Poslovanje
Pevexu web-prodaja u koronakrizi rasla čak 30 puta
Ova godina ostat će zapamćena kao vrlo kompleksna i izazovna za gotovo sve poslovne subjekte, pa tako i za hrvatski trgovački lanac Pevex, ističe u razgovoru za Privredni Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave Pevexa. Nakon siječnja i veljače, koji su nosili epitet nikad boljih u povijesti, 17. ožujka nastupio je lockdown koji je zaustavio taj trend, što je u ožujku i travnju rezultiralo gubitkom od 100 milijuna kuna. Ipak, Lovrinčević je optimističan i vjeruje kako će taj gubitak tvrtka nadoknaditi do kraja godine. Je li sve ono što se događalo proteklih mjeseci bilo dovoljno ili se moglo učiniti i više? Moj je stav da do lockdowna nije trebalo ni doći. Znači, trebalo je apsolutno poduzeti sve mjere fizičkog distanciranje, odmah propisati obvezno nošenje maske, odnosno trebalo je napraviti sve čime se može zaštititi zdravlje. Međutim, gospodarstvo mora raditi, svi mi moramo raditi i od nečega živjeti. Lockdown je donio još jednu jako lošu stvar - jer ne samo što nismo radili nego je raširen i prevelik strah među ljudima. Taj strah, naravno, utječe i na potrošnju, i to nam se svima poslije vratilo kao bumerang. Izgubili smo, rekao bih, previše. Mi, kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije, trebamo tri puta odvagnuti prije nego što donesemo neke mjere koje si mogu dopustiti bogate zemlje. Nažalost, nismo u takvoj poziciji, tako da mislim da smo izgubili previše. Bit će to teško nadoknaditi sljedećih godina. Smatrate li da je Nacionalni stožer trebao i treba svoje odluke donositi u konzultaciji s pripadnicima same branše? Apsolutno, mislim da je upravo tu učinjena ogromna greška. Znači, nije se konzultirao realni sektor. Koga god ste u to vrijeme nešto pitali, svi su rekli: to su odlučili epidemiolozi. A epidemiolozi znaju o našem poslu vrlo vjerojatno isto toliko koliko i mi znamo o njihovom, a to je - ne baš previše. Tako da mislim da je stavljanje cijelog društva, države, u ruke epidemiologa, bilo krivo. Smatram da je trebalo maksimalno zaštititi najugroženije -  domove za starije, bolnice i sve ugrožene skupine. A mi koji radimo, koji smo zdravi, trebamo raditi svoj posao. Moramo zaraditi da bi društvo moglo osigurati rad zdravstvene zaštite, policije i svega ostalog što je potrebno da bismo kao društvo mogli funkcionirati. Tu je učinjena velika greška jer se nije konzultirao nitko osim epidemiologa i, iako se najavljivao Stožer za gospodarstvo, od toga, nažalost, nije bilo ništa. Bila je to samo priča za medije. Mislim da je tu napravljena greška, da se moglo mnogo bolje. Foto: Privredni.hr  Smatrate li da su potpore za očuvanje radnih mjesta bile dovoljne?  Potpore su došle u pravo vrijeme i bile su dobre, pogotovo potpora za nadoknađivanje dijela plaće djelatnicima. Jedino ih je trebalo, smatram, možda strukturirati prema onima kojima je to stvarno bilo potrebno. Međutim, budući da je razdoblje bilo jako kratko, Vlada je u tom segmentu napravila što je mogla. U svakom slučaju treba to podržati i pohvaliti reakciju koja je, rekao bih, bila pravodobna. Kažu da je koronakriza dovela do tektonskih poremećaja u gotovo svim segmentima života i poslovanja. Slažete li se? Svjedoci smo da se digitalizacija, možemo reći, uz pomoć koronakrize intenzivira. Mi smo kao kompanija u tom digitalnom svijetu napravili veliki iskorak jer se za ovih nekoliko mjeseci dogodilo ono što nismo planirali za sljedećih nekoliko godina. Naš webshop uvijek nam je bio prozor u svijet jer u segmentu 'Uradi sam' nemate toliko artikala koji su traženi u web-prodavaonici i nismo to sagledavali kao ozbiljan kanal prodaje. Međutim, to nam se sve preko noći okrenulo i bili smo ga prisiljeni razvijati da bismo bili bliže svojim kupcima. Mi ga jesmo imali nekoliko godina, ali je do koronakrize radio na razini od 30 tisuća kuna dnevno. Za vrijeme ove krize, kad smo ga uspjeli dignuti na višu razinu, radio nam je milijun kuna, znači, prodaja nam je putem web-prodavaonice skočila 30 puta.  