Podjela proračunskoga kolača

12. studenoga 2019.

U posljednjih deset godina Hrvatska je povećala proračunske rashode za socijalnu zaštitu, opće javne usluge te rekreaciju, kulturu i religiju

Foto: Pixabay
Željko Pađen

Uz veličinu državne potrošnje izraženu udjelom rashoda proračuna opće države u BDP-u, iznimno je važna, a često i presudna, struktura državne potrošnje. Hrvatska je zemlja s relativno visokim udjelom državne potrošnje u BDP-u koji odudara od razine primjerene dosegnutom stupnju gospodarske razvijenosti jer je taj udio veći od prosječnog u EU 28 te veći nego u svim zemljama EU 10* osim Mađarske. Funkcijska struktura rashoda proračuna opće države u sklopu statističkog praćenja u Europskoj uniji dijeli se na deset glavnih funkcija. Pritom se 60 - 70 posto ukupnih proračunskih rashoda u zemljama EU odnosi na područje socijalne zaštite, općih javnih usluga i zdravstva, a dodaju li se tome rashodi za ekonomske poslove ili rashodi za obrazovanje koji su, ovisno o zemlji, sljedeći prema visini, tada se na prva četiri po veličini rashoda odnosi oko tri četvrtine ukupnih proračunskih rashoda. Strukturno Hrvatska u odnosu na prosjek europskih zemalja znatno više odvaja za opće javne usluge (funkcioniranje državnog aparata) i za ekonomske poslove (intervencije u gospodarstvo), a izrazitije zaostaje u udjelu rashoda za socijalnu zaštitu. Ako se zemlje EU 28 rangiraju prema udjelu trošenja sredstava za pojedine funkcije u ukupnim proračunskim rashodima, tada je Hrvatska treća zemlja unutar EU 28 prema udjelu trošenja sredstava za opće javne poslove te četvrta zemlja prema udjelu troškova za rekreaciju, kulturu i religiju u ukupnim proračunskim izdacima.

U odnosu na prosjek zemalja EU 10 Hrvatska znatnije odstupa u potrošnji na opće javne usluge i rekreaciju, kulturu i religiju, gdje prosječno više troši, te u potrošnji usmjerenoj na socijalnu zaštitu i obrazovanje, na što se troši manja proporcija ukupnih proračunskih sredstava od prosjeka sličnih zemalja. Stoga se u nastavku navode osnovne činjenice povezane s ta četiri područja. Na fi nanciranje općih javnih usluga Hrvatska troši 16,9 posto ukupnih proračunskih rashoda, što je 7,6 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja Europske unije 12,8 posto rashoda, odnosno 5,8 posto BDP-a. Unutar te grupe rashoda u Hrvatskoj se najveći dio odnosi na troškove izvršnih i zakonodavnih tijela, financijskih i fiskalnih poslova te vanjskih poslova (9,2 posto ukupnih proračunskih rashoda) i na troškove transakcija povezanih s javnim dugom (7,0 posto). Prema udjelu prve navedene grupe rashoda u ukupnim rashodima, koji se zapravo odnose na troškove funkcioniranja državne administracije, Hrvatska je na prvome mjestu među zemljama EU 28. Na financiranje rashoda za rekreaciju, kulturu i religiju Hrvatska troši 4,0 posto ukupnih proračunskih rashoda, što je 1,8 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja Europske unije 2,3 posto rashoda, odnosno 1,1 posto BDP-a. Relativno visok rang prema udjelu tih rashoda u ukupnim proračunskim rashodima među zemljama EU Hrvatska zahvaljuje vodećoj poziciji (koju dijeli s Mađarskom) u rashodima za službe emitiranja i izdavanja te za religijske i druge službe zajednice. Na troškove socijalne zaštite Hrvatska troši 31,9 posto ukupnih proračunskih rashoda, što je 14,3 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja Europske unije 41,1 posto rashoda, odnosno 18,8 posto BDP-a. Unutar te grupe rashoda Hrvatska više od prosjeka EU troši na financiranje obitelji i djece, a manje na troškove povezane sa starošću te bolešću i invaliditetom. Proračunski rashodi za obrazovanje u Hrvatskoj čine 10,5 posto ukupnih proračunskih rashoda, što je 4,7 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja Europske unije 10,2 posto rashoda, odnosno 4,6 posto BDP-a. Rashodi za obrazovanje u Hrvatskoj kreću se vrlo blizu prosjeka Europske unije, pri čemu Hrvatska više ulaže u predškolsko i osnovno obrazovanje te u visoko, dok gotovo upola manje od prosjeka EU ulaže u srednjoškolsko obrazovanje. U posljednjih je deset godina u strukturi proračunskih rashoda Hrvatske znatno smanjen udio rashoda za ekonomske poslove (za 5,8 postotnih bodova) uz istodobno izraženije povećanje rashoda za socijalnu zaštitu (za 2,3 postotna boda), za opće javne usluge (za 1,8 postotnih bodova) i za rekreaciju, kulturu i religiju (za 1,7 postotnih bodova). Pritom se Hrvatska unutar zemalja EU svrstala među prve tri zemlje prema povećanju udjela proračunskih rashoda za rekreaciju, kulturu i religiju te istodobno među prve tri zemlje prema smanjivanju udjela proračunskih rashoda za obranu i za ekonomske poslove. Funkcijska struktura proračunskih rashoda Hrvatske upućuje na to da je uz potrebu smanjivanja udjela proračunske potrošnje u BDP-u važno prilagoditi i strukturu potrošnje novim okolnostima, osobito onima povezanim s demografskim kretanjima i starenjem stanovništva. U takvim okolnostima nameće se potreba učinkovite provedbe dubljih strukturnih reformi povezanih s rashodnom stranom državnog proračuna kako bi se potrošnja svela na prihvatljive okvire i o tvorio prostor za porezno rasterećenje i snažniji doprinos proračuna u poticanju gospodarskog rasta.

proračun graf

Hrvatska troši osjetno više (u odnosu na BDP) na fi nanciranje općih javniih usluga u odnosu na prosjek zemalja Europske unije. Nažalost, nismo sigurni možemo li se zbog te činjenice pohvaliti i kvalitetnijim javnim uslugama u odnosu na druge države Europske unije