Oprez na svjetskim burzama zbog Brexita

19. listopada 2019.

Foto: Shutterstock

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno, a smjer tržišta ovisio je o vijestima o Brexitu, američko-kineskim trgovinskim odnosima, gospodarskim pokazateljima i poslovnim rezultatima kompanija.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,2 posto, na 26.770 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 2.986 bodova, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 8.089 bodova.

Ulagači su bili oprezni zbog niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Tako je, među ostalim, objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je slabiji rast nego što su analitičari očekivali i najsporiji u posljednjih 27 i pol godina.

To pokazuje da je američko-kineski trgovinski rat izazvao slabljenje i domaće i inozemne potražnje.

Zbog toga je, među ostalim, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3 posto, što bi bila najniža stopa rasta od financijske krize.

"Nema sumnje, niz podataka ukazuje na usporavanje rasta gospodarstava, pa i posljednji podaci iz Kine. No, ulagači su pozitivno raspoloženi po pitanju zarada kompanija", kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

Od 73 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile financijska izvješća za treće tromjesečje, njih 83 posto ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo.

Ulagači se stoga nadaju da bi sezona rezultata ipak mogla biti bolja nego što analitičari očekuju.

A analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od polovice 2016. godine.

Posljedica je to, među ostalim, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji raje već 15 mjeseci i koji je poremetio financijska tržišta, dobavne lance i izazvao usporavanje rasta globalnog gospodarstva.

Stoga se ulagači nadaju da bi uskoro Washington i Peking mogli postići trgovinski sporazum.

No, premda je nedavno postignut parcijalni dogovor o trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine, koji uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda, pitanje valute i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva, predstoji još puno posla do potpisivanja takvog sporazuma.

Washington je prošloga tjedna zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz polovicom prosinca, ako u međuvremenu ne bude postignut napredak.

Peking je, pak, poručio da se nada da će prva faza sporazuma biti potpisana što prije, ali i da bi Washington morao ukinuti sve carine na kineski uvoz kako bi se postigao konačni dogovor.

Pozitivno je na tržišta, pak, utjecala nada ulagača da će Velika Britanija izaći iz Europske unije na uređeni način.

Naime, u četvrtak su čelnici 27 zemalja članica EU-a na sastanku na vrhu u Bruxellesu jednoglasno odobrili novi revidirani dogovor o izlasku Velike Britanije iz EU-a.

Tako bi Britanija mogla izaći iz EU-a na uređeni način 31. listopada, no taj dogovor trebao bi podržati i britanski parlament, koji će zasjedati u subotu.

A na većini najvećih europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,4 posto, na 7.150 bodova, a pariški CAC 0,5 posto, na 5.636 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 1 posto, na 12.633 boda.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 3,2 posto, na 22.492 boda.

 

Hina/P.hr