Željeznička infrastruktura u Hrvatskoj gradi se i obnavlja više no ikad

Mnogi će reći kako je željeznica danas u svijetu najbolje prijevozno sredstvo, a zašto to nije slučaj i u Hrvatskoj, u intervjuu za Privredni pojašnjava član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban. Između ostalog, kaže, odgovor na to pitanje leži u ulaganjima u željezničku infrastrukturu, koja do prije nekoliko godina nisu bila značajna jer je fokus bio na izgradnji cestovne infrastrukture. No konačno je došao red i na željeznicu.

HŽ Infrastruktura pokrenula je veliki investicijski ciklus obnove i izgradnje željezničke infrastrukture, najveći u povijesti Hrvatske, koji se glavninom sufinancira sredstvima europskih fondova. Trenutno je nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i najveći korisnik bespovratnih sredstava Europske unije u prometnom sektoru.

Što taj investicijski ciklus konkretno znači?

Kad je u pitanju željeznička infrastruktura, danas se u Hrvatskoj gradi i obnavlja više no ikad. Tako planiramo nastaviti i dalje jer je krajnji cilj HŽ Infrastrukture revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima. Želimo povećati kapacitet pruga, podići brzinu prometovanja te razinu sigurnosti. Brojnim projektima izgradnje, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture koje danas provodimo ili koji su u pripremi diljem Hrvatske, a vrijedni su milijarde kuna, još jednom potvrđujemo da smo se kao tvrtka, uz potporu resornog ministarstva i Vlade RH, spremni nositi s najvećim izazovima koji se pred nas stavljaju.

HŽ Infrastruktura upravlja prugama u duljini od 2617 kilometara, s 536 kolodvora i stajališta, 1505 željezničko-cestovnih prijelaza, 109 tunela i 544 mostova. Koje sve projekte trenutačno provodite, a koji su posebno zahtjevni?

Trenutno u pripremi i realizaciji, uz ostale investicije, imamo čak 19 velikih investicijskih projekata. Najznačajniji su, i po obuhvatu i financijski, projekti koji se većim dijelom sufinanciraju iz europskih fondova, a nalaze se na RH1 koridoru od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom i na RH2 koridoru od granice s Mađarskom do Rijeke. Uz to, kontinuirano provodimo i projekte obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet.

Od projekata koji se sufinanciraju iz europskih fondova najsloženiji i najzahtjevniji zasigurno su projekti rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica, na kojima su radovi u tijeku te projekti od Zagreba prema Rijeci. Tu je u prvom redu riječ o projektu rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, za što smo nedavno raspisali javni natječaj za izvođenje radova. Osigurali smo sredstva i za izradu studijske i projektne dokumentacije na dionici od Karlovca do Oštarija te je u tijeku postupak javne nabave za studijski dio.

U tijeku je izrada studijske dokumentacije za dionicu od Oštarija do Škrljeva, a projektira se i nastavak pruge prema Rijeci do Jurdana. Tu je i nezaobilazni projekt Rijeka – Brajdica na kojem su radovi ovih dana završeni, a nakon ishođenja uporabne dozvole i rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Rijeka kao najvažnija hrvatska luka dobiva modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. To će ujedno stvoriti i uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu. Preostaje spomenuti i radove na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište u Rijeci, koji su u tijeku.

Foto: HŽ infrastruktura 

Provedbom projekata povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja putničkih vlakova do 160 km/h, teretnih do 120 km/h i skratiti vrijeme putovanja te podići razina sigurnosti. Želimo uspostaviti visokokvalitetan željeznički teretni i putnički prijevoz, kvalitetnu vezu Luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s drugim dijelovima Republike Hrvatske i Europe te privući nove prijevoznike na željezničku infrastrukturnu mrežu, što će u konačnici pridonijeti i povećanju prihoda.

Što se tiče projekata na koridoru RH1, u tijeku su radovi na obnovi pruge od Zapadnoga kolodvora Zagreb do Savskog Marofa, a izrađujemo i projektnu dokumentaciju potrebnu za unapređenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Dugo Selo – Novska te rekonstrukciju željezničke pruge na dionici Okučani – Vinkovci.

Na prugama za regionalni i lokalni promet važno je spomenuti i nezaobilazan projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska - Lepoglavska spojnica i projekt modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok te na ostalim međunarodnim prugama projekt nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar.

Kada se može očekivati završetak projekta Lepoglavska spojnica?

