Aktualno
Zabranjuju se nova zapošljavanja i obustavlja javna nabava
Vlada je ograničila korištenje sredstava iz državnog proračuna za 2020. izvanproračunskim korisnicima te im zabranila novo zapošljavanje, sve s ciljem da se optimalno iskoristi ograničeni fiskalni potencijal. U obrazloženju svoje odluke Vlada napominje da će usporavanje gospodarskih aktivnosti zbog provedbe mjera za obuzdavanje širenja pandemije koronavirusa dovesti do snažnog pada javnih prihoda, a bit će potrebna i znatna dodatna sredstva za provedbu mjera i aktivnosti za borbu protiv epidemije i za pomoć gospodarstvu. To će sve dovesti do velikog porasta proračunskog manjka i javnog duga. Kako su nastupile izvanredne okolnosti u kojima je potrebno osigurati sredstva za financiranje mjera u borbi s epidemijom te promijeniti planirane aktivnosti kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal, Vlada je ograničila korištenje sredstava osiguranih u ovogodišnjem proračunu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restrukturiranje i prodaju, HŽ infrastruktura, Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Hrvatske autoceste i HŽ putnički prijevoz). Odluka se primjenjuje na rashode i izdatke financirane iz svih izvora financiranja - financirane iz općih prihoda i primitaka, doprinosa, vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija, prihoda od prodaje ili zamijene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja i namjenskih primitaka. Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzimati obveze te izvršavati rashode i izdatke isključivo ako su oni neophodni za obavljanje njihovih temeljnih poslova i funkcija, stoji u odluci. Istovremeno se zabranjuje novo zapošljavanje i prijem službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme bez obzira na izvore financiranja, kao i sklapanje ugovora o djelu. Nova zapošljavanja samo u zdravstvu Iznimno, moguće je zapošljavanje službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme i sklapanje ugovora o djelu u ustanovama u zdravstvu za zdravstveno osoblje te ako za zapošljavanje postoji opravdani razlog u kojem je slučaju potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija, stoji u obrazloženju. Od dana stupanja na snagu te odluke obustavljaju se i svi javni pozivi, postupci javne nabave te jednostavne nabave, kao i pokretanje novih takvih postupaka koji nisu neophodni za obavljanje temeljnih poslova i funkcija proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Iznimno, javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava koji su u tijeku moguće je nastaviti, a nove postupke je dopušteno pokrenuti samo ako je nabava potrebna radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa te za saniranje štete uzrokovane potresom, ako je riječ o nabavi materijala, opreme i slično za borbu protiv epidemije koronavirusa, navodi Vlada. Moguća je i objava javnih poziva i pokretanja novih postupaka javne nabave, ako za nabavu postoji opravdani i obrazloženi razlog. Ta je mogućnost dana ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije, a i tada je potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija. Ujedno, donacije i pomoći (tekuće i kapitalne, unutar opće države, temeljem prijenosa EU sredstava) iznad iznosa od 10.000 kuna mogu se davati isključivo uz prethodnu suglasnost ministra financija. Radi žurnosti, odluka će stupiti na snagu prvog dana od njezina donošenja.
