Putovanja postala prioritet nakon pandemije
Putovanja su ljudima postala prioritet nakon pandemije, a trend možda signalizira trajniju promjenu potrošačkih navika, rekao je čelnik najveće irske hotelske grupe Dalata. Hotelska grupa koja upravlja brendovima Maldron i Clayton i vodi 19 hotela u Ujedinjenom Kraljevstvu izvijestila je da joj je prilagođena temeljna dobit u prvoj polovini godine skočila za 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Napomenuli su i da ne vide naznake posustajanja probuđene potražnje za sobama. "Naravno da bi dvije, tri ili četiri godine prije covida ljudi u 20-ima davali prednost putovanjima i iskustvima u odnosu na kupnju stvari. Taj je trend već počeo i čini se da se sada proširio na širu populaciju", rekao je izvršni direktor Dermot Crowley u telefonskom razgovoru za Reuters. "Nema sumnje da je mnogo toga povezano s postcovidom, ali što dulje trend traje, to više naginjete zaključku da je posrijedi možda promjena u putničkim navikama ljudi", dodao je Crowley. Čini da se trajno promijenila i situacija s korporativnim rezervacijama koje pokazuju da putnici rjeđe putuju, ali na dulje vrijeme, istaknuo je. Velike irske multinacionalne kompanije troše pak po njegovim riječima daleko manje na poslovna putovanja nego prije covida. Iz Dalate su izvijestili da očekuju da će im prihod po dostupnoj sobi, važan pokazatelj poslovnih rezultata u hotelskom sektoru, u ključnim mjesecima srpnju i kolovozu biti za pet posto veći na godišnjoj razini, nakon 23-postotnog skoka u prvom polugodištu. Grupa sa sjedištem u Dublinu navodi i da raspolaže sa 750 milijuna eura za otvaranje novih hotela. Crowley je rekao da im je London glavna meta, nakon otvorena dva hotela od lipnja.    
Venezuela traži izlaz iz krize u novoj sorti kave
Plantaže kave u Venezueli ponovo su oživjele zahvaljujući novoj sorti koja ispunjava uvjete za oznaku specijalne kave i pronalazi put i do kavoljubaca u inozemstvu.   Sortu Monte Claro, varijantu arabice, razvio je venezuelanski Nacionalni institut za poljoprivredna istraživanja (INIA) tijekom 40-godišnjeg istraživanja, rekao je agronom Bilal El Ayoubi.   Proizvodnja kave u Venezueli pala je u posljednjih 20 godina više od 60 posto, prema udruzi poljoprivrednika Fedeagro.   U 2022. proizvedeno je samo 383.000 vreća kave od 60 kilograma. Regionalni divovi Brazil i Kolumbija proizveli su 11,08 milijuna odnosno 37,43 milijuna vreća arabice.   Na srpanjskom natjecanju u Caracasu Monte Claro osvojio je prvo mjesto među 186 uzoraka kave iz Venezuele i šire regije, s ocjenom 90,11 od 100, što znači da ispunjava uvjete za oznaku iznimne sorte kave.   Kavu je ocjenjivalo 26 međunarodnih degustatora iz zemalja proizvođača, uključujući Kolumbiju, Nikaragvu, SAD i Peru.   "Venezuelanska industrija kave ponovno će se pozicionirati na međunarodnom tržištu", smatra El Ayoubi.   Proizvodnju su od 2019. podupirali de facto smanjivanje udjela dolara u deviznim rezervama i ublažavanje kontrola cijena i distribucije kave, potaknuvši procvat pržionica i kafića širom Venezuele, objavile su poljoprivredne udruge.   Uzgajivači su u međuvremenu počeli prodavati novu sortu i u inozemstvu.   Victor Montilla počeo je uzgajati Monte Claro prije četiri godine, a od 2020. izvozi male količine u Kolumbiju, Panamu i Španjolsku.   Monte Claro jamči mu puno veću cijenu. Na natjecanju u Caracasu prodao je oko 46 kilograma te sorte kave za 600 dolara. Tradicionalne sorte uspijeva prodati u prosjeku za 180 dolara.   Najveći su inozemni kupci venezuelanske kave SAD i Turska, prema podacima Venezuelansko-američke industrijske i trgovačke komore i podacima iz 2022. tvrtke Import Genius koja bilježi podatke o carini.   "Trenutno se uzgaja više kave zbog novih sorti", naglasio je poljoprivrednik Valerio Galeano. Monte Claro uzgaja na maloj plantaži u saveznoj državi Tachiri, uz financijsku pomoć sina koji živi u SAD-u.   „To je još uvijek ne može usporediti sa 1970-ima, kada su sva polja oko mene bila prekrivena grmovima kave", dodao je Galeano.            
