Čeka nas teška jesen i tiha sezona

Industrija tržišnoga komuniciranja u svijetu, pa i u Hrvatskoj, potonula je nakon što su tvrtke zatvorile svoja vrata, a ljudi ostali kod kuće. Pandemija je najveći udarac zadala event-industriji na koju će imati dalekosežne posljedice i čiju je budućnost učinila neizvjesnom. Odgovore na pitanja kako dalje u nesigurnim vremenima i novom normalnom hrvatski komunikacijski stručnjaci tražit će na DK Pikniku by Jamnica Botanica, koji će se 30. lipnja i 1. srpnja održati u Maksimiru. Anđela Buljan Šiber, predsjednica Uprave Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA) i vlasnica agencije Izone, u razgovoru za Privredni kaže da jesen za sektor koji diktira trendove i donosi novine, neće biti nimalo laka, a da će oporavak od krize biti dug.

Kako je koronakriza utjecala na industriju tržišnoga komuniciranja?

Tržišno komuniciranje kao industrija prva je na udaru u bilo kojoj krizi, a ova je specifična jer se većina industrija preko noći našla na udaru. Zašto smo mi prvi? Zato što su edukacije i teambuildinzi investicije čiji se rezultati vide za neko vrijeme, kao i posljedice. Morate najprije isplatiti plaće, platiti najam prostora i režije, ima stvari koje morate, a investicije dolaze kad ste sve podmirili. Zato je jasno da smo mi prvi na udaru, ali olakotna je okolnost to da obično prvi osjetimo trend povratka tržišta, tako da se po našoj industriji može vidjeti da je kriza gotova ili na izmaku.

Kakve će biti financijske posljedice pandemije na vašu industriju?

Mislim da će za naše članice posljedice biti velike. Ako gledamo usporedbu ovog svibnja sa svibnjem prošle godine, vidimo kako je 33 posto članica palo više od 50 posto. Stoga će se posljedice osjećati dugo, ali i to ovisi -  jer svi smo mi različiti, primjerice, event-industrija imat će dalekosežne posljedice, njima su praktički sve aktivnosti zabranjene i imaju pad čak do 90 posto. Ali, jako mi je drago vidjeti da u toj našoj industriji postoji pozitivan duh i kreativnost jer su se svi okrenuli nekom vidu rada. Event-agencije počele su raditi događaje na otvorenom, na brzinu su stvorile neke nove proizvode - čisto da se nešto pokreće.

U odnosu na 2019. godinu, koliki će biti pad prometa?

Sigurno će biti pad, možda 15-ak posto, a konzervativnije procjene idu do 30 posto.

Koji su izazovi pred oglašivačima i kako se prilagoditi promjenama koje je donijela pandemija?

Naglašavamo da je bitno ostati prisutan jer ljudi zaboravljaju. Neće vas preko noći zaboraviti ako ste imali dobar positioning, ako ste non-stop bili prisutni u svijesti potrošača, ali ako se to dogodi na duže, netko drugi ponudit će to što vi niste. Stalno ističemo da se nešto može naći, iako znamo da to ne može biti na istoj razini kao prije. Sve je sada drukčije, ali pronađite način da budete prisutni u domaćinstvima i među ljudima. To je ono što mi kao industrija pokušavamo učiniti svojim aktivnostima, primjerice, Danima komunikacija, koji se nisu mogli održati u hotelu Lone u Rovinj ovo proljeće, pa pripremamo Dane komunikacija piknik u Zagrebu, u Maksimiru, na otvorenom. Radimo ono što se može. Naša je poruka da se vidi kako se može ostati prisutan, da se ne padne u zaborav ili da vas jednostavno netko drugi ne pregazi.

Anđela Buljan Šiber/Foto: Privredni.hr

Je li novonastala situacija izrodila neke nove trendove?

Apsolutno! Iako nisu svi poslovi, industrije i životi povezani s internetom, ljudi su sad bili na internetu po cijele dane. Korona nas je digitalizirala brže nego bilo kakva vlada ili bilo kakve reforme. Oni koji prije nisu bili skloni internetskom šopingu i traženju informacija, na to u jednostavno bili prisiljeni. Mislim da će pozitivan trend online kupovanja ostati i nadalje. Navike će se dosta promijeniti; ljudi su otkrili da im je u virtualnom svijetu jednostavnije.

