Tranzicija prema čistoj energiji veliki je izazov za Hrvatsku

16. listopada 2019.

Gotovo 30 posto električne energije uvozimo. Hrvatska je svjesna da taj nedostatak može nadoknaditi isključivo iz obnovljivih izvora energije, kaže Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku

Foto: Pixabay/Ilustracija

Nova Energetska strategija Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu najvažniji je energetski dokument. Tu tzv. Zelenu knjigu, kojom se želi osigurati sigurna opskrba i održiva energija, izradio je Energetski institut Hrvoje Požar. Ovaj se dokument, kako je nedavno na energetskoj konferenciji u Splitu otkrio Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, trenutačno nalazi u proceduri usvajanja. Održana je i javna rasprava, te je u postupku upućivanje Prijedloga strategije na Vladu, gdje će se raspraviti i potom uputiti na raspravu i usvajanje u Sabor.

Desetogodišnji ciljevi

Riječ je o dokumentu u kojem se precizno definira kako će Hrvatska izgledati u tom razdoblju. "Što se tiče Energetske strategije Hrvatske i naših vizija od 2020. do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, jasno je da će najveći naglasak biti na dobivanju energije iz obnovljivih izvora. U tom dijelu Hrvatska i sada dobro stoji jer već oko 28 posto od ukupno utrošene energije dobivamo iz obnovljivih izvora. Istina, najviše obnovljive energije dobivamo iz hidrocentrala, ali raste udio i energije vjetra, sunca i ostalih izvora. Naša ideja prilikom izrade Strategije bila je da se naši ciljevi podignu znatno iznad europskih. Možemo biti sigurni da imamo realan cilj - da se već 2030. godine u ukupnoj potrošnji energije oko 36 posto dobije iz obnovljivih izvora. Taj cilj Hrvatska u deset godina može dostići. Uostalom, u posljednje vrijeme svi vidljivi trendovi nama idu na ruku, tako da su primjetni očiti pomaci. Ostvarenju tog postavljenog cilja pridonijet će i novi premijski model, koji bi trebali dobiti početkom iduće godine. On će biti takav da će država znatno jeftinije poticati obnovljive izvore. Međutim, ovaj put proizvođači energije iz obnovljivih izvora neće imati ništa fiksno zajamčeno, nego će o njima samima ovisiti koliko će imati premije. Takav tip premijskog modela poznat je u Europskoj uniji i to nije ništa čudno. Naravno da će u konačnici sve ovisiti i o pravilima koja budu definirana na Vladi RH", istaknuo je tom prigodom državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić.

Iskoristiti potencijale

Milatić je siguran da će Hrvatska doživjeti snažan rast i razvoj upravo u segmentu obnovljivih izvora energije. Slikovito kaže da svijet neće završiti u trenutku kada će se energija masovno dobivati iz obnovljivih izvora. "Fosilna goriva također će neko vrijeme biti prisutna kao važan izvor energije. Jasno je da Hrvatska mora voditi računa o tome da iskoristi svoje potencijale kako bi imala sigurnu opskrbu električnom energijom i naravno da u skladu sa svojim kapacitetima na tome intenzivno radimo. Ne treba smetnuti s uma niti činjenicu da Hrvatska uvozi više od 40 posto električne energije, od čega je 13 posto uvoz iz Nuklearne elektrane Krško, što se, zbog toga što smo suvlasnici NE Krško, na određeni način može smatrati hrvatskom energijom. Dakle, gotovo 30 posto električne energije uvozimo. Hrvatska je svjesna da taj nedostatak može nadoknaditi isključivo iz obnovljivih izvora energije. To konkretno znači iskorištavanje hidropotencijala u jednome manjem dijelu, energije sunca, vjetra, biomase... Uz energiju sunca i vjetra, trebamo podržati razvoj i ostalih obnovljivih izvora energije. Posebno ističemo bioenergiju i geotermalne izvore energije jer smo prepoznali i njihov potencijal. Oni su nam važni i kao izvori, ali i zato što mogu povezati energetski sektor s gospodarstvom, a pogotovo poljoprivredom, istaknuo je Ivo Milatić. Očekuje da će građani dobro reagirati na projekt mikrosolara, čija se ugradnja potiče u rasponu od 30 do 70 posto. "HEP je vrlo ozbiljno krenuo u investicije u izgradnju solarnih elektrana, a tu je i niz privatnih inicijativa. Što se tiče Vlade RH, mi smo napravili sve kako investitori ne bi imali nikakvih zapreka", pojasnio je Milatić.

Drugi, isto tako važan dokument jest Integrirani energetski i klimatski plan Hrvatske, kakav izrađuju sve članice EU-a i koji bi, prema Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, trebao biti dovršen do kraja ove godine, a pokrivat će razdoblje od 2021. do 2030. godine. "Njegov naglasak stavljen je na prilagođavanje energetike klimatskim promjenama. Energetika mora postati zelena, a tranzicija prema čistoj energiji postat će veliki izazov i za gospodarstvo i za cjelokupno društvo. To je shvatila Europska komisija koja od svih država traži suradnju sa znanošću kako bi se svladali ovi izazovi", istaknuo je Milatić.

Jozo Vrdoljak