Očekujemo da će ulagatelji imati veći interes za investicijske planove

15. siječnja 2020.

Foto: HGK
Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK

U 2020. očekujemo nastavak ekspanzivnih politika središnjih banaka kao podršku gospodarstvu i tržištu kapitala. Takva politika pogoduje cijenama obveznica i dionicama te dodatno daje poticaj i rizičnijim instrumentima putem kojih ulagatelji traže dodatni prinos na ulaganje. Očekujem nastavak geopolitičkih utjecaja, Brexit, trgovinski rat te u drugom dijelu godine predsjedničke izbore u SAD-u. Svako razdoblje neizvjesnosti uvodit će volatilnost na tržištima. Domaće tržište kapitala jest, i bit će, pod utjecajem proračuna, parlamentarnih izbora i vrlo pozitivnog događaja - ulaska u ERM II, što bi trebalo, uz uvjet zadržavanja stabilnih makroekonomskih pokazatelja, pozitivno utjecati na kreditni rejting, a time i na cijene obveznica. Na strani potražnje ulagatelja za štednjom i ulaganja na tržištu kapitala putem investicijskih fondova očekujemo dodatno pozitivan sentiment, pogotovo u okruženju vrlo niskih kamata. Nastavit će se, a i dodatno proširiti, pružanje investicijskih savjeta građanima prilikom distribucije fondova, što nudi veću sigurnost ulagateljima u to da je odluka o kupnji fondova donesena u skladu s njihovim osobnim investicijskim ciljevima, rizičnošću i financijskim položajem.

Polako je vidljiv trend interesa ulagatelja za mješovitim i dioničkim fondovima kao dodatnoj diversifikaciji njihove financijske imovine što pozdravljamo i podržavamo. Slijedeći trendove u EU, očekujemo da će ulagatelji imati povećani interes investicijske planove tj. mjesečna ulaganja u investicijske fondove, pogotovo u specijalne strategije fondova ili košarice fondova koje omogućavaju usklađivanje rizičnosti s protekom vremena ulaganja (tzv. life-cycle strategije). Regulatorni će zahtjevi i dalje rasti te će biti potrebna znatna koncentracija kako bi se svi zahtjevi implementirali na dovoljno učinkovit način. Od glavnih zahtjeva izdvojili bismo ESG (Enviromental Social Govenrnance) zahtjeve na transparentnost ulaganja i procjene izdavatelja u koje ulažemo, kako bi se ulagateljima predočila i komponenta utjecaja na sveukupno održivo poslovanje. Dodatni zahtjevi i testiranja likvidnosti ulaganja imaju izravan utjecaj na atraktivnost pojedinog ulaganja čak i prije same procjene kvalitete izdavatelja dionice ili obveznice. Uvođenjem direktiva AML V i AML VI za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma zajedno s praćenjem fi nancijskih sankcija uvest će se novi zahtjevi na procese započinjanja i praćenja poslovnog odnosa s ulagateljima. Digitalizacija poslovanja nije samo uvođenje mobilnih aplikacija nego revizija cjelokupnih procesa kako bi se implementirali real-time, široka povezivost s prikupljanjem javnih podataka, fleksibilnost usluge, personaliziranost izvještavanja i komunikacije s najširim krugom ulagatelja. O svemu tome, a i šire, neprekidno razmišljamo i radimo na implementacijama.

Godina 2019. bila je pod utjecajima snažne korekcije dioničkih tržišta krajem 2018. godine, trgovinskog rata SAD-a i Kine (koji je u više navrata imao uspone i padove kako su pregovori bili uspješniji odnosno manje uspješni), neuspjelih pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU, FED-ovih intervencija i okretanja trenda prema ponovnom spuštanju kamatnih stopa i ECB-ove podrške gospodarstvu, a rezultat su bile, iako kroz volatilnosti tijekom godine, rekordne razine dioničkih indeksa u SAD-u i EU (S&P 500 +21 posto, DJ +16 posto, DAX +22 posto, MSCI emerging market +8 posto). Domaće tržište kapitala nije izuzetak i stabilni makroekonomski pokazatelji, ulazak u investicijski rejting te pismo namjere ulaska u ERM II kao službena potvrda i spremnosti RH i odluke o prelasku na euro rezultirali su izvrsnim rezultatima indeksa (CROBEX +14 posto, CROBEXnutr +62 posto). Uvođenje investicijskih savjeta za građane u poslovnicama banaka i kod individualnih savjetnika i investicijskih društava prilikom distribucije investicijskih fondova te razdoblje vrlo niskih kamata utjecali su znatnim interesom za štednju i ulaganja u investicijske fondove, od kojih posebno u obvezničke fondove čija je imovina samo u 2019. godini narasla više od tri milijarde kuna te čine dominantnu klasu imovine sektora s više od 50 posto udjela u UCITS fondovima. Porast ukupne imovine gotovo je 16 posto na 27,2 milijarde kuna, od čega su UCITS fondovi 22,1 milijarda kuna, a AIF i posebni 5,1 milijarda kuna. Godinu su svakako regulatorno obilježili početak primjene MiFID II (Zakon o tržištu kapitala), veliki prelazak novčanih fondova u obvezničke (kratkoročne) strategije te implementacija zahtjeva AML IV i AML V.