Je li moguće da se dio odgođenih evenata dogodi na jesen?

Scenarij u kojem korone neće biti najesen jest ružičast. A ako se to dogodi, aktivnosti će se sigurno vratiti. A onda nam dolazi i razdoblje oko Božića kad je veća potrošnja i sigurno će klijenti u tom trenutku, bez obzira na koronu, biti na neki način prisutni jer trebaju jesti, trebaju telefone, internet, imaju i neke druge potrebe. Mislim da će jesen biti tiha sezona jer će se čekati i osluškivati što će se dogoditi. Čeka nas težak jesenski period.

Spomenuli ste da među vašim članicama ima i onih koje bilježe pad i od 90 posto. Hoće li svi uspjeti preživjeti koronakrizu?

Svaka kriza nešto isfiltrira, biznise ili bilo što drugo u životu. Moguće je, ali vjerujem da među članicama neće biti takvih slučajeva. Za sada se čini da ćemo proći uz neke korekcije plaća ili eventualno smanjenje radne snage koja u ovom trenutku nije potrebna. Ali, kad se sve oporavi, vjerujem da ćemo se vratiti na staro.

Je li do sada bilo otpuštanja?

Koliko je meni poznato, otpuštanja zbog korone nije bilo jer je većina koja je najviše osjetila udar ušla u prve mjere državne pomoći, tako da su zadržali ljude. Svima nam je cilj zadržati ljude jer nas više košta obrazovanje novog čovjeka nego zadržavanje starog.

Postoje li oni koji su u ovoj krizi profitirali?

Teško mogu reći da je neki sektor ili medij profitirao ili imao koristi od krize jer sve su aktivnosti smanjene. Možda ima onih koji su bolje prošli, a to su oni koji su povezani s internetom i društvenim mrežama oko kojih su se ljudi okupljali. Klijenti su jednostavno shvatili da su tu ljudi. Gledala se i televizija, ali prednost digitalnih medija jest u tome što se kupnja može obaviti do kraja.

Kada industrija tržišnoga komuniciranja može očekivati oporavak?

Bojimo se da će se ponoviti 2008. Ova kriza i ona iz 2008. malo su drukčije. Gledali smo neke projekcije: u svijetu je oporavak od pandemija brz, za nekoliko se mjeseci tržište oporavi; kod financijske krize svaki sektor krizu je osjećao pomalo i oporavak je bio duži. To se dogodilo u razvijenom svijetu, a mi smo se oporavljali godinama. A kad samo se oporavili, dogodila se kriza s Agrokorom, tako da je kod nas stalno kriza. Ovo je nama možda samo prirodno stanje, a ne novo normalno. Mislim da ćemo se oporavljati nekoliko godina, pa sumnjam da će to biti 2022. 

Kako ocjenjujete komunikaciju Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu?

Stožer je na početku imao izuzetno dobru komunikaciju, iako ne znam je li to samo karakteristika Stožera ili je to duboko ukorijenjeno u školu Andrije Štampara, prema kojoj je vodilja javnog zdravstva jasno i pravovaljano komuniciranje s ljudima. Međutim, u jednom trenutku potpuno su se pogubili, nažalost, izgubili su povjerenje koje su na početku imali. Što se točno dogodilo, možemo samo teoretizirati, ali uključila se politike, krenulo se u izbore i dobili smo 'puno baba - kilavo dijete'. U jednom trenutku nismo više znali trebamo li nositi maske ili ne, trebamo li slati djecu u školu ili ne... Nakon toga su se pogubili i izgubili svu reputaciju koju su imali kao dobri komunikatori. Sad kad imamo nove slučajeve zaraze, shvatili su da je potrebna komunikacija, to mi je drago, ali koliko je ta komunikacija sada ispravna, teško je govoriti - ponajprije zbog toga što ne rade ono što govore, a to je osnova bilo čega. Ne treba biti komunikacijski stručnjak da se osjeti da to što oni sada kažu nema onu težinu iz ožujka ili travnja.