S druge strane, za vrijeme koronakrize shvatili smo da imamo fantastičnu pokrivenost Hrvatske, što naši konkurenti nemaju, tako da smo, uz pomoć weba i besplatne usluge Click & Collect, vrlo brzi s dostavom. Ako netko naruči danas bilo koju robu u sklopu 40 tisuća artikala koliko ih imamo u asortimanu, sutra je može pokupiti u bilo kojem našem centru u Hrvatskoj, što drugi konkurenti jednostavno ne mogu. Postali smo svjesni tih sinergija, svjesni ulaganja u digitalni svijet i koliko nam se brzo ulaganja mogu vraćati. I stoga smo krenuli tim putem većeg i bržeg razvoja. Mislim da mnoge kompanije sad rade na tome i sigurno će to biti pozitivna stvar koju ćemo svi zajedno morati naslijediti iz ove krize.  Uz ulaganje u digitalno poslovanje, što biste još izdvojili? Naravno, u koronakrizi bila je bitna i brzina donošenja odluka. Kompanije koje su dvojile, koje se nisu znale postaviti u krizi, sad su u jako teškoj situaciji. Mislim da smom mi izvukli maksimalno što smo mogli. Danas radimo fenomenalno. Kad me tko pita kako je raditi, kažem - nikad bolje! Gledaju me u čudu i pitaju se kako je to moguće. Moguće je jer smo bili spremni, imali smo dovoljno kapitala, dobar odnos s dobavljačima te imamo i kratke i duge lance dostave i dobave i, jednostavno, stvari nam funkcioniraju. U našem poslu najbitnije je imati dovoljno robe i ljude koji su spremni i koji je znaju ponuditi kupcima. Dosta smo ulagali i u zaštitu svojih kapaciteta u svakom obliku, uložili smo više od dva milijuna kuna u mjere zaštite, poput maski i dezinficijensa, a prvi smo u Europskoj uniji kupili i termalne kamere. Koronakriza donijela je strah, pa ljudi, i naši kupci i naši djelatnici, traže sigurnost, a mi im to kao kompanija pružamo. Mislim da smo napravili dosta i nastavit ćemo dalje u tom smjeru. Volio bih da nas i drugi prate. Jurica Lovrinčević / Foto: Privredni.hr  Planirate otvaranje novih prodajnih centara. O kolikim se investicijama radi i hoće li se što promijeniti u tom segmentu vašeg poslovanja u budućnosti? Uvijek nastojimo planirati iznad svojih mogućnosti - šalim se malo. Udaramo i dalje dosta jak tempo, evo već 1. rujna otvaramo novi centar u Vinkovcima, 1. listopada otvaramo novi centar u Slavonskom Brodu, a 1. studenoga selimo centar u Makarskoj. Tako da do Nove godine imamo tri velika otvorenja. Korona nas nije spriječila u našim planovima koje smo zacrtali i siguran sam da ćemo to i ostvariti. Godišnje planiramo investicija oko 100 milijuna kuna. Tako će biti u ovim godinama koje nam dolaze i ne mislimo to mijenjati. Mislimo da u Hrvatskoj još imamo dosta potencijala za razvoj. Svoj dobar proizvod i odnos prema kupcu prenosimo u manje sredine u kojima nismo prisutni. Riječ je o mjestima s više od 10 tisuća stanovnika, a trgovine, koje sad gradimo, prostiru se na 5.000 kvadrata, što je primjereno i za manje i za veće sredine. Imamo još jedan koncept dostavnih centara koji ćemo početi realizirati ove jeseni u sredinama u kojima još nismo prisutni, tako da će i ljudi koji tamo žive moći naručiti robu a da im se ona dostavi sutradan. Što je sa širenjem izvan granica Hrvatske? Ne bih rekao da smo već pokrili cijelu Hrvatsku, imamo mi tu još dosta posla sljedećih nekoliko godina. Nadam se da ćemo do kraja moga sljedećeg mandata, u sljedećih pet-šest godina, ako me Nadzorni odbor i Skupština potvrde, završiti sve u Hrvatskoj. A kao odgovor na ovo vječno pitanje - ići ili ne izvan granica Hrvatske - mogu samo reći da onog trenutka kad budem mislio da smo spremni da idemo van, i to ne samo u smislu kapitala, nego i ljudi i programa, to ću i predložiti.   