Nužna je prilagodba na digitalne kanale prodaje

U 2019. godini na rast gospodarstva nepovoljno su djelovali vanjski čimbenici, ponajprije trgovinski sporovi između vodećih svjetskih gospodarstva. Poslovnu je dinamiku podržavala rastuća potrošnja kućanstava i države te investicije. Nesklad između ponude radne snage i rastuće potražnje za radom u turizmu, građevinarstvu i pratećim djelatnostima s izraženim sezonskim obilježjima poticao je rast osobnih primitaka, a time i potrošnju. Rast investicija podržan je korištenjem sredstava iz EU fondova. Kretanja u financijskom sektoru obilježio je rastući pritisak viška likvidnosti na tržišne kamatne stope. Nastavak pada tržišnih kamatnih stopa rezultirao je pojavom negativnih prinosa na ulaganja u dužničke instrumente. Uz nastavak trenda smanjivanja kamatnih stopa banke su poduzećima i potrošačima nudile kredite po vrlo stimulativnim uvjetima.

Rast gospodarstva rezultirao je povećim prihodima javnog sektora što je oslabilo političku volju za provedbu reformi usmjerenih na povećanje konkurentnosti gospodarstva. Dostupnost radne snage u razdoblju sezonskog rasta potražnje za radnom snagom postala je ograničavajući čimbenik za iskorištavanje punog potencijala rasta. Europodručje je dominantan vanjskotrgovinski partner domaćega gospodarstva. Nakon usporavanja u 2019., u 2020. godini predviđamo rast inozemne potražnje za robama i uslugama hrvatskih poduzeća. Uz investicije osnažene financiranjem iz europskih fondova i stabilan rast domaće potrošnje, prognoziramo rast BDP-a od 2,5 posto uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga. S druge strane, najavljeni rast plaća u javnom sektoru povećava rashodnu stranu proračuna i usporava proces rasterećenja cijene rada i povećanje konkurentnosti domaćih poduzetnika na zajedničkom tržištu EU. U prvom polugodištu 2020. godine očekujemo značajan pomak u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj monetarnoj uniji - ulazak u tečajni mehanizam ERM II i provedbu mjera iz Akcijskog plana za uvođenje eura. Razvoj novih tehnologija i promjene u regulaciji tržišta financijskih usluga ubrzano mijenjaju okružje u kojem posluju kreditne institucije, a za opstanak na sve zahtjevnijem tržištu nužna je prilagodba na digitalne kanale prodaje i komunikacije.

Inovacije u modelu poslovanja ciljaju na brži i jednostavniji pristup potencijalnom klijentu te prodaju financijskih usluga uz niže operativne troškove. Uz digitalne izazove u novim poslovnim transakcijama, kreditne institucije troše značajne resurse u sudskim procesima u kojima potrošači traže odštetu zbog uvjeta po kojima su koristili kredite u dalekoj prošlosti. Dodatno, financijski sektor otvara se ulasku novih pružatelja usluga. Time se smanjuje stabilnost prihoda banaka, a povećava zahtjev za unaprjeđenje sigurnosnih procesa. Prilagodba sustava na sigurnosne rizike povećava troškove poslovanja, a uporedo banke kao pružatelje usluga izlaže konkurentima iz nefi nancijskog sektora.