Digitalna ekonomija i inovacije - novi studijski program za agilne i talentirane

16. srpnja 2020.

Najmlađe javno sveučilište u Hrvatskoj Sveučilište Sjever dinamična je organizacija koja prati, primjenjuje i ugrađuje znanstvene i stručne spoznaje te produbljuje i održava veze s gospodarstvom u svim oblicima suradnje. Pročelnik Odjela za ekonomiju ovog sveučilišta izv. prof. dr. sc. Ante Rončević u razgovoru za Privredni.hr posebno ističe višegodišnju i slojevitu suradnju Hrvatske gospodarske komore i Sveučilišta Sjever. Suradnja se očitovala i u pokretanju novih studijskih programa, gdje stručnjaci Hrvatske gospodarske komore sudjeluju u oblikovanju i izvođenju studijskih programa, primjerice gostovanjem uglednih poduzetnika na gostujućim predavanjima na Sveučilištu i sl. Tako se gradi jedna aktivna mreža suradnje institucija, akademskog sektora te javnog i privatnog sektora.

Prije dvije godine pokrenut je specijalistički poslijediplomski studij Poduzetništvo i EU fondovi, od ove je godine ta suradnja rezultirala novim studijskim smjerom, o čemu je tu točno riječ?

Novi je studijski program Digitalna ekonomija i inovacije oblikovan u suradnji sa stručnjacima iz Hrvatske gospodarske komore i prve su reakcije poslovnih ljudi i zainteresiranih studenata vrlo dobre. Živimo, dakle, u vremenu tehnologija koje proizlaze iz četiri industrijske revolucije i svijet oko nas jednostavno se mijenja, i to puno brže nego što je to bilo u prethodnim industrijskim revolucijama. Hrvatska pokušava uhvatiti korak sa zemljama koje se sve brže razvijaju. Novi studijski program Digitalna ekonomija inovacije vidimo kao posudu u kojoj se nalaze različiti alati s kojima ćemo i mi pokušati dosegnuti taj brzi napredak i tehnologije, dosegnuti znatan rast produktivnosti i izvoza.

Sveučilište Sjever djeluje u dva sveučilišna centra – Sveučilišnom centru Koprivnica i Sveučilišnom centru Varaždin, a ukupno nudi 26 studijskih programa, gdje se tu uklapa novi studijski smjer?

Digitalne ekonomije i inovacije jedan je od tri smjera koji naši studenti imaju mogućnost upisati na sveučilišnom diplomskom studiju Poslovne ekonomije. U ponudi još imamo studijske smjerove Međunarodna trgovina i Turizam, svi se održavaju u Varaždinu. Ono što je važno kad govorim o Odjelu ekonomije na Sveučilištu Sjever jest da imamo i preddiplomski stručni studij koji se održava u Koprivnici – Poslovanje i menadžment, koji je prvotno bio okrenut medijskim kućama pa se zvao Poslovanje i menadžment u medijima. Ali zbog prilagodbe onome što se događalo u vremenu, taj program smo izmijenili i prilagodili potrebama te ga preimenovali u Poslovanje i menadžment. I ove godine očekujemo, a to tvrdim na temelju iskazanog interesa, da ćemo već u prvom upisnom roku ispuniti sva mjesta redovitih studenata, dok će nam ostati nešto mjesta za izvanredne studente u drugom roku. Još nešto želim istaknuti, a to je da kod nas na sveučilišnom diplomskom studiju u Varaždinu studiraju samo izvanredni studenti.

Nastava je za njih organizirana četvrtkom i petkom poslijepodne te subotom prijepodne, to je veoma bitno za naše studente, da se mogu organizirati jer dolaze iz svih dijelova Hrvatske. Magistri i magistre poslovne ekonomije po završetku dvogodišnjeg studija će vrlo lako ući kroz ta nova vrata u svijet digitaliziranog i globaliziranog gospodarstva.

Važno je istaknuti kako naši studenti imaju priliku za studiranje po najsuvremenijim standardima, do najviše akademske titule. Osim toga, Sveučilište Sjever ima najveći postotak studenata u deficitarnom STEM području, a riječ je o čak 78 posto, pa su naši studenti vrlo zapošljivi.

Ante Rončević Ante Rončević/Foto: Privredni.hr


Možete li nam pobliže predstaviti sam koncept studija?