Prodaja automobila u EU snažno porasla i u lipnju; Hrvatska ponovo iznad prosjeka
Prodaja automobila u EU snažno je porasla i u lipnju, odražavajući slabe prošlogodišnje rezultate zbog nestašice dijelova, a u Hrvatskoj skok je ponovo bio znatno snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je izvješće udruge ACEA. U lipnju je u 26 zemalja EU-a, bez Malte, registrirano više od milijun novih automobila, za 17,8 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdila je udruga proizvođača. U svibnju prodaja je poskočila za 18,5 posto. Visoke stope rasta odražavaju nisku poredbenu osnovicu u 2022. godini kada je na rezultate utjecala u prvom redu nestašica dijelova, objašnjavaju u ACEA-i. Među vodećim tržištima istaknula se Njemačka s rastom prodaje od 24,8 posto. Slijede Španjolska i Francuska gdje je uvećana za 13,3 odnosno 11,5 posto. Jednoznamenkastu stopu rasta bilježila je među velikima samo Italija, od 9,1 posto. U Hrvatskoj je u lipnju, prema podacima ACEA-e, registrirano 7.087 novih automobila, za 43,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U svibnju je njihov broj porastao za 74,5 posto. Rast je zabilježen na gotovo svim tržištima u EU, uz izuzetak Mađarske gdje se prodaja smanjila za 1,4 posto. Zaostatak za pretpandemijskom 2019. U prvoj polovini godine tržište osobnih automobila u EU poraslo je 17,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz registriranih 5,4 milijuna novih vozila, utvrdila je ACEA. Iako se tržište oporavilo, rezultat je još uvijek za 21 posto manji nego u prvih šest mjeseci pretpandemijske 2019. godine. U skupini vodećih tržišta najviše je u prvoj polovini godine porasla prodaja u Španjolskoj i Italiji, za 24 odnosno 22,8 posto. Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su i Francuska i Njemačka, od 15,3 odnosno 12,8 posto. U Hrvatskoj je u prvoj polovini 2023., prema ACEA-inim podacima, registrirano 33.435 novih automobila, za 46,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.      
U pripremi kodeks za provjeru 'zelenih' tvrdnji kompanija
Globalna inicijativa Voluntary Carbon Markets Integrity Initiative (VCMI) predstavila je standard za procjenu tvrdnji kompanija o približavanju internim klimatskim ciljevima i upotrebi mehanizama kompenzacije ugljičnog zagađenja. Mnoge kompanije odlučile su svesti emisiju ugljičnog dioksida neto na nulu, ali su priznale da će biti prisiljene kupovati ili generirati ugljični 'kredit' kako bi nadomjestile emisiju koje nisu uspjele isključiti iz poslovanja. Ugljični krediti generiraju se projektima poput pošumljavanja ili prijelaza na goriva koja manje zagađuju okoliš. Inicijativa VCMI sastavila je uz potporu britanske vlade kodeks kako bi pomogla ulagačima da utvrde jesu li tvrdnje kompanija koje koriste ugljične kredite vjerodostojne. Prema kodeksu, kompanije bi se na svim razinama trebale javno obvezati na postizanje znanstveno utemeljenih ciljeva nultih emisija najkasnije do 2050. i postaviti ciljeve za svaku fazu tog procesa. Da bi ušle u 'platinastu' skupinu najboljih, moraju također kupiti i poništiti ugljične kredite za kompletnu emisiju koju još nisu isključile iz poslovanja. Kompanije u 'zlatnoj' skupini trebale bi na taj način kompenzirati najmanje 60 posto emisije, a 'srebrne' 20 posto. Nužno je utvrditi standarde kako bi se ljudima pomoglo da bolje razumiju klimatska obećanja tvrtki koje često koriste 'neprohodnu' terminologiju, objasnio je izvršni direktor VCMI-ja Mark Kenber. “Jako se često i pogrešno koriste, možda bismo mogli reći i zloupotrebljavaju, izrazi kao što je 'ugljična neutralnost', 'klimatska neutralnost', 'neto nula', usklađena neto nula', 'neto pozitivna nula'", rekao je Kenber. Tvrtke će na kraju po njemu morati koristiti kredite usklađene sa standardima koje je razvilo Etičko vijeće za dobrovoljno tržište ugljika (ICVCM). Standardi bi trebali biti dovršeni do kraja godine, a kompanije bi do tada trebale kompenzirati emisiju u skladu sa standardima koji su utvrđeni za zrakoplovni sektor (CORISA).