Aktualno
EK podržala zahtjeve Ministarstva poljoprivrede za pomoć ribarima
Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je Europska komisija podržala hrvatske zahtjeve vezane uz pitanje dodjele financijskih sredstava pomoći ribarstvu, izrazito pogođenim krizom zbog pandemije koronavirusa.   Hrvatska je bila jedna od predvodnica među EU članicama i inicijatorica izmjena zakonodavnih okvira EU vezanih uz pitanje dodjele financijskih sredstava pomoći ribarstvu, navodi se u priopćenju Ministarstva.  Gospodarsko usporavanje izazvano epidemijom Covida-19 značajno je pogodilo ribarski sektor i ribarstvo, važnu gospodarsku granu od strateškog interesa za Hrvatsku.  Intenzivna suradnja s EU institucijama i državama članicama rezultirala je paketom mjera predloženim od strane Europske komisije, a koji uključuje potporu za provedbu mjere privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti te dodjelu kompenzacije uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje radi epidemije Covida-19, navodi se u priopćenju. Privremena obustava ribolova se do sada mogla provoditi isključivo radi bioloških pokazatelja i upravljanja resursima te je ovom izmjenom omogućena provedba ove mjere u periodu od 1. veljače do 31. prosinca 2020. zbog posljedica izbijanja COVID-19. Trajanje takve obustave u ovim okolnostima ne uračunava se u maksimalno moguće trajanje privremene obustave ribolova od 6 mjeseci po plovilu, što je ključno za njezinu provedbu u Hrvatskoj. U ovoj teškoj situaciji za poljoprivrednike i ribare, izmjenom Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo omogućena je i dodjela kompenzacije sektoru akvakulture kako bi se umanjili negativni učinci ove krize te su obuhvaćene i mjere vezane uz organizacije proizvođača. Tako je povećan postotak sredstava za provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište s 3 posto na 12 posto prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje, a omogućena je i provedba mjere „Potpora za skladištenje“ do 31. prosinca 2020. godine, ističe se. Pod uvjetom da Vijeće i Europski parlament usvoje prijedlog Komisije, a nema razloga da ne bude tako, predložene mjere pomoći će u zaštiti radnih mjesta, očuvanju opskrbe hranom, veće stabilnosti na tržištu, ublažavanju rizika od gubitka te spriječiti najgori scenarij - zatvaranje tvrtki i obrta koje se bave akvakulturom, ribolovom ili preradom. Donošenje ovih izmjena uvelike će pomoći ovome sektoru i pripremiti ga za održivi oporavak, uz druge mjere donesene od strane Vlade i propisa vezanih uz državne potpore sektoru ribarstva, zaključuje se u priopćenju. 
Aktualno
Pandemija i potres paralizirali domaće tržište nekretnina
Pandemija koronavirusa u potpunosti je paralizirala domaće tržište nekretnina, a stanje je bitno pogoršao i potres u Zagrebu koji je devastirao tisuće zgrada u centru grada. Ove okolnosti će svakako utjecati na cijene nekretnina koje su zadnje tri godine u stalnom rastu, no u ovom trenutku je teško odgovoriti u kojoj mjeri. Slijedi pad cijena Stanje na tržištu će ovisiti o duljini trajanja izvanrednih mjera i vrlo je bitno hoće li situacija trajati mjesec dana, tri mjeseca ili još duže. U ovom trenutku je promet nekretninama gotovo zaustavljen, a i kada dođe do ukidanja izvanrednih mjera očekuje se daljnji pad potražnje, što će u konačnici dovesti do pada prometa nekretninama i prosječnog smanjenja cijena, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Do pada cijena u pravilu dolazi tek nakon što se bitno uspori promet i smanji broj transakcija, iz razloga što su tražene cijene subjektivni stav vlasnika, koji se teško odriču zamišljenih vrijednosti. Cijene ne bi trebale bitno pasti ako se zadrži pristup jeftinim kreditnim linijama, odnosno ako kamatne stope ostanu u vrijednostima koje su bile i prije pojave koronavirusa, ocjenjuju u HGK.  