e-Privredni

A+ A A-

Preslagivanja na tržištu osiguranja

Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja VIG

Preslagivanje i okrupnjavanje na tržištu osiguranja u Hrvatskoj proces je koji se odvija kontinuirano zadnjih nekoliko godina. Promatrajući stanje na tržištu u zadnjih pet godina, zaključak je da se tržište osiguranja prema broju društava značajno smanjilo. U narednim godinama predviđa se razvoj događaja u istom smjeru.

Trend okrupnjavanja na tržištu osiguranja najviše diktiraju veliki troškovi koje donosi kompleksnija regulativa uslijed implementacije novih propisa: Solvency II (Direktiva o solventnosti) i IDD (Direktiva o distribuciji osiguranja) te GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka). Novi regulatorni zahtjevi podrazumijevaju i povećanu potrebu za visokostručnim i skupim kadrovima, što nerijetko rezultira okrupnjavanjem. 

S druge strane, tržište osiguranja u Hrvatskoj i dalje nema očekivani razvoj u odnosu na razvijene zemlje u Europi. S godišnjom premijom od tek 2000 kuna po stanovniku, u usporedbi s 15.000 kuna u EU, i udjelom premije u BDP-u od 2,6 posto, u usporedbi sa 7,4 posto u EU, još uvijek se ne možemo ni približno usporediti sa susjednim zemljama na Zapadu. Paralelno s ovim trendovima sve je jača konkurencija na tržištu, te mnoga manja ili slabije kapitalizirana društva to ne mogu pratiti. 

Prema trenutnim rezultatima, 2018. izgleda obećavajuće, no iza tih rezultata stoje podaci koje treba istaknuti. Prema podacima HUO-a, osiguravatelji su u lipnju 2018. zaračunali ukupnu bruto premiju od 5,38 milijardi kuna, što je rast od 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako ovi premijski podaci prvi put nakon niza loših ili osrednjih godina izgledaju vrlo pozitivno, treba znati da je u neživotnim osiguranjima dobar dio rasta (9,5 posto) pod utjecajem premije iz EU država. 

Spomenutu premiju pribavljaju pojedina društva koja su usmjerila svoje poslovanje na EU tržišta u zadnjih nekoliko godina. Bez premije izvan Hrvatske rast neživotne premije iznosi 6,5 posto, što je i dalje pozitivno. S druge strane, rast životne premije (8,5 posto) je isključivo zbog rasta jednokratnih premija koje imaju premijski učinak samo u jednoj godini, dok nove višekratne premije koje imaju efekt kroz duži niz godina padaju konstantno zadnje tri godine, te na taj trend ne možemo gledati pozitivno. 

U Hrvatskoj je sredinom 2013. godine bilo 27 osiguravajućih društava, a danas njihov broj iznosi 18. Samo u ovoj godini dogodile su se dvije značajne promjene: slovenska Sava Re kupila je njemački Ergo i Ergo životno osiguranje, a Wiener osiguranje VIG je u svibnju pripojilo Erste osiguranje VIG. Zadnja promjena utjecala je na poredak u samom vrhu osiguravatelja. Wiener osiguranje postalo je 4. osiguravatelj na tržištu gledajući ukupne rezultate te 2. osiguravatelj u segmentu životnih osiguranja. Također, nedavno je objavljeno da je KD Group prodalo osiguravajuće društvo Adriatic Slovenica, koje u Hrvatskoj posluje preko podružnice, kompaniji Generali CEE.

Uz smanjenje broja društava potrebno je naglasiti da najveća društva i dalje drže značajne udjele na tržištu. Prema podacima na kraju lipnja ove godine, tri najveća društva u životnim osiguranjima (Croatia, Wiener osiguranje, Allianz) zauzimaju 55,5 posto tržišta, tri najveća društva u neživotnim osiguranjima (Croatia, Allianz, Euroherc) zauzimaju 60,6 posto tržišta, a ako promatramo osiguravateljske grupe (Croatia, Allianz, Agram Grupa) tada taj udio iznosi 70,3 posto. 

Paralelno s okrupnjavanjem pada i broj zaposlenih zbog mjera štednje, ali i zbog digitalizacije poslovanja. Osim toga, dio zaposlenika u prodaji prelazi u vanjske partnere, što je praksa nekih osiguravajućih kuća. Društva za osiguranje na kraju 2013. zapošljavala su 11.533 zaposlenika, dok je taj broj na kraju 2017. iznosio 8723 zaposlenika, što je pad od gotovo 25 posto.

Imajući u vidu sve dosadašnje integracije te općenito procjenjujući realan razvoj situacije, izgledno je da na tržištu u razdoblju od dvije do tri godine ostane manje od 15 društava – upola manje nego 2013. godine. Osim preuzimanja pojedinih manjih društava može se očekivati i pretvaranje nekih osiguravajućih društava u podružnice svojih matičnih kuća kako bi se centralizirale funkcije i smanjili troškovi. (PV)

 

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb