Aktualno
Županije ugovorile više od 60 mlrd. kuna EU sredstava, Dubrovčani prednjače
U razdoblju od 2017. do 2019. hrvatske su županije ugovorile EU projekata u iznosu od 61,2 milijarde kuna (8,24 milijarde eura), odnosno približno 77 posto iznosa koji je u financijskom razdoblju 2014. – 2020. na raspolaganju Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, navodi se u priopćenju hrvatske gospodarske komore. Po ukupnom iznosu prednjači Grad Zagreb (14,4 milijarde kuna), ali kada se ti podaci stave u kontekst veličine i strukture gospodarstva te broja stanovnika, dolazimo do zanimljivih rezultata koju su prezentirani u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore „Županije i fondovi EU – pregled i usporedba ugovorenih sredstava“. Na drugom mjestu po ukupno ugovorenim sredstvima nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija ukupno ugovorenim iznosom od 5,2 milijarde kuna, a takav plasman naša najjužnija županija duguje velikim infrastrukturnim projektima poput Pelješkog mosta i obnove Zračne luke. „Bolju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava daju podaci po stanovniku pojedine županije. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, za očekivati je da je i utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo veći, odnosno pozicija županije je bolja. Tu ljestvicu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s ugovorenih 43.279 kuna po stanovniku, a na drugom je mjestu Ličko-senjska, koja ima najmanji broj stanovnika među županijama pa je i s gotovo najmanjim iznosom ugovorenih sredstava dosegnula iznos od 26.933 kune po stanovniku. Na 4., 5. i 6. mjestu su tri slavonske županije, što znači da je na tom prostoru ugovaranje EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske, odnosno upućuje na uspješnu provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. Što su županije bogatije, iznos ugovorenih sredstava je niži Iznos ugovorenih sredstava po županijama može se promatrati i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a, odnosno u usporedbi s udjelom njihova BDP-a u nacionalnom BDP-u. Pritom veći udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU od udjela te županije u BDP-u Hrvatske pokazuje da županija koristi fondove EU u većoj mjeri nego što je „važnost“ te županije u domaćem gospodarstvu. Po tom je pokazatelju ponovo najuspješnija. Dubrovačko-neretvanska županija, čiji BDP čini tek oko 3 posto BDP-a zemlje, ali na nju se odnosi gotovo 9 posto svih ugovorenih sredstava. S druge strane, najveći je negativan nerazmjer prisutan kod Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe je vezao tek oko 24 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU u promatrane tri godine. Odnos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama u razdoblju od 2017. do 2019. i BDP-a svake županije u 2017. godini pokazuje relativnu važnost koju sredstva fondova EU imaju, uzimajući u obzir veličinu gospodarstva svake županije. Što je udio veći, to je situacija povoljnija, a i po ovom pokazatelju najbolji položaj po korištenju EU fondova ima Dubrovačko-neretvanska županija. Najlošije su pozicije zauzele županije koje obilježava viša vrijednost BDP-a (Istarska županija, Grad Zagreb i Varaždinska županija). S druge strane, gospodarski najnerazvijenije županije obilježava najbolji omjer, iz čega se može zaključiti da korištenje fondova znatno utječe na njihova gospodarstva. Slavonci vrlo uspješni Zanimljivo je da su Slavonske županije bile vrlo uspješne po relativnim pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU u odnosu na ostatak zemlje. To se u najvećoj mjeri, pojašnjavaju u HGK, može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem čiji je cilj osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura (oko 18,8 milijardi kuna) iz fondova EU, isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do kraja 2019. godine, od toga je iznosa ukupno ugovoreno oko 11,5 milijardi kuna, odnosno oko 60 posto planiranog iznosa. Točnije, pet slavonskih županija, čiji BDP čini oko 11,5 posto nacionalnog BDP-a, u posljednje je tri godine ugovorilo 18,8 posto ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, odnosno ta su sredstva činila 27,5 posto njihova BDP-a u 2017. godini, dok su na nacionalnoj razini činila 16,7 posto BDP-a. "Iz toga proizlazi zaključak o snažnijem utjecaju korištenja fondova EU na kretanje BDP-a Slavonije, što je vrlo važna činjenica s obzirom na to da se radi o gospodarski najnerazvijenijoj regiji Hrvatske", navodi se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.  
Aktualno
U srpnju ostvarena 2,44 milijuna dolazaka ili 53 posto u odnosu na lani
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u srpnju ostvareno 2,44 milijuna dolazaka i 18,60 milijuna noćenja što predstavlja 53 posto dolazaka i 61 posto noćenja ostvarenih u srpnju prošle godine, objavila je Hrvatska turistička zajednica. Strani turisti ostvarili su 2,13 milijuna dolazaka (50 posto razine rezultata prošlogodišnjeg srpnja) i 15,70 milijuna noćenja (58 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja) dok su domaći turisti ostvarili 325 tisuća dolazaka (91 posto dolazaka ostvarenih u srpnju prošle godine) i 2,90 milijuna noćenja (81 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja). "Nalazimo se na prvom prolaznom vremenu. Ovo su, s obzirom na okolnosti, odlični rezultati i dobra najava za kolovoz koji je pred nama. Pojačane promotivne aktivnosti, kako pozivne oglašivačke kampanje, tako i one informativnog karaktera, provodit ćemo do kraja kolovoza na tržištu Njemačke, Austrije, Velike Britanije i Italije s obzirom da je riječ o vrlo važnim tržištima za naš turizam na kojima se Hrvatska nalazi na popisu sigurnih zemalja", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Ističe da je i dalje bitno odgovorno ponašanje te pridržavanje propisanih epidemioloških mjera kako bi zadržali status zemlje kao sigurne turističke destinacije i od ove turističke sezone izvukli maksimum. Stiglo najviše Nijemaca i Slovenaca U srpnju najveći broj noćenja ostvaren je s tržišta Njemačke (4,43 milijuna noćenja što predstavlja 87 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja), zatim slijede Slovenija (3,44 milijuna noćenja, 88 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja), Hrvatska (2,90 milijuna noćenja, 81 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja), Poljska (1,60 milijuna noćenja, 79 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja) i Češka (1,42 milijuna noćenja, 72 posto noćenja prošlogodišnjeg srpnja). Vodeće destinacije u srpnju prema ostvarenim noćenjima su Vir (711 tisuća), Rovinj (619 tisuća), Medulin (553 tisuće), Novalja (486 tisuća) i Mali Lošinj (475 tisuća). Trenutno u Hrvatskoj boravi oko 780.000 turista od čega 200.000 njemačkih, 135 tisuća slovenskih, 130 tisuća domaćih, 74 tisuća poljskih i 46 tisuća čeških turista. Najveći broj turista trenutno boravi na Viru, a zatim slijede Rovinj, Medulin, Crikvenica i Poreč. Inače, u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je zabilježila 4,11 milijuna dolazaka i 26,34 milijuna noćenja.