Za sada mislim da nismo spremni ići na vanjska tržišta. Sljedećih nekoliko godina imamo što raditi u Hrvatskoj, a ako se poklope karte da imamo viška kapitala i da vlasnici odluče da se širimo, sigurno imamo znanja da probamo na nekim okolnim tržištima. Naravno, to nije jednostavno, svako tržište priča je za sebe, a to jako dobro znaju i oni koji su došli u Hrvatsku, pa su se opekli i morali otići. Mislimo da ovaj posao znamo raditi iznimno dobro ovdje u Hrvatskoj, ali trebamo naučiti kako ga raditi i u Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama. To je svakako moguće, ali nam još nije u planovima. Trgovina je uvijek bila sektor koji je najviše zapošljavao, hoće li sad koronakriza utjecati i na radnu snagu? Sigurno da hoće. Kao kompanija nismo ni prije korone imali nikakvih izazova s brojem djelatnika, odnosno s pronalaskom radne snage. Imali smo, doduše, izazova s kvalitetom, međutim, kako smo dizali plaće i borili se da naši radnici imaju bolje radne uvjete, imali smo i sve kvalitetnije radnike. Moram reći kako probleme niti ne očekujemo jer ne želimo niti ćemo smanjivati njihova primanja. Znači, neto primanja kod nas u kompaniji negdje su na razini od 6.800 kuna, što je znatno iznad sektora. Nastojat ćemo ih povećati iduće godine, ako ostvarimo dobar rezultat. Mislim da je ključno povećavati plaće, i to ne samo u našem sektoru, nego i u drugim branšama te to da nam ljudi ne odlaze iz Hrvatske, da ne gubimo radno sposobno stanovništvo. Ljudi odlaze tamo gdje im je bolje, to je normalno. Moramo se svi zajedno potruditi da radimo više i da istodobno dajemo svojim djelatnicima bolje uvjete kako ne bi morali napuštati ni branšu ni državu.  Foto: Privredni.hr  Nikad niste dvojili o tome kako bi u Hrvatskoj nedjelja trebala biti neradna. Mislite li da će uopće ta tema, sada na jesen, dominirati javnim prostorom ili će to čekati neka bolja vremena? Već smo nekoliko godina vrlo konzistentni u tom stavu. Prva smo velika hrvatska tvrtka koja je podržavala Hrvatski savez za neradnu nedjelju, smatramo da je to dobro ne samo za našu kompaniju nego i za cijelo društvo. Trgovina je djelatnost gdje se ne mora raditi nedjeljom. Naravno, hitne službe moraju raditi nedjeljom, benzinske crpke na nekim lokacijama također, ali trgovine ne moraju. Svi znamo da možemo dan prije ili dan poslije kupiti sve što nam treba. Ne vjerujem da se zbog rigips ploče ne može sačekati ponedjeljak, ali to se moglo pripremiti već u subotu. Na razini kompanije donijeli smo odluku da nedjeljom nećemo više raditi u 13 naših centara. Znači, od 25 naših prodajnih centara u 12 radimo, i to zato što nam je konkurencija u tim sredinama izuzetno jaka, a da nije, ne bismo radili. Ta nam se odluka pokazala odličnom, ništa nismo izgubili na prihodima jer nam se prelijeva na prihod dan prije i dan poslije. Ljudi su nam zadovoljni, a kao tvrtka imamo manje troškove. U principu imamo zadovoljnog radnika, imamo veće prihode i na kraju smo više zaradili. Vjerujem da bi se kod većine trgovaca slično dogodilo. Naravno, problem su trgovački centri koji bi vjerojatno izgubili dio prihoda jer oni danas nisu samo mjesto za kupnju nego i mjesto cjelodnevnog druženja za određene skupine ljudi, katkad i cijele obitelji. Oni nude i dodatne sadržaje; tu su kafići i restorani gdje ljudi provode vrijeme. Sigurno bi izgubili određeni dio prihoda koji ne bi mogli namiriti te bi bili u gubitku. No, smatram da mi ostali u trgovini ne bismo izgubili - čak mislim da bismo dobili. 
