Arbitraža je alat za brže rješavanje sporova i nastavak suradnje

Na otvaranju 27. Hrvatskih arbitražnih dana, koji se održavaju u organizaciji Stalnoga arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Petar Mišević istaknuo je kako je misija Hrvatske gospodarske komore pridonositi uvjetima poslovanja svojih članica, a jednu od svojih usluga osigurava upravo uz pomoć Stalnoga arbitražnog sudišta pri Komori.

 "Sudište je, naravno, neovisno, no Komora mu daje potporu za rad. Rad ovog sudišta, kao i ovo dvodnevno savjetovanje, najbolji je način promoviranja arbitraže kao načina rješavanja sporova koji pomaže poduzetnicima da brže riješe svoje probleme i nastave poslovnu suradnju”, smatra Mišević.

Arbitraža je u poslovnom svijetu prepoznat način alternativnog rješavanja sporova među gospodarstvenicima, istaknula je Mirela Fučkar, pomoćnica ministra pravosuđa. „Radi postizanja tog cilja potrebni su trajni napori na provedbi poticaja kojima bi se sporovi rješavali brže i stvorila povoljnija klima u gospodarstvu. Zato ga je važno približiti poslovnoj zajednici kako bi se pravosuđe rasteretilo, ali i zadržali dobri odnosi poduzetnika, riješilo njihove sporove na obostrano zadovoljstvo, ubrzale gospodarske aktivnosti i osigurale nove investicije. Alternativno rješavanje sporova jedan je od prioriteta Europske unije, kao i Hrvatske. Stranke tako brže dolaze do rješenja koje zadovoljava obje strane, a dobra klima poslovanja na taj se način ne narušava”, ističe Mirela Fučkar.

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, istaknuo je na početku savjetovanja riječi jednog od osnivača Europske unije Jeana Monneta, koji je rekao kako ništa ne može početi bez ljudi, no jednako tako ništa ne može opstati bez institucija.

"Ništa bolje ne pristaje Stalnom arbitražnom sudištu jer ono ima ljude predane ovoj instituciji, ali i instituciju koja je jamstvo da će se ovo sudište nastaviti baviti onime čime se bavi i da će zajedno s ovim savjetovanjem biti još jedan kamenčić u mozaiku domaćeg pravosuđa“, ističe Sessa.

Hrvoje Sikirić, predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK, istaknuo je kako su Hrvatski arbitražni dani međunarodno savjetovanje s najduljom tradicijom i jedno od najuglednijih srednjoeuropskih savjetovanja iz područja međunarodne trgovačke arbitraže.

"Govornici na savjetovanju su arbitri, pravni savjetnici, odvjetnici i drugi stručnjaci, inozemni i domaći, koji donose aktualne teme i iskustva praktične orijentiranosti savjetovanja, a savjetovanje je namijenjeno ponajprije poduzetnicima i svima koji su uključeni u arbitražno rješavanje sporova”, rekao je Sikirić.

Arbitriranje se nalazi pred krizom i u nekim područjima je pred velikim problemima, rekao je u svom keynote govoru na savjetovanju Michael E. Schneider, jedan od partnera i utemeljitelja glasovitoga odvjetničkog društva Lalive iz Geneve, odvjetnik koji uživa i kao arbitar i kao pravni zastupnik jedinstveni ugled u međunarodnim arbitražnim krugovima.

Michael E. Schneider, foto: HGK 

"Pola je problema u tome da se arbitrira u sve više područja, a komercijalno arbitriranje donijelo je probleme iz tih novih područja kojima se arbitri bave. Arbitri nisu suci. Arbitre često zovu privatnim sucima, no arbitriranje je nešto drugo i trebamo tih razlika biti svjesni. Arbitriranje ne ovisi o zakonima nego o odnosima među stranama i on je emanacija njihovih ranijih odnosa, za razliku od sudaca koji sude prema zakonima neke države. Arbitriranje je servis određenim stranama kako bi riješili određeni problem. Sada se mnogo govori o stvaranju različitih načina rješavanja sukoba i raznolikosti načina arbitriranja. Arbitri rade u skupinama od tri, često se poznaju, vole ili mrze, preziru ili poštuju, no sastali su se sa zadatkom da riješe problem. Dva arbitra biraju strane, a treći, predsjednik trebao bi biti neutralan. Postavljeni arbitri imaju zadatak da odlično razumiju strane i pronađu način da se problem riješi tako da to svima odgovara. Razlika između sudaca i arbitra jest njihovo specijalističko znanje koje je potrebno za rješavanje problema. Sud koji rješava svoje slučajeve odlučuje o vjerodostojnosti svjedoka, a u arbitraži je znanje arbitra važno za rješavanje specifičnog problema. Razlika je i u proceduri između civilnog suda i arbitraže i u tome što arbitri nisu ograničeni procedurama nego može biti prihvaćeno ono što odgovara stranama i pravila su fleksibilna. Sve to pomaže arbitrima da budu lideri i na taj način iskoriste sve mogućnosti da do dogovora dođe", zaključuje Schneider.

Teme su ovogodišnjeg savjetovanja u središtu suvremene međunarodne trgovačke i investicijske arbitraže i bit će predstavljene na pet panela Arbitraža i stečaj, Država i državna poduzeća u međunarodnoj arbitraži, Korporacijski sporovi i arbitraža, Arbitraža – novosti na regionalnoj i međunarodnoj razini i Arbitraža – izabrana pitanja.