Trenutno smo u fazi izrade studijske dokumentacije za projekt Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica. Ugovor za izradu spomenute studije HŽ Infrastruktura u veljači ove godine potpisala je sa zajednicom ponuditelja koju čine tvrtke ŽPD, Granova, Institut IGH i Rijekaprojekt, a završetak je izrade 2021. godine.

Ugovor podrazumijeva izradu studije povezivanja Lepoglavskom spojnicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, studiju izvodljivosti te analizu troškova i koristi za odabrano idejno rješenje.

Drugim riječima, analizira se modernizacija postojeće pruge na dionici Čakovec – Varaždin – Lepoglava i Krapina / Sveti Križ Začretje – Zabok duljine oko 54 kilometra te gradnja novog spoja željezničke pruge Lepoglava – Krapina / Sveti Križ Začretje duljine oko 19 kilometara, što je dio plana modernizacije i gradnje željezničke infrastrukture od Čakovca i Varaždina prema Zaboku i Zagrebu.

Gradnja nove pruge Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Zabok, koja se proteže Krapinsko-zagorskom, Međimurskom i Varaždinskom županijom, uklapa se u europske strategije prometnog razvoja koje favoriziraju željeznicu kao brz, učinkovit i ekološki prihvatljiv način prijevoza. Njena izgradnja omogućit će povezivanje sjevera Hrvatske sa Zagrebom. Uz to, imat će i ključnu ulogu u integriranome putničkom prijevozu, čime će velikome broju građana u sjevernoj prometnoj podregiji omogućiti učestala i brža putovanja na posao i u školu. Pruga će podići i značaj teretnog prijevoza u tranzitu te poboljšati konkurentnost gospodarstva sjeverne Hrvatske.

Izgradnjom ove željezničke pruge stvorit će se preduvjeti za povezivanje Zagreba i Beča, Bratislave i Praga željezničkom vezom kraćom za oko 80 kilometara od postojeće preko teritorije Republike Mađarske.

Dokumentacija koja će biti izrađena u sklopu ovog projekta bit će podloga za izradu eventualno potrebnih prijedloga izmjena i dopuna dokumenata prostornog uređenja, studije utjecaja na okoliš te daljnje projektne dokumentacije koja je preduvjet za buduću modernizaciju i izgradnju pruge.

Što je s financijskim dijelom priče?

Vrijednost studijske dokumentacije iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi 1,5 milijuna eura, od čega se 800 tisuća eura odnosi na prethodno spomenuti ugovor sa zajednicom ponuditelja.

Studijska dokumentacija u iznosu od 85 posto sufinancira se iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020, a s Krapinsko-zagorskom, Međimurskom i Varaždinskom županijom potpisan je sporazum o sufinanciranju projekta, i to preostalog dijela od 15 posto gdje svaka od navedenih županija sudjeluje s 0,75 posto prihvatljivih troškova, a HŽ infrastruktura s preostalih 12,75 posto.

Foto: HŽ Infrastruktura

Jesu li sredstava koja se ulažu u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj dostatna te što učiniti da se to poveća?

Kao što sam i prije spomenuo, ulaganja u željezničku infrastrukturu trenutno su najveća u povijesti Republike Hrvatske. Radi se o višegodišnjim projektima te kontinuiranom ulaganju koje ovisi i o mogućnostima osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za izvođenje radova, a koji se, uz europske fondove, osiguravaju i iz ostalih izvora (krediti razvojnih banaka, Svjetske banke (IBRD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te komercijalni krediti).

Europska unija snažno podupire razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj, a HŽ Infrastruktura na nacionalnoj razini zauzima vodeće mjesto u povlačenju sredstava europskih fondova namijenjenih sektoru prometa. Broj željezničkih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz europskih fondova raste iz godine u godinu. Tako će, sigurni smo, biti i dalje.

Kolika su ulaganja potrebna da bi se Hrvatska našla u europskom prosjeku kad je riječ o ulaganju u željezničku infrastrukturu?

U obnovu pruga, postrojenja, kolodvora, stajališta i ostalih infrastrukturnih objekata od 2010. do kraja 2019., u skladu s realizacijom investicija po programima, ukupno je uloženo oko 935 milijuna eura, dok plan za razdoblje od 2020. do 2024. godine iznosi čak 1,8 milijardi eura, a od toga se gotovo 78,7 posto odnosi na projekte sufinancirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) te Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF).

U razdoblju od 2025. do 2030. godine planiramo nastavak provedbe projekata koji su započeli u prethodnom razdoblju, ali svakako i pokretanje novih projekata u skladu sa Strategijom prometnog razvoja za razdoblje od 2017. do 2030. godine.