Kineski turisti dolaze - što im možemo ponuditi?

Kineza ima gotovo milijardu i 420 milijuna. Njihovo gospodarstvo nezaustavljivo raste i već dugo najvećemu svjetskom gospodarstvu, onom SAD-a, puše za vratom. U sljedećim godinama ono će nastaviti rasti, te već prije 2030. godine vjerojatno postati najveće na svijetu, pokazuju najnovije procjene Centra za međunarodne prognoze Denverskog sveučilišta Frederick S. Pardee. Oko 2060. godine bit će ukupno veće i jače od tada otprilike jednako jakih ekonomija SAD-a i Indije.

Te brojke pratit će i kineska ekspanzija u svijet, prije svega ona turistička. U posljednjih dvadesetak godina, pokazuju statistike Kineskoga istraživačkog instituta za inozemni turizam (China Outbound Tourism Research Institute - COTRI), odlasci u inozemstvo porasli su s desetak milijuna u 2001. godini na više od 160 milijuna u prošloj, a projekcije za ovu godinu govore kako će ta brojka narasti do 180 milijuna. Da među Kinezima leži golemi potencijal rasta u ukupnim svjetskim putovanjima, potvrđuje još jedan statistički podatak - samo sedam posto Kineza ima putovnicu, odnosno njih tek 99 milijuna, dok, primjerice, isti dokument ima 40 posto Amerikanaca ili 76 posto Britanaca.

Kinezi uglavnom putuju u obližnje azijske zemlje, a najčešće posjećuju Hong Kong i Makao. Među europskim zemljama kineski turisti najčešće posjećuju Italiju.

No, zanimljivo je da zemlje iz našeg okruženja, uključujući i Hrvatsku, bilježe najveći rast interesa kineskih turista. U trećem kvartalu prošle godine udvostručen je broj Kineza koji su posjetili Srbiju. Bosna i Hercegovina te Crna Gora bilježe rast od osamdesetak posto, dok je Hrvatsku u istom razdoblju posjetilo 50 posto više kineskih gostiju.

Taj rast svakako je posljedica interesa i popularnosti pojedinih destinacija, ali i rada nacionalnih turističkih organizacija koje djeluju u Kini.

U dvama posljednjim desetljećima Kina je od nepoznatog postala najjače tržište na kojem se reklamiraju turističke destinacije. A rasla je, naravno, i njihova potrošnja u inozemstvu. Prema podatcima UNWTO-a, kineski su turisti 2016. godine u inozemstvu potrošili više od 261 milijuna dolara. Ta je brojka vjerojatno u prošloj i pretprošloj godini porasla na više od 300 milijuna. Za usporedbu, američki putnici po svijetu u istoj su godini potrošili 123,6 milijuna.

COTRI procjenjuje kako će do 2030. godine Kinezi u inozemstvu godišnje trošiti 400 milijuna dolara. U toj godini, prema projekcijama, turisti iz Kine činit će četvrtinu svih svjetskih turističkih putovanja.  

Stoga nije čudo da turističke agencije jure na to tržište ne bi li zaradile na kineskim turistima. Istovremeno se mnogi hoteli, turoperateri i atrakcije trude pripremiti za kineske goste, te daju informacije na kineskom jeziku (mandarinskom i kantonskom) i prilagođavaju svoje proizvode kineskom tržištu i kulturi. Zanimljivo je da neki idu prilično daleko, poput Britanske turističke komore koja je pozvala kineske putnike da preimenuju britanske turističke atrakcije.

Jednako tako, turizam u samoj Kini bilježi stalan rast, te mnogi zbog patriotskih razloga posjećuju pojedina mjesta poput hidroelektrane Tri klanca na rijeci Yangtze, koja je turistička meka u najsiromašnijoj kineskoj regiji. Mladi posjećuju planinska područja u Yunnanu, povijesne gradove - Dali, sjedište kraljevstva, Chuxiong, sjedište manjine Yi i Lijiang, sjedište manjine Nasi. Ta pokrajina ima i poznatu svjetsku baštinu, takozvanu Kamenu šumu, zaštićena područja triju paralelnih rijeke te nalazište fosila Changjiang i terasasta polja riže Honhge Hanija. Turističke destinacije su i trgovačke meke Šangaj i Peking.

Rast turističke ponude uključuje i razvoj zračnog prometa Kine. Među 50 zračnih luka s najvećim prometom u svijetu nalazi se i devet kineskih, a među top-deset nalaze se pekinški, hongkonški i šangajski aerodrom. Blizu tih najboljih deset nalazi se i najbrže rastući svjetski zračni hub - Guangzhou Baiyin, koji je 2000. godine zabilježio 12,8 milijuna putnika, a sada godišnje njime prolazi 70 milijuna. Prema istraživanjima Europske komisije, Kinezima je najvažniji resurs njihovo vrijeme. Stoga su skloni putovati tamo gdje mogu učinkovito i brzo doći, a oni koji dolaze u Europu, žele vidjeti europsku umjetnost, doživjeti njenu kulturu, posjetiti njene male gradove i vidjeti plavo nebo.

Zanimljivo je da su štedljivi kada biraju hranu, smještaj i prijevozno sredstvo, no izdašni su u shoppingu i potrošnji u dućanima. Kada dolaze u Europu, žele vidjeti sve velike gradove i njihove atrakcije te kupovati. Često putuju onim rutama koje su već prošli njihovi sunarodnjaci i prilično su upadljivi jer često nose šilterice s logom svojih turoperatera, oko vrata imaju ozbiljnu otografsku opremu, a dame često u dugim šetnjama ili čak na planinarenju nose cipele visokih peta. Prema podacima COTRI-ja, 48 posto Kineza koji posjete Stari Kontinent imaju između 30 i 49 godina, onih mlađih je 29 posto, a starijih 23 posto.

Kako broj turista iz te mnogoljudne zemlje raste sve više, mnoga odredišta, poput Barcelone, Venecije pa i našeg Dubrovnika, čini se, opravdano strahuju od prevelikog broja turista. Prema riječima mnogih Dubrovčana, to se već događa, pa prevelika gužva, posebice u staroj gradskoj jezgri, predstavlja problem u špici sezone. Ovaj sigurni rast i dolazak novih turista u naše najpopularnije turističke destinacije sigurno će turistički sektor dovesti do novih izazova na koje treba biti spreman.

Treba sa sigurnošću znati da će se onaj tko prvi put posjeti neku destinaciju, primjerice Dubrovnik, željeti fotografirati na Stradunu ili ispred Orlandova stupa. To je ulaganje na koje moramo biti spremni jer mnogi će se vratiti, a kada budu ponovno dolazili u Hrvatsku, poželjet će istražiti i sve ono što nije na popisu stvari koje se neizostavno moraju vidjeti.