Aktualno
Državne potpore i dalje će se isplaćivati za četiri sektora
Krajem svibnja istječe tromjesečno razdoblje za isplatu državnih potpora u iznosu od 4.000 kuna, namijenjenih očuvanju radnih mjesta. Na nastavak državne pomoći za isplatu plaća i dalje mogu računati četiri sektora, ali uz nove kriterije. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u utorak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća da postoji konsenzus svih strana o potporama gospodarstvu za svibanj i lipanj. "Najvažnije je da smo razgovarali o mjerama za svibanj i lipanj te otvorili prostor za kasnije razgovore o očuvanju radnih mjesta prema modelu skraćenoga radnog vremena. Jako nam je bitno da za mjesec svibanj i lipanj imamo konsenzus o potporama, a sama formalizacija mjera bit će predmet Upravnog vijeća HZZ-a", rekao je ministar Aladrović. Aladrović je danas pojasnio da će se mjera odnositi na 80.000 do 100.000 zaposlenih, ali nije precizirao o kojim se sektorima radi. Ubuduće na pomoć države mogu računati samo oni poduzetnici koji i nakon ublažavanja restrikcija bilježe pad prihoda veći od 50 posto. "Što se tiče precizne ciljane pomoći, mi smo se sada, po sadašnjim pravilima, vezali za četiri sektora i pad prihoda većih od 50 posto. Govorimo o četiri vrlo izložena sektora; smatramo ih najkritičnijima", objasnio je Aladrović. Poručio je da će se problemi drugih sektora rješavati drukčijim modelima mjera. Definiraju se precizni kriteriji O mjeri pomoći putem otpisa poreza i doprinosa, koja je formulirana do 20. lipnja, raspravljat će se sljedećih dana, najavio je ministar i pojasnio da će ta mjera vrijediti za ta četiri sektora koji će ispunjavati kriterije za lipanj. Aladrović je rekao da će se uvesti zabrana isplata dividendi i dobiti za sve srednje i velike tvrtke do kraja 2021. godine jer, pojasnio je, u Vladi smatraju da nije oportuno ne koristiti zadržanu dobit i dobit iz prethodnih godina, a paralelno očekivati državnu pomoć. "Ako netko iskoristi mjeru, ostavit ćemo mu mogućnost da vrati potporu, a zatim isplati dobit i dividendu dioničarima", kazao je Aladrović. Svi poslodavci koji se odluče na isplatu dobiti, neće imati pravo na korištenje mjera za svibanj. Zbog pandemije koronavirusa do sada je za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 3,5 milijardi kuna. Taj iznos ne uključuje podatke za svibanj, a trebao bi, s obzirom na to da su ukinute mjere zabrane rada i da se poslovanje normalizira, u većini djelatnosti biti manji u odnosu na travanj. Premijer Andrej Plenković poručio je prošli tjedan da će Vlada i nakon svibnja nastojati "kalibrirati" mjere i pružati potporu onim sektorima koji će očigledno biti u težim okolnostima, prije svega turizmu i prometu, a djelomično i ugostiteljstvu.
Aktualno
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi nije smanjio uvoz
Na sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz predstojeće izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a sve kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine. "Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo mogli uspjeti", rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, napomenuvši da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti. U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona, povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza. Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije, online te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi. "U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, treba pomnije definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija", rekao je Katavić. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha "Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno započeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto istih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos", rekao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić, te je najavio da će vrlo brzo Državni inspektorat javno objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. "Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata", napomenuo je Mikulić. "Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko",  rekao je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglasivši da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti jedan bitan korektiv u svemu tome. Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na njih primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.
