Europske burze stagniraju, trgovanje oprezno
Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, pa indeksi stagniraju dok ulagači čekaju nove vijesti koje bi mogle usmjeriti tržište.   STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.   Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,10 posto, na 7.920 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 18.395 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,04 posto, na 8.180 bodova.   Na tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, kada su cijene dionica pale treći dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,08 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,28, a Nasdaq indeks 0,42 posto.   Prošloga su tjedna ti indeksi dosegnuli rekordne razine, a novih vijesti koje bi potaknule rast cijena dionica nema.   Na nedavnoj sjednici čelnici američke središnje banke ostali su pri procjenama da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata.   To je ohrabrilo ulagače jer su se plašili da će Fed zbog jačanja inflacije u SAD-u u siječnju i veljači odgoditi smanjenje kamata.   No, sve dobre vijesti već su ugrađene u tržište, koje raste već peti mjesec zaredom, pa je pitanje, kažu analitičari, ima li još prostora za rast cijena dionica.   U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti novi podaci o inflaciji u SAD-u, koji bi mogli nagovijestiti kada će središnja banka početi smanjivati kamatne stope.   No, izvješće o indeksu troškova osobne potrošnje, koji pažljivo prate čelnici Feda, bit će objavljeno tek u petak, kada se na najvećoj svjetskoj burzi neće raditi zbog uskrsnih praznika.   „Najvažniji novi podaci bit će objavljeni u petak. Do tada neće biti značajnijih izvješća, pa ne očekujem da će se na tržištu nešto bitno događati”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.   A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto.   Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,5 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 1,3 posto.  
Klimatske promjene utječu na gospodarske ciljeve i financijsku stabilnost
Klimatske promjene utječu na ostvarivanje gospodarskih ciljeva, stabilnost cijena i financijsku stabilnost zbog čega je potrebno mijenjati brojne aspekte poslovanja i osvijestiti gospodarstvenike o tim rizicima, istaknuto je u utorak na Biznis forumu Održiva budućnost hrvatskoga gospodarstva osječkoga Ekonomskog fakulteta.   Govoreći o ulozi financijskih institucija u ozelenjivanju gospodarstva i posljedicama klimatskih promjena na gospodarstvo, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek podsjetila je na to da su 2022. godine u Europi zbog suše cijene hrane porasle za 0,7 do 0,8 posto, dok je u Hrvatskoj 2023. nakon uvođenja eura rast cijena bio dvostruko posto manji, za 0,4 posto.   Upozorila je na to da klimatske promjene mogu utjecati i na financijsku stabilnost jer neke sektore čine posebno ranjivima na fizičke i tranzicijske rizike, kao što su promjene cijena zbog uvođenja poreza na ugljik radi smanjivanja upotrebe fosilnih goriva.   Smatra kako to može utjecati na brojne sektore gospodarstva i smanjiti njihovu mogućnost otplate kredita zbog čega HNB, radi unaprjeđenja klimatske tranzicije u Hrvatskoj, od banaka danas traži da u svom portfelju prepoznaju klimatske rizike.   "Ako su banke nesvjesne toga da su njihovi krediti i mogućnosti njihove otplate pod izravnim utjecajem klimatskih promjena, mogu pogriješiti i sebe dovesti u veliki rizik, te stoga tražimo da prepoznaju klimatske rizike. Time indirektno djelujemo na to da se okreću prema tzv. zelenim kreditima i kreditima koji će ubrzati investicije povezane s održivošću i klimatskom tranzicijom", poručila je Sandra Švaljek.   Ističe i kako se unutar HNB-a poduzimaju razne aktivnosti kako bi se "ozelenilo" vlastito poslovanje što, uz izračunavanje "ugljičnog otiska", uključuje i način upravljanja portfeljom financijske imovine HNB-a.   "Imamo značajnu financijsku imovinu, od koje je 7,5 posto uloženo u vrijednosne papire s karakteristikama održivosti. Mijenjamo sve aspekte svoga poslovanja kako bismo drugima pokazali što treba raditi i kako bismo ih osvijestili o veličini rizika povezanog s klimatskim promjenama", istaknula je Sandra Švaljek.   Bruno Rechner, direktor osječkoga arhitektonsko-projektnog ureda Rechner, ocijenio je kako zakonski i svi ostali propisi stvaraju sve veći pritisak na primjenu zelenih i energetski učinkovitih tehnologija te održivih izvora energije, a zgrade stoga moraju udovoljavati sve višim standardima.   "Kad me netko pita hoće li pasti cijena četvornog metra, gledajući sve što nam slijedi po zelenoj agendi i u zelenom gospodarstvu, kažem da neće. Implementacijom svih tih tehnologija cijene će neminovno porasti", istaknuo je Rechner.   U sklopu skupa održana je i panel-rasprava Je li gospodarstvo u Hrvatskoj dovoljno zeleno i što možemo napraviti bolje, a organizatori ističu kako je cilj Foruma okupljanje stručnjaka iz različitih sektora radi oblikovanja puta prema održivom gospodarstvu budućnosti.  
