Hrvatski poduzetnici ocijenili stanje gospodarstva čvrstom dvojkom

28. studenoga 2019.

Petina anketiranih poduzetnika drži da će gospodarski rast u 2020. biti veći nego ove godine, dok ih 27 posto ne dijeli taj optimizam i smatra da ćemo rasti po nižim stopama od ovogodišnjih

Foto: Pixabay

Hrvatski poduzetnici ocijenili su u tradicionalnoj anketi Privrednog vjesnika stanje gospodarstva prosječnom ocjenom 2,48 ili, kako bi se u školi reklo, nedostajalo je nekoliko boljih ocjena za navučenu trojku. U 2020. većinom očekuju stagnaciju ili čak pad BDP-a, a slično gledaju i na poslovnu klimu u zemlji. No, makroekonomski pesimizam ustupa mjesto optimizmu kad je riječ o prognozama za vlastite tvrtke – poduzetnici očekuju nastavak rasta prihoda, a velika ih većina planira nova zapošljavanja i investicije u 2020. 

U anketi Privrednog vjesnika, koju je predstavio glavni urednik Marko Jurčić, sudjelovala su 893 hrvatska poduzetnika. Iskazana je njihova ocjena protekle godine te poslovna očekivanja u 2020. godini. Ispitivali smo očekivanja ukupnih gospodarskih kretanja i promjena u poslovnom okruženju te očekivanja poslovanja pojedinih tvrtki u narednoj godini.

Marko Jurčić privedniMarko Jurčić, glavni urednik Privrednog

Ne manjka optimizma

Petina anketiranih poduzetnika drži da će gospodarski rast u 2020. biti veći nego ove godine, dok ih 27 posto ne dijeli taj optimizam i smatra da ćemo rasti po nižim stopama od ovogodišnjih. Da ćemo stagnirati, smatra 41 posto ispitanika, a 12 posto ih je odgovorilo kako ne mogu procijeniti. Jednake uvjete za ulaganje i poslovanje na domaćem tržištu u 2020. očekuje gotovo polovica ispitanika, četrvrtina ih prognozira da će se ti uvjeti pogoršati, a tek 18 posto misli da će se poslovna klima dogodine popraviti. Njih osam posto nije se htjelo upuštati ni u kakva predviđanja.

Natpolovična većina gospodarstevnika smatra da će likvidnost njihove tvrtke u 2020. godini ostati na istoj razini kao i ove godine. Da će biti bolja od ove godine, predviđa ih 30 posto, a desetina je pesimistična i prognozira lošiju likvidnost za svoju kompaniju. Tek nam je njih šest posto reklo da ne mogu procijeniti.

Što se izvoza tiče, možemo reći da su rezultati pozitivni, iako 57 posto ispitanika uopće ne izvozi svoje proizvode i usluge. Od 43 posto onih koji su se na odvažili na taj korak, čak 19 posto ih je odgovorilo da im je izvoz rastao u 2019. u odnosu na 2018., dok je desetini izvoz pao. Na jednakoj razini ostao je za 11 posto ispitanika. Zanimljivo je da se čak 60 posto ispitanih poduzetnika uopće ne bavi uvozom. Od onih koji uvoze, 17 posto ostat će ih  na istoj razini kao prošle godine, više će ih uvoziti 11 posto, a manje osam posto. Svoj odgovor na ovo pitanje nije nam htjelo dati četiri posto anketiranih.

Da je 2019. bila dobra godina za domaće poduzetnike, pokazuju i ove brojke: čak 50 posto njih imalo je veće prihode nego prošle godine, dok ih je u tome tek 21 posto zabilježilo pad. Na istoj je razini prihoda kao 2018. godine 24 posto ispitanih, dok ih pet posto nije dalo odgovor.

No, optimizma ne manjka za iduću godinu jer čak 54 posto anketiranih planira rast prihoda, 32 posto ih drži da će ostati na istoj razini, dok pad očekuje tek desetina. Pozitivna očekivanja o pitanju prihoda prelijevaju se i na otvaranje novih radnih mjesta. Tako 64 posto anketiranih gospodarstvenika u 2020. godini planira zapošljavati dodatne radnike, a tek 36 posto predviđa da neće imati potrebe za novim zapošljavanjem. Od dvije trećine ispitanika koji planiraju nova zapošljavanja, čak 90 posto njih očekuje da će te potrebe zadovoljiti domaćim radnicima, dok će ih tek deset posto tražiti stranu radnu snagu.

Ništa bez novih investicija

Za držanje koraka s konkurencijom nužna su nam nova ulaganja, stoga je vrlo dobar pokazatelj za domaće gospodarstvo brojka od čak tri četvrtine (74 posto) poduzetnika koji dogodine planiraju nove investicije u svoj biznis. Tek 26 posto anketiranih neće u 2020. ulagati dodatna sredstva u razvoj poslovanja. Od planiranih investicija gotovo dvije trećine ići će u modernizaciju prostora i opreme, četvrtina tvrtki ulaganja će usmjeriti u obrazovanje i edukaciju, a oko 15 posto uložit će u R&D. Na preuzimanja i akvizicije ići će nešto više od tri posto investicija, a tek jedan posto na nove proizvodne prostore. Gotovo 60 posto ispitanika investicije planira financirati iz vlastitih sredstava. Ostali anketirani ipak će morati posegnuti za vanjskim izvorima. Tako će više od 18 posto ulaganja financirati kreditima banaka, a 17,7 posto aplicirat će na EU fondove. Tek 0,1 posto tvrtki planira do sredstava doći izdavanjem dionica i obveznica.

“Ako će se ostvariti očekivanja onih koji su sudjelovali u ovoj anketi, čeka nas prilično dobra godina. Vjerujem da će ostvarivanje tih procjena povući i cijelo društvo te da ćemo svi to moći osjetiti”, zaključio je Marko Jurčić.

Krešimir Sočković