e-Privredni

A+ A A-

Fiskalna stvarnost je surova, a realni sektor teško bolestan

Kada zamjenik ministra financija javno kaže da ga hvata panika, to možda više od svih brojki pokazuje težinu stanja u državnim financijama. Prije svih rasprava o novim modelima rasta potrebno je suočiti se s činjenicama, a one su surove, poručuje Linićev zamjenik Boris Lalovac.

I nabraja: od početka ove krize investicije su pale 40 posto, deficit opće države dostigao je 40 milijardi kuna, a godišnji manjak mirovinskog sustava je 16 milijardi kuna, jer se doprinosima prikupi 19 milijardi, dok za mirovine treba 35 milijardi. Prosječni hrvatski umirovljenik ima samo 51 godinu i deset je godina mlađi od europskog kolege. Prošle godine država je morala preuzeti još 15,8 milijardi kuna dugoročnih obveza, dok joj poduzeća i građani duguju 50 milijardi kuna, a za 205.000 radnika poslodavci nisu plaćali doprinose, pa nije ni čudno da nam je mirovinski sustav rupa bez dna.

Nelikvidnost je istina, smanjena za oko 2,5 milijardi kuna, ali još uvijek iznosi 39 milijardi, od čega oko 30 milijardi otpada na 60.000 poslovnih subjekata koji nemaju nijednog ili imaju samo jednog zaposlenog. Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen je sa 260.000 na 190.000, a realni broj nezaposlenih, prema Lalovcu, već je krajem 2011. zapravo bio veći od 400.000. Fiskalne održivosti nema bez zdravog realnog sektora, a naš je realni sektor teško bolestan. Kapitaliziranost naših poduzeća je između 15 i 20 posto, a takvim poduzećima nijedan razuman bankar ne bi dao kredit, kaže Lalovac.

Onima koji prigovaraju da Vlada ništa ne radi, uzvraća kako svi pozivaju da se uzima nekome drugome, a ne baš njima. ''Od poreza na rad ubiremo 50 milijardi kuna, a još toliko od poreza na potrošnju. Od poreza na imovinu ništa, iako je upravo tržište nekretnina glavni uzročnik ove krize. Zbog toga želimo uvesti porez na imovinu'', objasnio je. Požalio se da javnost uopće ne percipira dobre poteze ove Vlade, poput smanjivanja doprinosa za zdravstvo i parafiskalnih nameta.

Ignorira se i činjenica da oko 30 posto hrvatskog BDP-a, ili 100 milijardi kuna, čini siva ekonomija, po čemu je od nas lošija samo Bugarska. ''Ugostitelji se bune zbog fiskalizacije, a smanjili smo im PDV sa 25 na 10 posto. Bune se oni kojima smo PDV zapravo povećali, jer ga dosad uopće nisu plaćali'', rekao je Lalovac.

U predstečajnim nagodbama dosad se skupilo 30 milijardi kuna potraživanja, a unatoč primjedbi da je takav postupak protuustavan, Lalovac ističe da su morali nešto učiniti, jer su stečajni postupci prespori.

U takvim okolnostima, on velikim uspjehom smatra činjenicu da je, prema preliminarnim podacima, deficit proračuna za prošlu godinu održan na razini od 10 milijardi kuna, jer su prihodi bili 119,8, a rashodi 109,8 milijardi. Deficit je tako oko tri posto BDP-a, ali s izvanproračunskim korisnicima 3,3 posto, što znači da ćemo odmah po ulasku u EU ući u proceduru prekomjernog deficita. Ne budemo li poštovali pravila iz te procedure, kazna bi moglo biti oduzimanje sredstava iz kohezijskih fondova, a na njima se velikim dijelom temelje planovi investicija. „Lako je izlaziti u javnost s novim modelima gospodarskog razvoja, ali kako pokrpati sve ove rupe?“, upitao se Lalovac na okruglom stolu koji su organizirali Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatski institut za financije i računovodstvo.

Četiri hitne mjere

Predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet ponudio je svoju varijantu novog modela razvoja.  Najprije predlaže četiri hitne mjere: zajedničkom akcijom fiskalne i monetarne vlasti osigurati likvidnost realnom sektoru i kućanstvima, smanjiti kamate, zaustaviti daljnju privatizaciju i odgoditi reformu radnog zakonodavstva. Potom bi trebalo poticati odabrane grane gospodarstva: prije svega poljoprivredu, turizam, prijevoz, elektroničku, kemijsku i farmaceutsku industriju te u tu svrhu angažirati neiskorištenu državnu imovinu. Takvim bi se modelom, vjeruje Domazet, u idućih pet godina otvorilo oko 200.000 novih radnih mjesta i osigurao rast BDP-a od pet posto godišnje.

(PV/D.Ž.)
27. veljače 2013.

400 NAJVEĆIH 2012.


RANG-LJESTVICA 400 NAJVEĆIH 2012.
"400 NAJ" PO ŽUPANIJAMA
HRVATSKO GOSPODARSTVO U 2012.


Financijska industrija 2012


BANKARSTVO: Produljena recesija
OSIGURANJE: Pokazana velika otpornost
FONDOVI: Nastupa pozitivna nervoza


Business & Lifestyle

Sponzorirani magazin
Bonton - Aplikacije - Intervju Marinko Biškić - Šangaj (24 SATA) - Slavonski pjenušci u bojama
TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE


Zeleni magazin

Mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Poslovna očekivanja

POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.
Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

 Prognoze gospodarstvenika za 2014.

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb