Aktualno
U Splitu se održava konferencija turističko-ugostiteljski škola
Ovoga tjedan u Split je doputovalo preko 600 sudionika 32. godišnje konferencije AEHT (European assocation of hotel and tourism schools) odnosno Europskog udruženja škola u hotelijerstvu i turizmu. Konferenciji afirmira osnovne europske vrijednosti, a to su uz obrazovanje i timski rad, multikulturalnost te prihvaćanje različitosti. Razlog je to što je i svako natjecanje među učenicima i studentima timsko, nema pojedinačnih kategorija i nikada članovi jednog tima nisu učenici iste škole tako da nema pobjednika po državama ni po školama već pobjeđuju isključivo multukulturalni timovi. "Podizanjem ljudskih potencijala na višu razinu učinit ćemo naš turistički proizvod atraktivnijim i kvalitetnijim, a u konačnici i skupljim. Cilj obrazovanja je da prijelaz iz škole u svijet rada bude što lakši te da svaki učenik spozna u školi ono što će ga dočekati na radnom mjestu, da zna zaprimiti zadatak od nadređenih te da razumije procese i alate. Razvoj ljudskih potencijala, odnosno čovjek doista jest ključ razvoja u turizmu stoga bih volio da Splićani dođu podržati naše učenike. Vjerujem da će široj javnosti biti najinteresantnija kulinarska i slastičarska natjecanja koje će se održavati tijekom cijelog dana, u srijedu i četvrtak na terasi ispred konferencijskih dvorana hotela Le Meridien Lav“, istaknuo je Ivo Bilić, ravnatelj turističko ugostiteljske škole Split koja je ujedno i domaćin međunarodne konferencije AEHT-a. Sudionici se natječu u deset kategorija sedam iz područja gastronomije, servisa i bara te tri iz hotelijerstva i turizma s ciljem edukacije ali i komunikaciju između turističko ugostiteljskih škola u Europi, njihovog međusobnog povezivanja, poticanja razmjene studenata i profesora, razmjene iskustava i obrazovnih metoda . Radi se o  više od 300 učenika i studenata turističkih i ugostiteljskih škola iz 30 europskih država te gostujućih SAD-a i Pakistana. Gastronomska natjecanja se odvijaju na način da natjecatelji dobiju košaricu s namirnicama koje trebaju iskoristiti za pripremu menija u tri slijeda, takozvani culinary art, potom je tu natjecateljska disciplina decathlon  gdje tri osobe u timu pripremaju isto jelo kroz različite faze. Obzirom da se timovi sastavljaju netom uoči početka konferencije, na taj način se odmah vidi koliko su pojedinačno kompetentni i spremni za realni sektor gdje se takve situacije događaju svakodnevno. Nadalje, održava se natjecanje u slastičarstvu, zatim restoranski servis koji podrazumijeva i otvaranje pjenušca pred žirijem što je bilo zabavno, potom provjera poznavanja i posluživanje vina, priprema koktela i natjecanje barista u pripremi toplih napitaka. Tri hotelijersko turističke kategorije su poslovanje recepcije, prezentacija turističke destinacije koja uključuje i razgled grada za članove žirija i hospitality management. Učenicima iz svih država službeni jezik natjecanja je engleski, dok su učenici i studenti iz anglosaksonskih država obvezni se služiti francuskim.  
Aktualno
Sveučilište želi zakon koji će reformirati sustav
Sveučilište u Zagrebu predstavilo je vodstvu i članicama Hrvatske gospodarske komore svoj Prijedlog nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Reakcija je to na raniju verziju Nacrta zakona koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koje Sveučilište smatra neadekvatnim. Stoga su pripremili izmjene kojima žele ojačati autonomiju Sveučilišta i reformirati sustav prema vlastitoj viziji. Predsjednik HGK Luka Burilović pozvao je na kompromis između resornog ministarstva i sveučilišnih prijedloga. „Sveučilište ima tradiciju i iskustvo i vaše mišljenje se ne smije zanemariti. Moramo čuvati institucije i njihovu autonomiju jer na njima počiva država“, istaknuo je Burilović dodavši kako je uvjeren da će se prijedlozi Sveučilišta na kraju i uvažiti kod donošenja konačnog zakona. Luka Burilović, predsjednik HGK Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras kazao je da su vlastiti prijedlog Zakona napravili jer su uočili da ono što nudi Ministarstvo ne uzima u obzir probleme sveučilišta. "Ministarstvo se ponaša kao da je taj zakon već na snazi i da su sva sveučilišta potpisala programske ugovore, a nisu. Nemaju povjerenje u Sveučilište i od nas traže nezakonite stvari. Mi zato inzistiramo na autonomiji sveučilišta jer nismo toliko zrela država da bi nama Ministarstvo moglo upravljati. Naš nacrt popravlja loše prakse, a na njemu su radili vrhunski profesori i akademici", kazao je Boras dodavši da se njime brinu i o manjim sveučilištima te tako čuvaju i njihovu autonomiju. Osvrnuo se i na tržište rada rekavši da primarna zadaća Sveučilišta nije zadovoljavati potrebe pojedine industrije, već osigurati da naši mladi dobiju vrhunsko obrazovanje. „Tržište rada je europsko tržište, mi možemo razmišljati nedostaje li nekoj industriji kadrova, ali oni odlaze van, praktički ih poklanjamo strancima“, pojasnio je Boras, uz napomenu da predlažu da država plati infrastrukturu za onoliko studenata koliko želi da Sveučilište stvori. „U troškovima laboratorija postoje određene razlike i to treba uzeti u obzir, ali izvan toga svaki se student treba platiti podjednako. Naš Prijedlog nacrta zakona je podloga za to“, poručio je rektor. Detaljnije