Poslovanje
IGH ugovorio poslove vrijedne više od 52 milijuna kuna
Institut IGH je u proteklih nešto više od mjesec dana ugovorio nešto više od 52 milijuna kuna novih ugovora za nadzor i projektiranje infrastrukture u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kako se navodi u priopćenju, posljednji u nizu ugovora sklopljen je s Hrvatskim cestama, a odnosi se na nadzor izgradnje 4,5 kilometra istočne obilaznice grada Novog Marofa. Vrijednost ovog ugovora iznosi 4.328.574 kune (bez PDV-a), a IGH će zajedno s tvrtkom Eptisa Adria d.o.o iz Zagreba sljedećih 26 mjeseci nadzirati izgradnju ove vrlo važne prometnice. Naime, njenom izgradnjom u potpunosti će se rasteretiti središte Novog Marofa od tranzitnoga teretnog prometa koji je do sada prolazio centrom grada te će se tako poboljšati kvaliteta života stanovnika, dok je duž nove obilaznice planirano otvaranje novih gospodarskih zona. Prije ovog ugovora, podsjećaju u Institutu, ugovorili su tri dodatna projekta s Hrvatskim cestama o nadzoru izgradnje i rekonstrukcije triju prometnica, vrijedna 12,3 milijuna kuna te ugovor s tvrtkom Autocesta Rijeka Zagreb o nadzoru sanacije Krčkog mosta vrijedan nešto više od milijun kuna. Također, kao vodeći član zajednice ponuditelja, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Institut je izabran za izradu idejnog i glavnog projekta brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica RH, dionica Polog - granica RH (40,5 km) približne vrijednosti od 29,9 milijuna kuna. Aktivno 1.000 ugovora I u konačnici, sedmi značajniji projekt koji je u posljednje vrijeme odabran odnosi se na nadzor radova na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof, u vrijednosti od 5,3 milijuna kuna, potpisan s HŽ Infrastrukturom, a koji se većim dijelom financira kreditom Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD). Riječ je o projektu koji se odnosi na dionicu dvokolosiječne željezničke pruge duge 17,8 kilometara koja se nalazi na koridoru RH1, izuzetno važnome za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz, kojom u prosjeku prođe oko 160 vlakova na dan. IGH trenutačno ima oko tisuću aktivnih ugovora za cijeli niz usluga koje nudi, primarno u graditeljstvu. Tijekom prošle i ove godine zaposlili su više od stotinu novih ljudi, čime je nadmašena brojka od 500 zaposlenih, a u narednom razdoblju planiraju i nova zapošljavanja.
