Nema konsenzusa o oporezivanju digitalnih usluga

4. prosinca 2019.

Foto: HGK

Četvrti krug porezne reforme uključuje izmjenu čak devet poreznih zakona koji bi trebali donijeti rasterećenje od 2,4 milijarde kuna, istaknula je glavna tajnica ICC-ja Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić na poslovnom doručku o četvrtom krugu porezne reforme na temu Izmjene i dopune poreznih propisa od 1. siječnja 2020. "Uz izmjenu nacionalnih propisa, čut ćete više i EU propisima te trendovima oporezivanja digitalnih usluga koji kod nas još ne postoje. Ovakva događanja odlična su prilika za promicanje stručnih znanja, a veliki odaziv pokazuje da je tema pogođena", kaže Sunčanica Skupnjak Kapić.

Sunčanica

Partner u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea Dražen Ninčević rekao je da je prosinac već tradicionalno vrijeme okupljanja ljudi koji se bave porezima jer stalno imamo promjene sustava. "Danas ćemo se, uz aktualne teme, baviti i europskim konvencijama i direktivama koje imaju utjecaja i na hrvatski sustav oporezivanja. Porezni sustav ne može riješiti suštinske probleme našega gospodarstva, ali svakako može pomoći i olakšati život poduzetnicima", poručio je Ninčević.

Promjene iz područja PDV-a predstavila je viša menadžerica u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea Tatjana Orešković Trcin, naglasivši da je područje PDV-a regulirano na dvije razine, nacionalnoj i na razini EU. "Mjere Unije pokušavaju donijeti pojednostavnjenje i osigurati zajedničko postupanje svih zemalja članica u odnosu na međudržavnu trgovinu. Stoga, kad govorimo o poreznoj reformi, moramo uz zakon o PDV-u uzeti u obzir i izmjene Provedbene uredbe gdje imamo relevantne članke i propise koje morate poštovati u svom poslovanju. Promjene sumo sumirali na osam najznačajnijih. Prva je mjera PDV ID broj kupca – prema novim pravilu, on je materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za stjecatelja u zemlji u koju se roba otprema. Mora se uključiti na račun koji izdajete i tu isporuku morate prijaviti. Druga mjera također se odnosi na oslobođenje, propisuje dokaze koje je potrebno osigurati, a to su dva neovisna i neproturječna dokumenta koja su izdale dvije različite strane. Ostale izmjene harmoniziraju pravila za 'call-off-stock' na razini EU, isporuke u nizu i neke lokalne specifičnosti", pojasnila je Tatjana Orešković Trcvin dodavši kako je prosinac korektivno razdoblje za PDV te da još uvijek ima dovoljno vremena za uvođenje svih promjena.

Što se tiče poreza na dobit, novosti je detaljnije predstavio Adrian Hammer, viši menadžer u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea. "Nalazimo se u razdoblju tektonskih promjena poreznih sustava na globalnoj razini jer se nastoje pozatvarati rupe kroz koje je curio novac iz proračuna država diljem svijeta. Promjene koje dolaze možemo svrstati u dvije kategorije: domaće, koje su više kozmetičke prirode te ozbiljne EU mjere protiv izbjegavanja oporezivanja", kazao je Hammer, uz napomenu da smo u Hrvatskoj uvijek bili konzervativni u pitanju poreza na dobit.

"Iz promjena možemo vidjeti da postoji mnogo mogućnosti za smanjenje poreznog opterećenja. Nova pravila protiv premještanja dobiti proširuju se na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto te hibridnu neusklađenost", rekao je, a onda se osvrnuo na digitalno oporezivanje.

Adrian Hammer

"Nema konsenzusa na svjetskoj razini o oporezivanju digitalnih usluga, no predlažu se dva pristupa – oporezivanje dobiti i oporezivanje prihoda. Usluge koje će se oporezivati su online-oglašavanje, prodaja podataka korisnika, društvene mreže, tražilice i online-prodaja. Što se tiče oporezivanja dobiti, predlaže se da kompanijama koje u državama ostvare prihode veće od sedam milijuna eura, ta država može naplatiti porez na procijenjenu dobit. Prihodi bi se po stopi od tri posto oporezivali tvrtkama koje imaju više od 750 milijuna eura prihoda globalno i još 50 milijuna po državi članici ili cijeloj EU", objasnio je Hammer pa potom naveo i neke primjere zemalja koje su već uvele modele oporezivanja digitalnih usluga, poput Francuske i Mađarske. "Hoće li se dogoditi harmonizacija, ostaje za vidjeti, ali ako ste uključeni u online-biznis, predlažem da budno pratite promjene“, preporučio je Hammer.

Promjene kod obračunavanja poreza na dohodak predstavila je Katarina Pavlović istaknuvši kako su te izmjene najvažnije jer se odnose na naš vlastiti džep. „Novosti od 1. rujna donijele su dosta rasterećenja, povećan je neoporezivi dio dnevnica za službena putovanja i rad na terenu te paušalna naknada za prehranu radnika do 5.000 odnosno 12.000 kuna. Moguće je pokrivanje troškova smještaja radnika i davanje naknada za troškove redovne skrbi djece radnika do visine stvarnih izdataka, a tek treba stupiti na snagu tzv. turistički vaučer kojim se mogu nadoknađivati troškovi radnika za godišnji odmor do 2.500 kuna“, elaborirala je Pavlović.

Što se tiče promjena za 2020. godinu, od prvog siječnja raste osobni odbitak s 3.800 na 4.000 kuna i umanjuje se obveza poreza na dohodak za mlađe od 25 godina za 100 posto, odnosno 50 posto za mlade od 25 do 30 godina, a vrijedi do iznosa porezne osnovice od 300.000 kuna godišnje. Poslodavac će moći neoporezivo plaćati dopunsko osiguranje svih svojih radnika, ali još nije definirano u kojem iznosu, donacije ostvarene u humanitarnim akcijama neće se smatrati dohotkom, a poslodavac će imati uvid u PK karticu bivšeg radnika za posljednji mjesec rada, što dosad nije bio slučaj. Jasnije se definiraju i kriteriji nesamostalnog rada što je jako bitno za IT sektor - sada će biti jasnije propisana kontrola financija, ponašanja i odnosa stranaka u takvom odnosu.

P.hr/K.S.