Tržište nekretnina uvijek reflektira stanje gospodarstva. Uslijed pada prihoda u gospodarstvu očekuje se bitno slabija likvidnost pravnih, ali i fizičkih osoba, što će svakako rezultirati smanjenim interesom za ulaganje u nekretnine. "Poslovanje u agencijama za posredovanje nekretninama je onemogućeno zbog trenutnog stanja s koronavirusom, a i mjera propisanih od strane kriznog stožera, jer poslovanje u nekretninama ovisi o socijalnom kontaktu s ljudima, što uključuje često kretanje i preglede nekretnina. Naravno da i građani ne razmišljaju o nekretninama u doba kada im je poslovanje zaustavljeno, a zaštita je zdravlja postala najvažnija", istaknuo je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović. Dubravko Ranilović/Foto: HGK Potres razotkrio loše stanje objekata Osvrnuo se i na posljedice potresa koji je ostavio velike štete na području Zagreba kazavši da su između ostalog plod sustavne nebrige i loših intervencija na objektima. "Posljednjih 80 godina nadograđuju se cijeli katovi, rade se statički neprovjerene adaptacije, ne saniraju se krovovi i dimnjaci, ne štite se fasadom zabatni zidovi i stražnje strane objekata, a fasade pročelja u Donjem gradu se usporeno obnavljaju. Posebno se ne razmišlja i ne ulaže u statičku stabilnost privatnih, ali i javnih objekata. Ovaj potres sve je to razotkrio, ali grad je izdržao. "Na kraju nam ipak slijedi velika i dugogodišnja obnova, ali i neophodna promjena pristupa u održavanju i upravljanju Zagrebom", kaže je Ranilović, dodavši kako će se sve to sigurno odraziti na cijene, ali i da će, unatoč svemu, centar grada uvijek biti privlačna lokacija kupcima. „Potencijalni kupci samo će biti mnogo probirljiviji pri odabiru nekretnine za život ili posao. Neke će nekretnine zadržavati, pa u budućnosti i povećavati vrijednost, a one u koje se neće ulagati bit će nezanimljive, odnosno bit će jeftinije“, zaključio je. Kada je u pitanju osiguranje nekretnina, potres ne spada u osnovni rizik pa se većina građana i pravnih osoba ne odlučuje na ugovaranje dodatne police, no to će se nakon ove situacije sigurno promijeniti, kažu u HGK. Podaci HANFA-e pokazuju da je u prošloj godini uplaćeno 107.000 premija za osiguranje od potresa u vrijednosti od 85,4 milijuna kuna, a bit će zanimljivo vidjeti kako će ta brojka rasti ubuduće, naročito među stanovnicima starijih zgrada koje nisu građene po modernijim sigurnosnim standardima.
Aktualno
Izdano rješenje o osnivanju Fonda za stabilnost
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je rješenje kojim se OTP invest društvu s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima daje, na temelju podnesenog zahtjeva, odobrenje za osnivanje i upravljanje Fondom za stabilnost. Riječ je o otvorenome investicijskom fondu s javnom ponudom koji se osniva na određeno vrijeme od tri godine, a namijenjen je institucionalnim ulagateljima koji su spremni uložiti najmanje milijun kuna, na tri godine, te koji u tom razdoblju neće imati potrebe za likvidnosti i mogu podnijeti umjereni rizik ulaganja. Novčana sredstva ulagatelja prikupljat će se tijekom razdoblja početne ponude udjela, koje traje najviše 30 dana. Najniži iznos koji će se prikupiti prilikom osnivanja Fonda jest 500 milijuna kuna, a najniži novčani iznos pojedinog ulagatelja tijekom početne ponude udjela i prikupljanja sredstva iznosi milijun kuna, kolika je i početna cijena jednog udjela. Ulazna i izlazna naknada neće se naplaćivati, dok će se obračunavati i naplaćivati naknada za upravljanje i naknada za depozitara te drugi troškovi i naknade precizirane u prospektu Fonda. To je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom čija je svrha zajedničko ulaganje imovine, prikupljene javnom ponudom udjela u Fondu, i to ponajprije otkupom prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska te otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su osnovani na području Republike Hrvatske, a koji svoju imovinu pretežno ulažu u obveznice. Uz to, Fond može ulagati u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj ili za koje jamči druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona i propisa koji uređuje tržište kapitala. U donesenom rješenju istaknuto je da je OTP invest društvu s ograničenom odgovornošću za upravljanje fondovima odobrena iznimka za ulaganje više od 35 posto neto imovine Fonda za stabilnost u prenosive vrijednosne papire, i to obveznice te instrumente tržišta novca, čiji je izdavatelj ili za koje jamči Republika Hrvatska.