Novi ugovori Ericsson NT-a vrijedni gotovo pet milijuna eura
Kompanije Ericsson Nikola Tesla potpisala je niz novih ugovora vrijednih gotovo pet milijuna eura, a u vezi s modernizacijom i održavanjem komunikacijskih mreža te digitalnom transformacijom društva, izvijestili su iz kompanije. Tako je s HT Mostarom ugovorena implementacija najnovije tehnološke inačice Ericsson Evolved Packet Core (EPC) i rješenja Diameter Signalling Controller (DSC). Realizacijom ovog ugovora HT Mostar modernizirat će i dodatno proširiti postojeće rješenje paketske jezgrene mreže te omogućiti jednostavnije i agilnije upravljanje i kreiranje novih naprednih usluga. S kosovskim operatorom IPKO ugovoreno je nekoliko projekata modernizacije i održavanja jezgrene mreže, a iz Ericsson NT-a pritom izdvajaju dva projekta. Riječ je o uvođenju funkcionalnosti VoLTE koja će korisnicima IPKO-a omogućiti poboljšanu govornu uslugu putem mreže LTE/4G. Implementirat će se i funkcionalnost Mobile Number Portability koja će, u skladu sa zahtjevima i pravilima koja je propisala regulatorna agencija, korisnicima omogućiti promjenu operatora uz zadržavanje postojećeg broja. Iz Ericsson NT-a u priopćenju navode kako su ugovoreni i projekti modernizacije i održavanja mobilnih mreža na drugim izvoznim tržištima. U području digitalnog društva u Hrvatskoj je ugovoren niz poslova koji se odnose na digitalnu transformaciju zdravstva, zemljišnu administraciju, javnu upravu i sigurnost, poslovne komunikacije te promet i održivost (Smart Energy). Svi ti poslovi imaju pozitivan učinak na daljnji razvoj gospodarstva te dostupnost i kvalitetu javnih usluga, navode iz kompanije.    
JaTrgovac: Rast vrijednosti prodaje robe široke potrošnje
Industrija robe široke potrošnje (FMCG) u Hrvatskoj je u 2023. godini ostvarila porast vrijednosne prodaje od 16,7 posto u odnosu na 2022., pokazalo je istraživanje State of the Nation 2023 Adriatic regija analitičke kuće NIQ koje prenosi magazin JaTrgovac. Iako je rast, kako se navodi, uglavnom potaknut porastom cijena (14,5 posto), dodatno je porastao i volumen, za 2,2 posto. Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. u prehrambenoj kategoriji ostvarili su hlađeno svježe meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i mlijeko. Svim tim kategorijama količinska prodaja je 2023. godine u usporedbi s 2022. porasla, a pala prodaja gotovog mesa, mesnih proizvoda i piva. Najviše su među kategorijama poskupjeli gotovi mesni proizvodi, za 18,7 posto. U neprehrambenoj kategoriji u 2023. godini po najvišoj vrijednosnoj prodaji ističu se toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, kuhinjski ubrusi i kućanska sredstva za čišćenje, ali samo je dezodoransima i toaletnom papiru količinska prodaja porasla. Najveće povećanje cijene među vodećim neprehrambenim kategorijama u 2023., u usporedbi s godinom prije, vidi se kod deterdženata za rublje, od 23,1 posto. Prema istraživanju, svi prodajni kanali u Hrvatskoj imali su rast vrijednosne prodaje u 2023. u odnosu na 2022. premašujući deset posto rasta. Najznačajniji rast zabilježio je kanal drogerija, od 23,9 posto, dok su diskonteri imali najniže stope rasta od 11,1 posto. Vodećih pet proizvođača u 2023. pokazalo je nižu stopu rasta vrijednosne prodaje (11,9 posto) u usporedbi s cjelokupnom FMCG industrijom (16,7 posto). Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend rastući nešto sporijim tempom od FMCG sektora, sa stopom rasta od 13,6 posto. Privatne robne marke u Hrvatskoj imale su u 2023. udio od 20,4 posto. U priopćenju se ističe i kako manji proizvođači potiču rast FMCG-a s obzirom na to da imaju višu stopu rasta od cjelokupne FMCG industrije.