Potrebno je mijenjati mnoge stvari, a to znači i povlačenje nepopularnih poteza

27. kolovoza 2020.

Igor Žonja / Foto: MojPosao

Baš kao što se odrazila na sve pore i aspekte našeg društva, pandemija koronavirusa ostavila je snažan trag i na tržištu rada. Većina je poslodavaca u razdoblju od ožujka do svibnja bila primorana raditi smanjenim intenzitetom i na drukčiji način od onog na koji su navikli, a dio tvrtki bio je prisiljen potpuno obustaviti poslovanje što je rezultiralo padom potražnje za radnom snagom i odustajanjem poslodavaca od planiranih novih zapošljavanja, ističe u razgovoru za Privredni.hr Igor Žonja, predsjednik Uprave Tau on-line, vlasnika portala MojPosao.

Kad je o konkretnim brojkama riječ, Žonja ističe kako je na platformama portala MojPosao, web-stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac od 1. siječnja do 30. lipnja objavljeno gotovo 30 tisuća oglasa za posao, što je 28 posto, odnosno oko 11 tisuća oglasa manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, posljednjih mjeseci, dolaskom turističke sezone za koju kaže da prolazi iznad očekivanja, promijenio se dotadašnji negativni trend i porastao je ukupan broj oglasa. 

U odnosu na prošlogodišnji srpanj, u srpnju 2020. potražnja za radom bila je manja za 18 posto. Iako se i dalje radi o padu, on je razmjerno nizak ako ga usporedimo s padom u lipnju, svibnju i posebice travnju. Također, prvi put od početka pandemije bilježi se porast potražnje za zanimanjima koja nisu povezana s borbom protiv pandemije i sanacijom zagrebačkog potresa. Raste potražnja za kuharima, informatičarima, elektrotehničarima, kozmetičarima i teleoperaterima.

Prije izbijanja pandemije, u Hrvatskoj je bila velika potražnja za kvalitetnim menadžmentom. Je li se što promijenilo?

Prema dostupnim podacima, pojava koronavirusa nije rezultirala većim promjenama u ovom segmentu, no može se pretpostaviti da tvrtke u ovim nepredvidivim i promjenjivim okolnostima posežu za kvalitetnim i pouzdanim menadžerima, naročito onima s iskustvom rada i upravljanja ljudima u kriznim situacijama.

Pandemija je ubrzala mnoge procese i pokazala da se bez problema može digitalno poslovati i raditi od kuće. Koje promjene smatrate najvažnijima? 

Aktualna situacija i nedavne prilagodbe našeg rada podučile su nas koječemu, a vjerojatno je najvažnije saznanje da smo se sposobni mijenjati. I to u kratkom vremenu. Ubrzana digitalizacija poslovanja dobrodošla je promjena na koju bismo, vrlo vjerojatno, morali pričekati još neko vrijeme da nas kriza nije natjerala na reakciju i prilagodbu.

Prema istraživanju koje je MojPosao proveo u travnju, tijekom lockdowna čak je dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj radilo od kuće, a 61 posto radnika je nakon završetka karantene izjavilo da želi nastaviti raditi od doma. Kako napominju, glavne prednosti takvog oblika rada su ušteda vremena na putovanju na posao i nazad te izostanak stresa koji stvaraju prometne gužve.

Imajući to u vidu, ne iznenađuje to što je velik broj tvrtki, naročito onih koje su zadovoljne snalaženjem svojih zaposlenika u novim okolnostima, već usvojio rad na daljinu i fleksibilniji pristup radnom vremenu, dok se neki tome tek prilagođavaju. Naravno, mnogo toga ovisi o prirodi posla kojim se tvrtke bave.

Također, tvrtke u kojima barem dio zaposlenika radi od kuće sada imaju manju potrebu za korištenjem ureda, stoga otkazuju najam poslovnih prostora i time ostvaruju znatne uštede. Vrijedi istaknuti da poslodavci sve veći naglasak stavljaju na dobrobit svojih zaposlenika, redovitije nego prije provode istraživanja o zadovoljstvu zaposlenika, komuniciraju češće i traže povratne informacije od svojih djelatnika. To je smjer kojim treba i dalje ići jer je ova najnovija kriza iznova potvrdila kako su ljudi najvažniji resurs u poslovanju.

Vaša tvrtka ima akvizicije i izvan Hrvatske, kakva je situacija na tim tržištima koja su vrlo bliska Hrvatskoj?

Situacija ovisi o otpornosti pojedinih zemalja na aktualnu krizu. Primjerice, slovensko tržište rada manje je pogođeno nego hrvatsko, dok su tržišta u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji pretrpjela snažnije udarce i sporije se oporavljaju.

No, ako stvari sagledamo iz šire perspektive i promotrimo zbivanja i u drugim zemljama unutar Alma grupacije, u čijem vlasništvu se nalazi tvrtka Tau on-line, otkrivamo kako je kriza najmanju štetu učinila Finskoj i Švedskoj, a nešto su manje pogođene i Češka te baltičke zemlje. Tu je i Slovačka gdje je situacija nešto povoljnija nego u Sloveniji.

ljudi pišu račanalo Foto: Pixabay / Ilustracija 

Hrvatska vlada izašla je s podatkom da je pandemija ostavila trag od 21 milijarde kuna minusa u proračunu, a čini se kako to nije konačna brojka. Što mislite, hoće li ova kriza biti gora nego ona iz 2008.?