Aktualno
Tekstilci upozoravaju – najgore dolazi tek na jesen
Najgore tek dolazi na jesen, poručeno je sa sjednice Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Stoga članice Udruženja traže, između ostalog, produženje državnih mjera pomoći za plaće radnicima, nastavak naplate PDV po naplati računa i snažnije uključivanje domaćih proizvođača u javne nabave. „Vlada je prihvatila neke sugestije tekstilnog sektora, ali naš interes nije bio samo partikularni, već na razini cjelokupnog realnog sektora jer smo de facto svi u problemu, ili ćemo tek biti. Nismo uspjeli provesti snažnije poticanje domaće proizvodnje naše branše pa stoga tražimo da nas se u novom paketu mjera tretira na sličan način kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor gdje je donesena odluka da se 60 posto javnih nabava iz sektora nabavlja iz domaće proizvodnje. Mi želimo i da se uvozni tekstil u javnim nabavama supstituira s domaćim tamo gdje je to moguće“, istaknuo je Davor Sabolić, direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Naglasio je da situacija tržištu nije normalna i da je pandemija imala jako velik negativan utjecaj na tekstilnu industriju, dijelom i zato jer su je tvrtke iz sektora dočekale nespremne pa je samo potencirala probleme s kojima su se već borili. Raspravljalo se što očekuje branšu nakon prestanka vladinih mjera za pomoć, i to u vrijeme ljeta, kad se tržište i inače usporava. U svemu sigurno neće pomoći ni izbori zbog kojih institucije neće moći funkcionirati kako treba, pa tako ni nastaviti financijsku pomoć tvrtkama, zato iz Udruženja poručuju da je ova godina za njih gotova i da se moraju okrenuti idućoj. Zaključeno je kako trebaju napraviti analiza sektora, da se vidi tko i koliko može proizvoditi, a onda nastupati prema državi kako bi jačali sudjelovanje domaće proizvodnje u sustavu javne nabave. Naplata potraživanja veliki problem Jedan od većih problema branše je naplata potraživanja, a to je na primjeru svoje tvrtke oslikao Robert Črnjević, direktor Meditexa, tvrtke koja se bavi proizvodnjom jednokratne zaštitne opreme, prvenstveno za bolnice. „Nama su glavna konkurencija Kinezi od kojih smo u nekim proizvodima skuplji i do tri puta. Oni koji drže do kvalitete su spremni platiti našu robu. U ovoj krizi nam je promet rastao do 50 posto pa nismo ni pomišljali koristiti mjere Vlade. Problem je što nam bolnice plaćaju u prosjeku tek za devet mjeseci, a mi smo samo u travnju platili milijune PDV-a. Pribojavamo se što nas čeka na jesen i hoćemo li se uspjeti naplatiti. Kroz HGK već godinama radimo na tome da se javna nabava više okrene domaćim proizvođačima, koliko to zakoni EU-a dopuštaju“, naglasio je Črnjević. Foto: HGK Iz Udruženja traže samo da se poštuju zakonski rokovi plaćanja, a na to je pozvao i direktor Jadran tvornice čarapa Vinko Barišić. „Svi moraju plaćati svoje račune, a država u tome šteka i još nam naplaćuje PDV, kamate i blokira nas. Mi se moramo okrenuti hrvatskoj proizvodnji, osvijestiti to u institucijama i prestati se skrivati iza propisa EU-a. Moja tvrtka ima svjetski konkurentan proizvod, jeftiniji od stranog, ali i dalje ne prolazimo na javnim nabavama jer naše medicinske ustanove očito preferiraju uvoz. To moramo mijenjati, svim silama“, izjavio je Barišić Član Uprave Kotke Krunoslav Cerovečki je kazao kako su oni pretežno izvoznici i ne mogu to supstituirati na domaćem tržištu. „Zato trebamo i dalje gurati mjere pomoći države u nekakvom obliku. Prema prognozama ekonomista najgore nas tek čeka na jesen, zato bi trebali zakonski osigurati rad na skraćeno radno vrijeme i maksimalno pomoći zadržavanje radnika“, smatra Cerovečki. Skladišta puna, a novih narudžbi nema Predsjednik Uprave Galeba Josip Aračić je kazao kako planiraju da će ove godine doći na 35 posto realizacije od prošle godine. „Moramo biti realni sa zahtjevima, ali i biti glasni. Konkretno, trebamo se fokusirati na PDV i oslobađanje doprinosa te ponovo otvoriti razgovore o bolovanju na teret države“, rekao je Aračić. Direktor tvrtke Trgo-leptir Milan Milesunić je izjavio kako su im skladišta puna, a novih narudžbi nema jer je turizam stao. „Čekamo rasplet situacije. Mislim da sezonu možemo očekivati tek 2022. jer je ova propala, a za iduću će klijenti imati zalihe. Bojim se da nas na jesen čeka katastrofa“, poručio je. Tihomir Babić iz tvrtke Pounje je naglasio da će imati veliki udar na likvidnost. „To nam je glavna briga i zato se nadamo se bar djelomičnom nastavku mjera“, rekao je, a Slobodan Mihalj iz Hemco-a je dodao da tekstilci moraju postati vidljiviji i jasnije komunicirati s nadležnim ministarstvima. „Moramo uključiti razvojnu strategiju u naša promišljanja. Također, vezano uz Zakon o javnoj nabavi, želimo da se on provodi na način da se provjerava odnos ponuditelj – proizvođač ili ponduditelj – trgovac“, poručio je. Direktorica Odjeće iz Zagreba Jasminka Korotaj Zorić naglasila je kako je kriza pokazala da se trebamo vratiti industrijskoj proizvodnji jer je ona od strateške važnosti. Iz Udruženja su pozdravili izmjenu Zakona o plaćanju novčane naknade za obveznike kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom prema kojoj je sektor tekstila konačno izuzet od te obveze, što će im olakšati daljnje poslovanje.