je sveučilišni prijedlog nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavio Ivo Družić s Ekonomskoga fakulteta. Naglasio je kako su njime pokušali odgovoriti na četiri glavna pitanja: zašto se moramo mijenjati, zašto to želimo, zašto to možemo i, ono najteže, kako to učiniti? "Moramo se mijenjati jer EU planira ubrzanu transformaciju obrazovno-istraživačkog sustava, a mi ne samo da zaostajemo, nego se krećemo u suprotnom smjeru od Unije. Pri dnu smo EU po izvrsnosti, patentima i broju istraživača. Želimo se mijenjati jer želimo bolje raditi i zaraditi, a  to ćemo učiniti smanjenjem birokratizacije. Imamo umrtvljene potencijale teške 55 milijardi kuna koje možemo iskoristiti ako povećamo ulaganja u istraživanja i razvoj. Možemo se mijenjati zato što i u ovim nepovoljnim uvjetima postižemo natprosječne rezultate. Efikasnost nam je iznad manjkavih financijskih ulaganja. Ukupna nam je proizvodnja mala, ali produktivnost nam je relativno visoka. A kako se mijenjati? Moramo se trostruko povezati s gospodarstvom – putem centara za mobilnost i studentsku praksu, centara za cjeloživotno obrazovanje te inovacija i tranfera tehnologije", elaborirao je Družić. Kakve konkretno promjene nacrt donosi, objasnio je Frane Staničić s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On je istaknuo da su napravili najbolje moguće u danim okolnostima jer su imali nepovoljne međuinstitucionalne uvjete. "Najveća konceptualna razlika jest ugradnja Zakona o osiguranju kvalitete u ZZDVO. To smatramo temeljnim pitanjem. Definirali smo dva tipa sveučilišta – funkcionalna i institucionalna, a definirali smo i razna tijela u sustavu. Ključ djelovanja Sveučilišta je autonomija i zato smo pokušali detaljnije propisati da nitko ne smije na nju utjecati sve dok se poštuje zakon. Posebno smo istaknuli odgovornost akademske zajednice prema društvu i pojačanu obvezu poštovanja etičkih postulata. Potaknuli smo troškovnu učinkovitost racionalizacijom poslovanja. Željeli smo očuvati i ojačati položaj Nacionalnog vijeća kao krovnog tijela pa smo mu proširili ovlasti i u formiranju državnog proračuna koji se odnosi na znanost. Također smo proširili i ovlasti rektorskog zbora“, naglasio je Straničić dodavši kako bi uvjeti izbora u znanstvena znanja u načelu ostali isti, ali bi i tu ojačala uloga Nacionalnog vijeća. Ciljali su i na uvođenje reda u znanstvene djelatnosti gdje bi uveli Vijeće znanstvenih instituta koje bi bilo pandan rektorskom zboru za znanstvene institute. Što se financiranja tiče, zalažu se za to da država raspoređuje samo sredstva koja im direktno daje, a da ne zadire u ona koja sveučilišta ostvare sama na tržištu. „Sveučilište također mora biti ključno u raspodjeli budžeta“, rekao je Staničić. Željko Potočnjak, još jedan profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, izjavio je da Sveučilište podržava promjene sustava jer imaju sve manje studenata i onih koji zapravo ne žele studirati, već samo koriste studentska prava. "Slušamo prijedloge političara o reorganizaciji, ali oni se trebaju što manje petljati u naš rad jer misle da ništa ne može biti gore od ovog što imamo danas. Mi tu tezu ne možemo prihvatiti“, naglasio je Potočnjak rekavši i da je dobro što su počeli promjenjivati europske standarde reakreditacije. „Ne treba držati sustav u kojem mentori i doktorandi izmišljaju teme radove, već trebamo osluškivati gospodarstvo i raditi na onome što je njima potrebno", zaključio je. 
Aktualno
Rast BDP-a ubrzan u trećem tromjesečju
Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima tijekom trećeg tromjesečja ove godine ubrzao se rast realnog BDP-a, ističu iz Hrvatske narodne banke. Savjet HNB na današnjoj sjednici razmotrio informaciju o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima, usvojio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2019. godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. "Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao se rast realnog BDP-a. Nezaposlenost se, nakon stagnacije u drugom tromjesečju, nastavila smanjivati dok se rast zaposlenosti usporio. U trećem tromjesečju blago se ubrzao rast nominalnih bruto plaća pri čemu su plaće porasle u javnom i privatnom sektoru", ističu iz središnje banke. Dodaju kako se godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena zadržala u rujnu na razini od 0,8 posto, koliko je iznosila i u kolovozu. "Troškovi financiranja uglavnom su nastavili padati, čemu pridonosi i akomodativna monetarna politika. Godišnji se rast plasmana banaka na kraju rujna usporio na 3 posto, čemu je pridonio nastavak smanjivanja kreditiranja poduzeća", navodi se u priopćenju. Po podacima koje prenose iz središnje banke, višak proračuna opće države u drugom je tromjesečju 2019. bio nešto manji od 2,5 milijardi kuna, što je za otprilike 200 milijuna kuna više nego u istom tromjesečju prethodne godine. Pritom je snažan rast prihoda, podržan povoljnim utjecajem rasta osobne potrošnje i uvoza te većim korištenjem EU fondova, bio poništen podjednakim povećanjem rashoda, napominju iz HNB-a.  Savjet HNB-a se na današnjoj sjednici suglasio s prijedlogom iz Slatinske banke da član uprave te banke bude Oliver Klesinger. HNB je dao i odobrenje da se HPB-Stambena štedionica pripoji Hrvatskoj poštanskoj banci.