Poslovanje
Iz tvornice izašao 300. MUVO
U tvornici Rasco proizvedeno je 300. MUVO vozilo, multifunkcionalni komunalni nosač priključaka za održavanje urbanih sredina, u potpunosti osmišljen i proizveden u Hrvatskoj. Koliko je MUVO prihvaćen na tržištu govori činjenica da čisti i održava više od 30 velikih hrvatskih gradova, uključujući atraktivne destinacije na obali. Također je prisutan u gotovo cijeloj Europi, Aziji i Australiji. Ideja o usvajanju proizvodnje malog univerzalnoga komunalnog vozila rodila se još 2008. godine, a rezultat je promišljanja dvojice vlasnika i tadašnjih članova uprave o tome na koji način u budućem razdoblju osigurati rast prihoda tvrtke. Iako je projekt razvoja MUVO-a krenuo u vrijeme globalne ekonomske krize, direktor Rasco Holdera Darko Paviša kaže da su u tom trenutku i on i Frane Franičević krizu prihvatili kao izazov i za vrijeme njena trajanja započeli s konstrukcijom i proizvodnjom novih vrsta strojeva, proširujući proizvodni program, kako bi nakon okončanja krize mogli zauzeti još bolje pozicije na tržištu. "Nismo bili zadovoljni zastupljenošću naših proizvoda u komunalnim poduzećima. Počeli smo proizvoditi strojeve manjih dimenzija, tako da se oni mogu ugraditi na male traktore ili mala komunalna vozila kojima se najčešće održavaju središta gradova i općina. Vrlo brzo uvidjeli smo da nam je za ulazak na ovo tržište potreban kompletan paket: i pogonsko vozilo i priključci za održavanje. Godine 2008. mala univerzalna komunalna vozila proizvodilo je tek nekoliko proizvođača u Europi, u relativno malim serijama. Prepoznali smo priliku i započeli s razvojem koncepta današnjeg MUVO vozila", komentira Paviša. Frane Franičević i Darko Paviša / Foto: Rasco Dotjerivanje uz pomoć korisnika Idejni koncept vozila i projektni zadatak izradio je Frane Franičević, a projekt je trajao četiri godine. Prvi MUVO predstavljen je 2012. godine na sajmu IFAT u Münchenu i izazvao je veliko zanimanje kupaca i posjetitelja. Serijska proizvodnja započela je 2013., a većina prvih primjeraka prodana je u Hrvatskoj kako bi se dobile kvalitetne informacije o ponašanju stroja u realnim uvjetima rada i osigurala efikasna i brza servisna podrška. "MUVO je objedinio odlične radne performanse, multifunkcionalnost i kvalitetu. Naši kupci u jednom vozilu izmjenom priključaka dobivaju kompaktnu čistilicu, vozilo zimske službe, vozilo za košnju, stroj za zalijevanje bilja i parkova, podiznu platformu i mnogo više. Konstantno ga se poboljšava, u skladu s komentarima korisnika i potrebama tržišta. Danas, gotovo osam godina nakon početka proizvodnje, stojimo uz bok svjetskim proizvođačima", objasnio je Ivica Ivanić, tehnički direktor u Rasco Holderu. U kompaniji podsjećaju da je njihovo vodstvo 2015. godine odlučilo MUVO otvoriti prema svijetu uz pomoć strateškog partnerstva s njemačkim proizvođačem zglobnih komunalnih vozila Max Holderom. Projekt MUVO izdvojen je u posebnu tvrtku Rasco Holder, koja je u 50-postotnom vlasništvu Rasca, a 50-postotnom Max Holdera. Ovako veliki iskorak osigurao je ulazak ovoga komunalnog vozila na svjetsko tržište i odigrao veliku ulogu u impresivnoj brojci od 300 prodanih vozila. "Ostvarili smo cilj koji smo željeli: ušli smo u segment komunalnog održavanja u gradovima i manjim jedinicama lokalne samouprave i vrlo brzo ustanovili da ima još prostora za proširenje ponude prema ovoj grupi klijenata. Zato smo ubrzo nakon uspješnog plasmana MUVO vozila počeli raditi na novoj platformi za komunalno tržište: kompaktnoj čistilici LYNX", zaključuje Darko Paviša. Podsjetimo, vozila MUVO i LYNX dobitnici su Zlatne kune za inovaciju, čime se tvrtka iz Kalinovca upisala u povijest kao jedina hrvatska tvrtka koja je dva puta dobila tu nagradu.