Aktualno
Za inovativne projekte 93,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava
 Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dodijelilo je prvih 28 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u sklopu poziva "Inovacije u S3 područjima", ukupne vrijednosti 217,23 milijuna kuna, od čega je 93,3 milijuna bespovratno.  Dodjelom bespovratnih potpora podržat će se inovativne male i srednje poduzetnike koji su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjereni na proizvodnju i plasman inovativnih proizvoda/usluga na tržište, a koji će doprinijeti povećanju izvoza te time i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu. Projekti koji se potiču kroz taj poziv trebali bi dovesti hrvatsko gospodarstvo na višu razinu konkurentnosti kroz stvaranje novih, inovativnih proizvoda i usluga u specifično ciljanim S3 područjima i time utjecati na profitabilnost i konkurentnost poduzetnika, istaknuto je prilikom dodjele ugovora. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat tom je prigodom istaknuo kako je ovo jedan od modela na koji način vratiti hrvatsko poduzetništvo i gospodarstvo na zdravi gospodarski rast, koji je nestao zbog koronakrize. "S današnjim danom imamo 112 ugovora, ukupne vrijednosti 364 milijuna kuna europskog novca, koji će generirati novi investicijski ciklus tijekom ove godine na razini iznad 960 milijuna kuna", kazao je Horvat. Najavio je i kako će vrlo brzo biti potpisano gotovo 150 ugovora ukupne vrijednosti iznad 970 milijuna kuna, za koje očekuje do kraja godine novi investicijski ciklus vrijedan više od dvije milijarde kuna. Darko Horvat/ Foto: Vlada RH Svi ti poduzetnici, kako je kazao, akcelerator su rasta i vraćanja gospodarstva na realni, zdravi rast od minimalno 3 posto, kakav je bilježen tijekom 2017., 2018. i 2019. godine. "U tri protekle godine, uz osiguranje suficita državnog proračuna, sprječavanje nekontroliranog odljeva novca iz proračuna i uz pametne investicije, doveli smo ukupni BDP do tri godine uzastopnog rasta po stopi od 3 posto", rekao je Horvat. Istaknuo je i da Hrvatska ima perspektivu da se na gospodarsku aktivnost 2019. vrati u sljedeće dvije godine uzastopnim stopama godišnjeg rasta koje će biti veće od 6 posto. Kako je rekao, pri kraju je definiranje programa oporavka na razini EU, iskazavši uvjerenje da će taj program bti usvojen za vrijeme njemačkog predsjedanja. Siguran je i da će jedan veliki dio 'kolača' iz fonda ua oporavak doći i u Hrvatsku. "I to će biti dodatni akcelerator i perspektiva povratka hrvatskog gospodarstva na brojke koje smo napustili 2019.", rekao je. Član savjetničkog tima predsjednika Vlade Dragan Primorac kazao je da su u Europi, SAD-u i Izraelu zbog epidemije Covid-19 pale investicije u gospodarstvo, znanost, tehnologiju i inovacije. Ovi ugovori, kako je kazao, od vitalnog su značaja za oporavak gospodarstva. Istaknuo je i da nitko nije očekivao da je moguće u vrijeme jedne od najvećih kriza u povijesti svijeta realizirati na ovaj način brzo i efikasno projekte koji su od vitalnog značaja. "Ponosan sam i sretan što sam u državi koja je prepoznala u trenutku svoje najveće krize da su inovacije njena budućnost", zaključio je Primorac.