Najčešće nepravilnosti koje su inspektori otkrili

Od početka godine najčešće nepravilnosti koje je inspekcija rada utvrdila kod poslodavaca u Hrvatskoj odnose se na neisplatu niti minimalne plaće radnicima i nevođenje ili nevođenje na propisan način evidencije o radnicima i radnom vremenu, a u području zaštite na radu većina prekršaja odnosi se na propuste poslodavaca u obavještavanju tijela nadležnog za nadzor smrtnih i teških ozljeda nastalih na radnome mjestu, pokazuju podaci Državnog inspektorata.

Inspektori državnog inspektorata u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine u području radnih odnosa obavili su ukupno 4.601 nadzor. Zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 2.230 djela prekršaja, inspektori rada protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama nadležnim općinskim sudovima podnijeli su 999 optužnih prijedloga, izdali 28 obveznih prekršajnih naloga i 181 prekršajni nalog te izrekli i naplatili četiri kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Također, zbog osnovane sumnje u počinjenje 48 kaznenih djela protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su 42 kaznene prijave.

Prema podacima Državnog inspektorata, u navedenom razdoblju inspektori rada u području radnih odnosa u skladu sa zakonskim propisima zbog utvrđenih nezakonitosti donijeli su i 470 upravnih mjera.

Najviše nepravilnosti u uslužnim djelatnostima i građevini

Najčešće utvrđivane nezakonitosti zbog kojih su poduzimane prekršajne odnosno upravne mjere odnosile su se na neisplatu niti minimalne plaće radnicima; nevođenje ili nevođenje na propisan način evidencije o radnicima i o radnom vremenu; neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada (u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku. Uz to, mnogi poslodavci svojim radnicima nisu dostavljali obračune dugovane a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili obračuni nisu imali propisani sadržaj, nisu prijavljivali radnike nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja odnosno podnosili prijave na obvezna osiguranja, odjave i promjene nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvan propisanih rokova. Jedna od najčešće zabilježenih nezakonitosti odnosi se na rad stranaca.

Iako su kršenja propisa iz djelokruga inspekcije rada utvrđivana u svim djelatnostima, u području radnih odnosa najviše kršenja propisa utvrđeno je u ostalim uslužnim djelatnostima, građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Zaštita na radu - 491 novčana kazna i 86 prekršajnih naloga

Kada je riječ o području zaštite na radu, od prvog dana ove godine do 31. kolovoza inspektori su obavili 3.764 inspekcijska nadzora. U tom razdoblju, inspekcijskim nadzorima utvrđeno je ukupno 3.555 povreda propisa/prekršaja, od čega se 581 povreda odnosi na prekršaje, a ostalo na upravne mjere. Na osnovi činjenica utvrđenih na terenu, inspektori su donijeli ukupno 2.974 upravne mjere.

Prema podacima Državnog inspektorata, najveći broj donesenih mjera odnosio se na privremeno udaljavanje s mjesta rada onog radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, zabranu uporabe sredstava rada i osobne zaštitne opreme, obavljanje radnih postupaka protivno propisima zaštite na radu, organiziranje pružanja prve pomoći radnicima na radu na propisani način, ispitivanje sredstava rada, ispitivanje parametara radnog okoliša te na obvezu procjenjivanja rizika.

Inspektori su na mjestu počinjenja prekršaja izrekli 491 novčanu kaznu, izdali 86 prekršajna naloga i obvezna prekršajna naloga te podnijeli četiri optužna prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima. Većina prekršaja poslodavaca odnosila su se na propuste poslodavaca u obavještavanju tijela nadležnog za inspekcijski nadzor smrtnih i teških ozljeda nastalih na prostoru poslodavca te na obveze poslodavaca da izrade procjene rizika.

"Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela, inspektori rada nadležnim državnim odvjetništvima podnijeli su 57 kaznenih prijava protiv 101 osobe. Većina kaznenih prijava podnesena je zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela iz članka 215. stavak 2. i članka 221. stavak 1. Kaznenog zakona, odnosno zbog opasnosti po život i tijelo osoba, koje su izazvane neprimjenom pravila zaštite na radu i zbog izvođenja pojedinih radova protivno propisima i priznatim pravilima struke", kažu u Državnom inspektoratu.

U navedenom razdoblju najveći broj nezakonitosti iz područja zaštite na radu utvrđen je u djelatnostima gradnje zgrada, specijalizirane građevinske djelatnosti, ostalim uslužnim djelatnostima, proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te trgovine na malo.