Aktualno
Nova aplikacija donosi veću sigurnost organizatorima i posjetiteljima evenata
Predstavnici Zajednice kulturnih i kreativnih industrija HGK sastali su se s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, ravnateljem HZJZ-a Krunoslavom Capakom i ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, kako bi se pronašao model za reguliranje sigurnog okvira za rad organizatora događanja. Kako pojašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, tim modelom postigli bi se pravedni kriteriji za realizaciju događanja za vrijeme koronakrize, spasila ekonomska grana i građanima omogućilo sigurno konzumiranje događanja, zabave i kulture što je ključno za ekonomiju, ali i za mentalno zdravlje ljudi. "Cilj nam je stvoriti središnju platformu koja će uvesti reda na tržište i ujednačiti pravila. Time bi se industrija organizatora događanja standardizirala i dobila stabilnost, a posjetitelji i Stožer civilne zaštite imali bi garanciju da se organizatori pridržavaju najviših epidemioloških standarda", istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš. Ministar Božinović naglasio je kako smatra da se radi o odličnoj inicijativi koja je poželjna jer promovira zajednički interes – da se zaraza ne širi i da radi sve što može raditi. Foto: HGK Pomoć industriji evenata "Radi se o jako dobrom projektu koji bi mogao potaknuti ljude da više posjećuju događanja. Ovakva platforma mogla bi biti rješenje za nesmetani nastavak održavanja javnih događanja, uz poštovanje epidemioloških mjera i preporuka HZJZ-a", kazao je Božinović. Ministrica Obuljen Koržinek kaže da pozdravlja svaku inicijativu koja bi pomogla standardizirati pravila i spriječiti da ih svatko tumači kako mu odgovara. "Mi moramo omogućiti održavanje događanja na način da se prilagodimo epidemiološkim zahtjevima, a ova platforma pomogla bi sigurnosti svih uključenih", zaključila je Koržinek. "Ovim projektom želimo omogućiti da se organizatori događanja educiraju i vide gdje griješe, odnosno da se riješi problem neodgovornih organizatora koji krše pravila i ruše ugled svima. Jedini je cilj pomoći industriji evenata, ne u smislu represije, već alata da se istaknu", izjavio je predsjednik Zajednice kulturnih i kreativnih industrija HGK Tomo In der Mühlen.
Aktualno
Državni inspektorat se oglasio o rezultatima nadzora turističkih objekata
Tijekom 142 koordinirana inspekcijska nadzora koja su zadnjih deset dana obavili sanitarni i turistički inspektori Državnog inspektorata u turističkim objektima, nisu uočene veće nepravilnosti, priopćeno je iz Državnog inspektorata. Inspektori su obišli hotele, kampove, luke nautičkog turizma, marine, ugostiteljske objekte i pružatelje usluga u turizmu koji posluju u sklopu tih objekata. Od ukupnog broja nadziranih objekata najviše ih je obavljeno je u hotelima - 81, a u kampovima 41. Glavni državni inspektor Andrija Mikulić istaknuo je kako je rezultat nadzora pokazao da ugostitelji spremno dočekuju domaće i strane goste, budući da kod većine nadziranih subjekata nisu zabilježene povrede propisa. U 142 koordinirana nadzora zabilježena je 44 povreda propisa, a inspektori su se u 36 slučaja vodili načelom oportuniteta te naredili ispravak nepravilnosti koje su uglavnom otklonjene u trenutku nadzora. Najčešće povrede odnosile su se na manje neusklađenosti sa minimalnim uvjetima te manje nedostatke u nepridržavanju sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u navedenim objektima. “Moramo biti zadovoljni što je broj povreda propisa značajno manji nego prošle godine. To je jasan pokazatelj da je novi način rada Državnog inspektorata dobro prihvaćen na terenu“ rekao je Mikulić i dodao kako cilj nije kažnjavati nego potaknuti da se posluje u skladu sa zakonskim propisima. Koordinirani inspekcijski nadzori turističkih i sanitarnih inspektora nastavljaju se i tijekom kolovoza, a turistički inspektori u njima prvenstveno nadziru legalitet i ispunjavanje zakonskih obveza propisanih uvjetima za vrstu i kategoriju objekta. Sanitarni inspektori nadziru ispunjavanje zakonskih obveza iz područja sigurnosti hrane, vode, zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i pridržavanje protuepidemioloških mjera i mjera socijalnog distanciranja u skladu s preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kako bi se izbjegao rizik od zaraze od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.