Poslovanje
Microsoft potvrdio planove o kupnji aplikacije TikTok
Američka tehnološka kompanija Microsoft u nedjelju je potvrdila kako vodi razgovore s kineskom kompanijom ByteDance o kupnji njene popularne društvene aplikacije TikTok. Microsoft je priopćio kako nastavlja suradnju s američkim vlastima po pitanju sporazuma te kako namjeravaju zaključiti razgovore do 15. rujna. Ako bi se dogovor zaključio, Microsoft bi mogao istodobno riješiti kontroverze u Washingtonu, ali i povećati svoju snagu u području potrošačkih tehnologija. Priopćenje je objavljeno dva dana nakon što su mediji izvijestili da je Microsoft zainteresiran za kupnju aplikacije TikTok. Nedugo nakon što su objavljeni medijski napisi, američki predsjednik Donald Trump kazao je kako se protivi ideji da Microsoft kupi TikTok te da će zabraniti tu aplikaciju u SAD-u jer smatra da ta tvrtka svoje podatke o korisnicima dijeli s Pekingom. Microsoft razmišlja o kupnji TikToka u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, a mogao bi ponuditi i drugim američkim investitorima da se uključe u akviziciju, priopćio je Microsoft dodajući kako je njegov izvršni direktor Satya Nadella razgovarao s Trumpom. Tvrtka nije otkrila uvjete dogovora. „Ova nova struktura temeljila bi se na iskustvu koje TikTok korisnici trenutno vole, a istovremenu bi dodala sigurnost na svjetskoj razini, privatnost i digitalnu sigurnosnu zaštitu. Operativni model usluge bio bi osmišljen da osigurava transparentnosti za korisnike, kao i odgovarajući sigurnosni nadzor vlasti u tim zemljama“, priopćio je Microsoft. Trump je pristao dati ByteDanceu 45 dana da sklopi ugovor s Microsoftom vezano uz TikTok koji koristi 100 milijuna američkih korisnika, izvijestio je Reuters, pozivajući se na anonimne izvore. Microsoft je priopćio kako će osigurati da se podaci o američkim TikTok korisnicima nalaze u SAD-u i da se podaci pohranjeni na drugom mjestu brišu nakon što se prebace. Glasnogovornik TikToka u nedjelju je kazao da se podaci o američkim TikTok korisnicima već pohranjuju u SAD-u.Tvrtka ustraje na tome i da ne dijeli korisničke podatke s Pekingom. Nije jasno koliko bi Microsoft morao platiti za aplikaciju TikTok. Reuters je prošlog tjedna izvijestio da su ByteDanceove očekivane procjene vrijednosti za aplikaciju premašile 50 milijardi dolara. TikTok omogućuje korisnicima da stvaraju kratke video uratke - često s osnovnim efektima i glazbom - što je postalo vrlo popularno.
Poslovanje
Devet tvrtki iz Hrvatske među 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki
Tvrtka Revolut iz Ujedinjenoga Kraljevstva, koja je izradila aplikaciju za poslovanje i trgovanje kriptovalutama, na čelu je Deloitteove rang-ljestvice 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki EMEA regije koja obuhvaća Europu, Srednji istok i Afriku. Iz Hrvatske ove godine imamo devet plasiranih tvrtki, četiri više u odnosu na prošlu godinu. Uz tvrtke koje su i prošle godine bile na listi - Q Software, Infinum i Microblink, ove godine su se na listu 500 najbrže rastućih tvrtki EMEA regije plasirali i Bazzar.hr (Prati me d.o.o.), AG04 Innovative Solutions, Arbona, IPS, Serengeti te Lemax. Bazzar.hr je sa svojim 39. mjestom i rastom od 2.821 posto ostvario najbolji plasman, a zanimljivo je kako je Infinum od 2013. do sada na listi EMEA 500 ostvario plasman čak šest puta. "Kada smo pokrenuli platformu Bazzar, imali smo jasnu viziju i cilj koji se svakim danom poslovanja sve više ostvaruje. Mogućnosti koje pruža internetska trgovina u ovom dijelu regije još uvijek su u fazi razvijanja, stoga nam je uvrštavanje na Deloitteovu ljestvicu 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki EMEA regije samo potvrdilo da smo na dobrom putu realizacije potencijala koji e-commerce ima. Rast od više od 2000 posto je velik, ali za nas je to tek početak i vjetar