U spomenutim studijskim programima studentima Poslovne ekonomije nudimo kolegije koji nose u sebi izazove i znanja potrebna za pokretanje vlastitih poduzetničkih pothvata te za uključivanje u privatni i javni sektor, bilo da je riječ o proizvodnim ili uslužnim poduzećima. Tako potpomažemo i one projekte koje Vlada Republike Hrvatske razvija, kao što su projekti e-građanin, e-uprava, e-sudstvo, e-trgovina i sl. Ovdje smo se također okoristili znanjima koje Hrvatska gospodarska komora nosi Digitalnom komorom, kao vrlo zaokruženim projektom čiji eksperti s nama dijele bogata iskustva iz tog rudnika znanja o suvremenim e-uslugama i svega onoga što se putem Digitalne komore može ostvariti. Mi smo putem HGK uključeni i u Međunarodnu trgovinsku komoru (ICC), gdje su nam dostupni uvidi u sve trendove kad je riječ o digitalnoj ekonomiji u globalnom svijetu. Također, osim što zaposlenici HGK sudjeluju u razvijanju raznih projekata, oni su i naši studenti na sveučilišnom specijalističkom postdiplomskom studiju Poduzetništvo i EU fondovi, te i na taj način dijele s ostalim polaznicima svoja iskustva i znanja.

Digitalna ekonomija pokretač je konkurentnosti i rasta gospodarstva, je li Hrvatska uhvatila dobar zamah kad je u pitanju upravo digitalna ekonomija?

Dosadašnja iskustva hrvatskih poduzetnika govore da smo se uključili u digitalnu ekonomiju. Hrvatska sveučilišta, bez obzira na to što nisu među 100, 200 ili 500 najboljih u svijetu, ipak nude takve studijske programe da su u ovom vremenu digitalizacije naši diplomanti vrlo zapošljivi, u Hrvatskoj i u svijetu. Riječ je o poslovima u brzorastućim poduzećima koja su globalno prepoznatljiva.

Može se ustvrditi da je u ICT sektoru Hrvatska napravila velik iskorak. Govorimo o poduzećima koja imaju za hrvatske prilike iznimno visoke dvoznamenkaste stope rasta od 20 do 30 posto godišnje, i koja ostvaruju veći dio vlastitih prihoda od izvoza širom svijeta. Pritom isplaćujući stručnjacima i znatno iznadprosječne plaće.

Dakle, u Lijepoj Našoj imamo znanja i iskustva za jače uključivanje u globalnu ekonomiju i putem ICT sektora. Međutim, nova digitalna ekonomija traži digitalizaciju svekolikog života. I u tom smislu naše tradicionalne gospodarske prakse, koje počivaju na paradigmama koje možemo nazvati paradigmama, analogna ekonomija prelaskom u digitalnu ekonomiju moći će se intenzivnije uključiti u globalizirane lance dobave. Na taj bi način Hrvatska postala vidljiva na karti svijeta. Tako će naši poduzetnici pred sobom imati globalno tržište te neće biti ograničeni na hrvatsko tržište od četiri milijuna stanovnika ni na europsko od 400 milijuna.

Prema rezultatima analiza, u Hrvatskoj u posljednjih 20-ak godina imamo stope gospodarskog rasta od svega 1,5 posto, a to nije dovoljno niti za plaćanje kamata na javni dug. I još nešto, taj je rast temeljen na osobnoj potrošnji, a ne na rastu izvoza. Ali prelaskom na nove poslovne modele, koje nosi digitalna ekonomija, Hrvatska može doći i do dvoznamenkastih stopa rasta čak većih od 10 posto, i to u vrlo skorom vremenu. Međutim, tu su potrebne neke predradnje.

O kojim je predradnjama riječ?

Hrvatska treba jasno definirati svoje industrijske politike, što će proizvoditi, na koji će se način pristupiti pametno specijalizacijama. Naravno, treba svoj teritorijalni ustroj redefinirati kako bi se vidjelo gdje će te industrije biti pozicionirane, da bi se ravnomjerno razvijali svi krajevi, tako će se vidjeti i demografska politika. Nadalje, Hrvatska treba riješiti probleme javne uprave u smjeru e-uprave koja treba biti u funkciji digitalnoga gospodarstva. A tu su potrebne velike promjene jer dosadašnji rezultati nisu dostatni. Nakon toga ide fino „ugađanje“ makroekonomskih politika putem fiskalne i monetarne politike.

Eto, mi smo sada u raspravi uvođenja eura, osobno držim da Hrvatska ne treba žuriti s uvođenjem eura, već treba iskoristiti instrumente monetarne politike da bi uključila isključene dijelove gospodarstva. Tu, prije svega, mislim na poljoprivredu, na prerađivačku, drvnu i tekstilnu industriju i dr. Na taj će se način onda i struktura BDP-a promijeniti, povećat će se izvozni kapaciteti, te će se tako supstituirati uvoz domaćom proizvodnjom. Onda bismo za desetak godina mogli biti i iznad prosjeka Europske unije, kad je o životnom standardu riječ.

Trebamo biti zemlja koja je prigrlila digitalni svijet putem digitaliziranih javnih usluga, koja je razvila digitalne vještine u obrazovnom sustavu i koja je stvorila poslovni ekosustav koji je poticajan za agilne, inovativne i talentirane.

P.hr/I.Grgić/F. Maltar