Vlada: Za Državni inspektorat zgrada Ine u Šubićevoj

15. ožujka 2019.

Foto: Vlada RH

Sjedište Državnog inspektorata trebalo bi biti u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Zgradu će država prvo zakupiti do kraja ove godine, a onda i kupiti, odlučila je Vlada na svojoj današnnjoj sjednici.  Riječ je o zgradi gdje je 8. listopada 1991. održana povijesna sjednica Hrvatskog sabora na kojoj je jednoglasno donesena Odluka o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Zgrada Ina Naftaplina u zagrebačkoj Šubićevoj ulici treba se početi koristiti od 1. travnja kao uredski prostor za obavljanje poslova Državnog inspektorata te ostalih tijela.

"Ugovor o zakupu sklopit će se na određeno vrijeme, od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, a ugovorne strane - Republika Hrvatska i Ina, će nakon isteka ugovora o zakupu pristupiti kupoprodaji tog prostora", istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, napominjući kako je novac za zakupninu osiguran je u proračunu Državnog inspektorata, ali nije istaknuo o kojem se iznosu radi.

Registar stvarnih vlasnika tvrtki javno dostupan

Vlada je Saboru na donošenje uputila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma prema kojima će registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj biti javno dostupan. Europske direktive omogućuju zemljama članicama da registar stvarnih vlasnika otvori javnosti, uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacije na raspolaganje, uključujući i troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra, objašnjava ministar, najavljujući da će to do kraja ove godine biti propisano pravilnikom o registru stvarnih vlasnika. 

“Javnosti će biti dostupni podatci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih subjekata", istaknuo je ministar financija Zdravko Marić. 

Kao važne novine izdvaja da se uvode i novi obveznici provedbe mjera sprječavanja  pranja novca i financiranja terorizma - pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta. 

Novost je i da se kod provođenja mjera dubinske analize stranke od strane banaka i drugih obveznika propisuju novi čimbenici rizika koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, kao što su recimo transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima i drugo. 

Ilijana Grgić