u leđa, zato pozivamo sve da se prijave jer ovakva su priznanja u poslovanju nemjerljiva odskočna daska", istaknula je izvršna direktorica Bazzar.hr-a Tana Zimmermann. Pobjednici iz 22 zemlje Gledano u cjelini, na ovogodišnjoj ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji našli su se pobjednici iz 22 zemlje, s prosječnom stopom rasta prihoda od 1258 posto, što je rast u odnosu na 969 posto zabilježenih 2018. godine. Stopa rasta prihoda tvrtki uvrštenih na ljestvicu kretala se od 157 do 39.754 posto. "Ove godine devet je hrvatskih tvrtki plasirano na ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA, što je za četiri više u odnosu na prošlu godinu", ustvrdio je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. Iz srednje Europe ove se godine na listu 500 najbrže rastućih plasiralo 80 tvrtki, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 51. Najviše ih je iz Češke, 24 tvrtke, slijede Poljska s 21 tvrtkom, zatim Hrvatska s devet, Litva sa sedam, Slovačka sa šest, Rumunjska s četiri, Bugarska i Mađarska s tri te Slovenija, Bosna i Hercegovina i Estonija s po jednom tvrtkom.  
Poslovanje
Dobit Zabe u prvom polugodištu 43 posto manja nego lani
Zagrebačka banka je u prvom polugodištu ostvarila je 633 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je za 43 posto manje nego u istom razdoblju lani, podaci su iz nekonsolidiranog i nerevidiranog financijskog izvješća banke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Poslovni prihodi Zabe u prvom su polugodištu iznosili 1,82 milijarde kuna i manji su za 372 milijuna kuna ili 17 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pritom je neto prihod od kamata iznosio 1,22 milijarde kuna, ili 14,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, a najvećim dijelom je pod utjecajem smanjenja neto kamatnih marži. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 474 milijuna kuna, što je pad od 7,8 posto. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznosili su 128 milijuna kuna, ili 50,2 posto manje, zbog manjih prihoda od dividendi, uz veću dobit od trgovanja. Troškovi poslovanja su smanjeni za 11 milijuna kuna ili 1,4 posto, na 775 milijuna kuna. Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosila je 1,05 milijardi kuna te je bila 25,6 posto niža. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 271 milijun kuna, i veći su za 200 milijuna kuna, uslijed povećanja kreditnog rizika pod utjecajem pandemije Covida-19. Imovina banke krajem lipnja je iznosila 124,9 milijardi kuna, što je rast od 6,2 posto. Krediti i predujmovi komitentima iznosili su 67,4 milijarde kuna i veći su za 1,4 posto, najviše uslijed povećanja kredita pravnim osobama. Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja, a dosegnuli su 98,7 milijardi kuna, što je rast od 5,1 posto, a povećanje je, kako navode u Zabi, ostvareno uglavnom u depozitima po viđenju pravnih osoba i stanovništva. Na rezultate se odrazili pandemija i potres Depoziti kreditnih institucija iznose 5,05 milijardi kuna i veći su za 68,6 posto i to najviše rastom depozita po viđenju. U Zabi kažu kako je uslijed potresa i pandemije Covida-19, rezultat pod utjecajem smanjenja poslovnih prihoda i viših gubitaka od vrijednosnih usklađenja. Međutim, ističu da "banka ima snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost i razvojne potencijale klijenata". Dodaju i kako su uspješno aktivirali plan kontinuiteta poslovanja te aktivno pružaju bankarske usluge, najvećim dijelom putem digitalnih kanala. Na razini grupe, dobit nakon oporezivanja Zagrebačke banke iznosila je u prvom polugodištu 775 milijuna kuna. Poslovni prihodi su iznosili 2,38 milijardi kuna i manji su za 345 milijuna kuna ili 12,6 posto. Imovina grupe na kraju lipnja iznosila je 150,67 milijardi kuna te je bila za 3,5 posto veća nego krajem lipnja lani.