Prve očitije posljedice prethodne velike krize osjetili smo tek u posljednja dva mjeseca 2008., ali sama kriza bila je dugotrajna i teška te smo na gospodarski oporavak u Hrvatskoj morali pričekati punih šest godina, sve do kraja 2014. godine. U tom razdoblju napravili smo nekoliko koraka unazad i znatno zaostali za ostatkom Europe. Jednostavno, tada nismo imali dovoljno znanja i volje da se mijenjamo, a s obzirom na činjenicu da u to vrijeme nismo bili država članica Europske unije, nismo mogli računati na veću pomoć od EU. U međuvremenu neke stvari naučili smo i promijenili, primljeni smo u EU te sada jednostavnije možemo doći do financijskih sredstava iz europskih fondova namijenjenih oporavku od učinaka krize. Nadam se kako ćemo to pruženu priliku u potpunosti iskoristiti.

Što se tiče prognoza u vezi s gospodarskim padom, u razdoblju od 2008. do 2014. imali smo kumulativan pad BDP-a iznad 14 posto, a sada bismo isti strmoglavi pad mogli doživjeti u samo jednoj godini, iako će, vjerojatno, brojke biti nešto povoljnije. Međutim, uz korištenje potpora koje osigurava Europska unija, već iduće godine hrvatski BDP trebao bi rasti između šest i sedam posto, a sličan razvoj događaja možemo očekivati i u 2022. godini. Naravno, ne smijemo zaboraviti kako je hrvatsko gospodarstvo u ožujku pogođeno dodatnim udarcem s kojim se ostale zemlje nisu morale suočiti, a to je snažan potres u Zagrebu i okolici čija sanacija će dodatno opteretiti naše gospodarstvo. Međutim, smatram da zbog svega što nas je snašlo u 2020., ipak malo bolje razumijemo vlastite slabosti, a to je prvi korak prema njihovu uklanjanju i napretku.

Vlada je na početku pandemije svojim mjerama ublažila taj udar, no što kao poduzetnik koji radi u Hrvatskoj smatrate da još treba učiniti?

Mnogo stvari u našem društvu potrebno je mijenjati iz temelja, a to podrazumijeva povlačenje hrabrih i često nepopularnih poteza. Potrebno nam je vjerodostojnije sudstvo, moramo optimizirati rad javne uprave i dodatno smanjiti ili ukinuti sve parafiskalne namete, prodati svu nestratešku državnu imovinu te kvalitetnije upravljati onime što je nužno da ostane u posjedu države i lokalne uprave.

Također, neprihvatljivo je ukidanje ovrha, planirane promjene u javnoj upravi nedostatne su, potrebno je smanjiti broj zaposlenih u svim ministarstvima, barem u mjeri koliko je najavljeno, a i to bi trebao biti tek prvi korak. Tu su i zdravstvena i mirovinska reforma, promjene u školstvu i radu kulturnih ustanova, upravljanju i financiranju kulture… Vlada je na početku krize dobro reagirala s dvjema neselektivnim mjerama i gotovo su svi koji su tražili pomoć istu i dobili, ali za selektivne mjere koje će dati tražene rezultate uz manji trošak, odnosno manje štete, potrebno je više znanja, vještina, dosljednosti, zakona i rada. To su novi izazovi s kojima se tek trebamo suočiti.

Hoće li financiranje u ovoj krizi za poslodavce biti izazov?

Hoće, banke postaju vrlo restriktivne jer u aktualnoj situaciji njihovi rizici rastu, no nadajmo se da će uz pomoć EU-a biti osigurano više novca te da će on biti kvalitetno raspodijeljen onima kojima je potreban.

Koji su daljnji planovi poslovanja Tau On-linea u Hrvatskoj i zemljama u okruženju?

Tau on-line je do sredine ožujka sasvim normalno poslovao, ostvarujući pritom blagi rast u skladu sa svojim poslovnim planovima. Baš kao i mnoge druge, kriza nas je silovito pogodila, posebice u razdoblju od sredine ožujka do druge polovice travnja. Nakon toga dolazi do konsolidacije našeg poslovanja i bržeg rasta nego što smo to ispočetka predviđali. Sličan razvoj događaja vidljiv je i na tržištima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Uz maksimalno korektno opsluživanje svojih klijenata postojećim proizvodima i uslugama te zadržavanjem, odnosno povećanjem svoga tržišnog udjela, intenzivno radimo na razvoju novih i izmjenama postojećih proizvoda i usluga. Primjerice, nedavno smo na tržište plasirali potpuno novu mobilnu aplikaciju za pretraživanje poslova PosLovac te pripadajuću web-stranicu, a pripremamo i neka druga rješenja koja će pojednostavniti proces povezivanja tražitelja posla i poslodavaca u potrazi za radnicima. Također, započeli smo s implementacijom dijela svojih postojećih proizvoda kao što su Pulser.online koji prati istraživanje zadovoljstva zaposlenika i Virtual Valley za virtualne sajmove na tržištima izvan granica Hrvatske.

Nastavljamo s akvizicijama u regiji, a svoj portfelj želimo proširiti tehnološkim tvrtkama. Unatoč okolnostima kojima smo okruženi, zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatima, ali istodobno smo svjesni toga da jedino kontinuiranim praćenjem situacije na tržištu rada i pravodobnom prilagodbom na nepredviđene i učestale izazove možemo zadržati ili čak unaprijediti svoju tržišnu poziciju.

Na sličan način trebalo bi se ponašati i društvo u cjelini. Vrijeme je da stvari konačno prestanemo gledati iz perspektive 'lijevo ili desno' i krenemo naprijed, vođeni isključivo znanjem, vještinama i radom.

 

Ilijana Grgić