio plan financijskog restrukturiranja, pri čemu se ne predviđa mogućnost opravdanog izostanka. Tako bi poduzetnika koji, primjerice, doživi prometnu nesreću i zbog toga se ne pojavi na ročištu, država mogla dodatno unesrećiti s milijun kuna kazne.

(PV/D.Ž.)
13. veljače 2013.

400 NAJVEĆIH 2012.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2012.
"400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA
HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2012.


Financijska industrija 2012


BANKARSTVO: Produljena recesija
OSIGURANJE: Pokazana velika otpornost
FONDOVI: Nastupa pozitivna nervoza


Business & Lifestyle

Sponzorirani magazin
Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb