Poslovanje
Poduzetnice ispričale kako preživljavaju u krizi
Vladine mjere pomoći usmjerene na realno tržište, namijenjene očuvanju radnih mjesta, dobrodošla su potpora, ali i dalje ostaje pitanje - kako preživjeti. Jer, na izmaku je tek prvi mjesec izolacije i poslovne stagnacije, od najmanje tri koliko nam predviđaju epidemiolozi. Svoja iskustva ispričale su Jasna Lovrec, Bernarda Cecelja, Tanja Ana Kaužljar, Mirela Relković i Melisa Idrizi. OPG Krešimir Lovrec nema nimalo laganu situaciju u poslovanju. Ovo gospodarstvo iz mjesta Štrigova u Međimurskoj županiji iza sebe ima višegeneracijsku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, a sada je izrazito na udaru pandemije. "Nakon što je iznenada i potpuno neočekivano sletio crni labud COVID-19 i u Hrvatsku izazvavši zloćudnu koronu, nama malim poduzetnicima u vinskom turizmu bio je to pravi šok. Sve je preko noći potpuno stalo. Strah i oduzetost koji je proizveo bile su prve reakcije. Od čega ovdje, u srcu vinograda, živjeti kad imamo samo vino koje nitko ne može kupiti niti ga ikamo smijemo dostaviti? Prodaja je za sada minimalna, kako bi se reklo, za kruh i mlijeko. Ipak, dovoljno da se počinje vraćati kakav-takav optimizam. Planove za povratak angažmanu u vinskom turizmu ne možemo trenutno imati jer, realno gledajući, povratku normalnom stanju možemo se nadati tek možda iduće godine", precizna je o sadašnjem stanju u poslovanju Jasna Lovrec. Što se tiče radnika, najveći dio poslova u OPG-u obavlja se vlastitim kadrovskim resursima, uz povremeno korištenje sezonskih radnika. No, svjesni su da moraju aplicirati dalje. No, koliko i kako, ta pitanja ostaju u glavama ovih poduzetnika iz vinorodnog međimurskog krajobraza. "Austrija je bogatija država od Hrvatske, ali kad bismo mi mogli preslikati njihov model pomoći gospodarstvu, bilo bi mnogo bolje. Mali poduzetnici sami jedino mogu propasti bez pomoći države. Mi ovisimo o prodaji vina ponajviše putem turizma i restorana, a sada je to blokirano. Grozim se pomisliti da bismo brižno njegovana vina, u koja je uloženo mnogo truda i novca i u vinogradu i u podrumu, bili prisiljeni ponuditi nekoj destileriji. Katastrofa i sramota za hrvatsku vinsku kulturu koja, još k tome, teži ekologiji, pa makar i u situaciji epidemije korone. Mi se još jedino nadamo nekoj prodaji butelji pojedincima, tvrtkama i institucijama, koji mogu prepoznati iskrena vina, putem dostavnih službi u Hrvatskoj. Strani i hrvatski turisti i ex-patrijati zasigurno će opet doći kad odleti crni labud. Lijepo je od njih što nam se ponekad jave riječima ohrabrenja, sa željom da nas ponovno posjete kad bude moguće", zaključuje Lovrec. U doba koronavirusa snalazi se i Bernarda Cecelja, vlasnica dviju tvrtki, koje zapošljavaju više od 250 zaposlenika. Bernarda Nova, tvrtka za ugostiteljstvo i hotelijerstvo koja se nalazi u općini Vidovec u Varaždinskoj županiji, zatvorena je od prvog dana uvođenja mjera zabrane rada. Ova je tvrtka pokrenula veliki investicijski program gradnje hotela visoke kategorije, no radovi su djelomično stali jer je dio izvođača u izolaciji, a dobava repromaterijala stiže iz Italije, što je dodatno pogoršalo poslovnu aktivnost. Tvrtka Bernarda iz Nedelišća u Međimurskoj županiji bavi se proizvodnjom kreveta i madraca te za sada još odolijeva udarima korona-krize. "No i tu nam je proizvodnja prepolovljena, dio radnika je na godišnjem, a dio radi u dvije smjene kako bi se osigurao što veći razmak između djelatnika i spriječila moguća zaraza. Smanjenje proizvodnje bilo je nužno jer 70 posto svega što proizvodimo ujedno i izvozimo, najviše u hotele diljem Europe, a naši su kupci zatvorili svoje objekte. Uz to, zatvorili smo prodajne salone i u inozemstvu i u Hrvatskoj. Robu ne možemo otpremati na hrvatske otoke, a ni trgovački centri nam ne uzimaju robu jer su i oni zatvoreni", opisala je trenutačno stanje u svojim tvrtkama Cecelja, koja najavljuje da će za tvrtku Bernarda Nova, koja u cijelosti miruje, uzeti subvencije od države, dok će razliku do punog iznosa plaća svih radnika nadopuniti iz vlastitih rezervi kako ne bi bilo nikakvih rezanja prihoda za zaposlenike u ovom trenutku.  Bernarda Cecelja/Foto: Ženski poduzetnički centar Tvrtka Bernarda, koja radi smanjenim kapacitetima, isplatit će pune osobne dohotke, ali će se tek vidjeti koliko će se poslovni promet smanjiti, zbog čega će tražiti i pomoć države. "I ova će kriza proći, moramo štedjeti na svakom koraku te, kako volim reći, pokriti se onoliko koliko nam je poplun širok. Sigurno ćemo još dugo osjećati posljedice nastale situacije, no moramo se nekako organizirati. Koristit ćemo godišnje odmore, a kasnije, ako neće ići drukčije, idemo svi na minimalac. Uprava se odrekla svojih plaća, od banaka tražimo moratorij na otplatu kredita, a kasnije ćemo vidjeti hoćemo li ići na nove kredite. Tu također moramo biti oprezni s obzirom na to da već imamo kredite koji će nam dolaziti na naplatu. Moramo razmišljati pozitivno. Raditi moramo, a nadam se da će se za nekoliko mjeseci stanje poboljšati", kaže Cecelja. Uslužne djelatnosti prve na udaru  U vrlo nezavidnoj poziciji našla se i Tanja Ana Kaužljar, vlasnica frizerskog salona Danu iz Zagreba, čija je poslovna aktivnost među prvima zbog korone morala biti obustavljena. "Moj frizerski salon ne posluje od 16. ožujka jer sam ga samoinicijativno zatvorila na preporuku Stožera civilne zaštite, a od 19. ožujka i na temelju Odluke Vlade RH o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja. Trenutačno u salonu imam pet zaposlenih, dok mi je jedna frizerka na bolovanju radi komplikacija u trudnoći. Frizerski salon posluje gotovo 19 godina na temeljima timskog rada, pa smo i u ovu krizu ušle zajedno - ni jedna moja radnica nije ostala bez posla. Kako frizerski salon zbog financijskih problema ne bi bio zatvoren, predala sam zahtjev za subvencije od države za očuvanje radnih mjesta još 25. ožujka", kaže Kaužljar. Tanja Ana Kaužljar/Foto: Ženski poduzetnički centar Ne stavljati sva jaja u jednu košaru Poslovanje u vrijeme pandemije COVID-a 19, koja ostavlja duboki trag na sve aspekte života, pa tako i onaj gospodarski, i za poduzetnicu Mirelu Relković iz Nove Gradiške, vlasnicu tvrtke Kontoar koja se primarno bavi knjigovodstvenim uslugama, svakako je izazovno, no ističe da se i s tim izazovom jako dobro nosi. Mirela Relković/Foto: Ženski poduzetnički centar "Slušajući ponajprije samu sebe, uspjela sam predvidjeti situaciju mudrim odlukama i sačuvati svoje poslovanje. I ne samo sačuvati nego ponuditi neke nove načine poslovanja i komuniciranja, koje sam već upotrebljavala, dok drugi na tržištu - nisu. Dodala bih da je tome pridonijela i moja znatiželja, pa sebe kao osobu usudim gurnuti u nepoznato i tako se unaprijed pripremiti za izazove poput ovih današnjih. Naravno da je određeni broj mojih klijenata preko noći ostao zatvoren i bez nula prihoda, ali mi klijenti uglavnom nisu otkazali usluge. U ovoj situaciji vrlo je primjenjiva poslovica - ne stavljati sva jaja u jednu košaru, koja se, barem kod mene, potvrđuje kao ispravna. Tu je i veliko međusobno povjerenje mojih klijenata i zaposlenika, kao jedan od najvažnijih ključeva sadašnjeg poslovanja", ističe poduzetnica iz Nove Gradiške naglašavajući da kod nje nije bilo otpuštanja zaposlenika te da će u novonastaloj situaciji imati potreba otvarati i nova radna mjesta. Spas od države treba i mlada poduzetnica Melisa Idrizi iz Nove Gradiške, koja je iznimno sadržajno, kvalitetno i sveobuhvatno gradila svoje poduzetništvo. Njezin fizioterapeutski centar Femur ne radi zbog zabrane poslovanja, a kada će otvoriti vrata, u uvjetima nastalih okolnosti, iznimno je teško predvidjeti. "Kako sam fizioterapeut i moj posao je isključivo fizički kontakt, radi zaštite svojih klijenata i sebe same obustavila sam sve poslovne aktivnosti, a one najosnovnije svele su se na održavanje kontakta s klijentima online ili telefonski. Zdravlje i zaštita na prvom su mjestu", ističe vlasnica fizioterapeutskog centra, koja sve što se događa vidi kao odličnu priliku za nova rješenja u poslovanju, ali i za rad na osobnom razvoju. Melisa Idrizi/Foto: Ženski poduzetnički centar   "Smatram da je izlaz - rad na sebi, pripremiti se za visoki start kada dođe vrijeme za to, održavanje kontakata s već postojećim klijentima te informiranje novih klijenata o  poslovanju i uslugama koje nudim. U mojoj priči, zdravlje, pokret i opće stanje organizma ne biraju vrijeme. Ni pandemiju niti gospodarske uvjete. Raditi na sebi treba u svakom trenutku. Jer, kako vidimo i u ovoj situaciji, na svemu što se događa izvan nas, nemamo kontrolu", kaže na kraju ova mlada poduzetnica.
Poslovanje
Klikom do domaćih i kvalitetnih proizvoda
Požeško komunalno poduzeće Komunalac pokrenulo je e-tržnicu kako bi zakupcima prostora na tamošnjoj Gradskoj tržnici pomoglo da lakše prebrode posljedice epidemije koronavirusa, a poduzeće najavljuje da taj projekt namjeravaju nastaviti i nakon što prođe opasnost od virusa. Na mrežnim stranicama www.komunalac-pozega.hr postavljen je banner E-tržnica, a klikom na njega otvara se tablica s popisom 20-ak OPG-ova, kontakt telefoni i popis proizvoda koje nude. Sirevi, svježi i tvrdi, piletina, voće, povrće, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, cvijeće, presadnice voća i povrća, proizvodi se koje OPG-ovi nude građanima, a svi navode i da ih mogu dostaviti. Tako se u izravnom kontaktu s vlasnicima OPG-a može dogovoriti kupovina i dostava željenih proizvoda bez odlazaka na tržnicu ili u prodavaonicu. Komunalac navodi kako mu je namjera da E-tržnica nastavi raditi i nakon što prođe opasnost zaraze koronavirusom kako bi domaći proizvodi provjerenog porijekla i kvalitete lakše našli put do kupaca. Stoga rade na projektu mobilne aplikacije za kupce i prodavatelje koja će uskoro biti predstavljena i dostupna građanima. Zabrana rada tržnica stavila je u jako loš položaj male proizvođače povrća i voća, odnosno mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima je to bio jedini kanal prodaje. Dio njih snalazi se dostavom svojih proizvoda na kućne adrese, a dio se još uvijek nada da bi se barem za domaće proizvođače - naravno, uza sve potrebne mjere zaštite - mogla osigurati prodaja na postojećim tržnicama. Digitalna zelena tržnica Grad Vrgorac je donio odluku o aktiviranju digitalne zelene tržnice. Radi se o projektu koji razvijaju već dvije godine kako bi omogućili vrgoračkim malim proizvođačima plasman proizvoda. Putem digitalne tržnice osigurat će se informacija o 450 vrgoračkih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji proizvode jagode, breskve, jabuke, šljive, stolno grožđe i drugo voće i povrće te med i kvalitetna vina. Vrgorac je pozvao sve poljoprivrednike s područja Vrgorca da se upišu i dostave podatke o svojim količinama. Time će se omogućiti svakom građaninu Hrvatske koji želi kupiti domaće poljoprivredne proizvode da dođe do njihovih kontakata. Ministarstvo poljoprivrede navodi se da je zbog epidemije koronavirusa te provedbe protuepidemijskih mjera zaštite zdravlja ljudi otežano poslovanje i planiranje proizvodnje više od 170 tisuća poljoprivrednika registriranih u Upisniku poljoprivrednika. Osobito je otežano poslovanje oko 70.000 tržišno orijentiranih OPG-a, oko 2.250 poljoprivrednih obrta, oko 360 poljoprivrednih zadruga te 3.000 ribarskih obrta, kao i znatnom broju odobrenih i registriranih subjekata u poslovanju s hranom i u poslovanju s hranom za životinje. Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec upozorio je na odluku o zatvaranju tržnica koja je ugrozila male proizvođače. "Putem Hrvatske poljoprivredne komore uputili smo dopis Ministarstvu poljoprivrede da se otvore tržnice samo za naše domaće proizvođače, kako bi se malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima otvorio kanal prodaje. Velika većina njih nema drukčiju mogućnost plasmana svojih proizvoda jer je njihova proizvodnja nedostatna za trgovačke lance. Takvima su tržnice i veletržnice ključan kanal prodaje, a on se sada zatvorio. Povrće je već dospjelo za berbu i trebalo bi ga brati. Dakle, tražimo da se tržnice tretiraju na isti način kao i trgovački lanci. Naravno, uz kontroliran ulazak ljudi i poduzimanje svih mjera zaštite te mjera koje propisuje Stožer civilne zaštite i inspekcije. Nismo mi protiv toga da se onemogući samovolja. Svjesni smo da na tržnicama ne može svatko raditi što hoće, ali može se nešto napraviti. U ovom trenutku čekamo odgovore na naše dopise i očekujemo da će nas netko shvatiti i doživjeti. Situacija je komplicirana toliko da mali proizvođači mogu propasti jer nam je onemogućen plasman proizvoda", istaknuo je Budanec.  
Poslovanje
PIK Vinkovci otkupljuje poljoprivredne proizvode za Konzum
PIK Vinkovci uz Konzum, sudjeluju u inicijativi koju je pokrenula Fortenova grupa u suradnji s Poljoprivrednom komorom i Ministarstvom poljoprivrede kako bi se poljoprivredni proizvodi malih proizvođača koji se zbog izvanrednih mjera ne mogu plasirati na tržnice, plasirali u maloprodajnu mrežu Konzuma. Stoga pozivaju sve zainteresirane male poljoprivredne proizvođače i OPG-ove u Hrvatskoj koji žele plasirati svoju proizvodnju Konzumu, da ih kontaktiraju putem njihovih otkupnih stanica ili mail adrese: otkup@pik-vinkovci.hr. "PIK Vinkovci imaju iznimno dobru i korektnu suradnju s više od 500 kooperanta godišnje s područja istočne Slavonije kao i cijele Hrvatske. Putem pet otkupnih centara koji strateški pokrivaju poljoprivrednu proizvodnju cijele Hrvatske, godišnje otkupe više od 20.000 tona voća i povrća. U suradnji s Konzumom, našim postojećim i budućim kooperantima, koje ovim putem još jednom pozivamo da nam se pridruže, sigurno ćemo i dalje ispunjavati našu osnovnu poslovnu misiju, a to je isporuka kvalitetnih domaćih proizvoda svim našim kupcima", komentirao je inicijativu PIK-a Vinkovci Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor poljoprivrede Fortenova grupe. Plasman će se realizirati putem distributera koji će otkupljivati njihove proizvode pod uvjetom zadovoljavanja najviših standarda kvalitete, poručuju iz Fortanova grupe. Konzum ima više od 600 prodajnih mjesta koja će od sada i dodatno postati efikasan prodajni kanal za sve male proizvođače i obiteljska gospodarstva koji su dosad svoje proizvode nudili uglavnom lokalnim zajednicama i tržnicama. Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško,naglasio je kako je Fortenova grupa u ovom projektu kroz PIK Vinkovce osigurala otkup, a kroz Konzumovu maloprodajnu mrežu, plasman hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. "Na taj način smo u ovim izazovnim trenucima, kroz ključne segmente našeg poslovanja napravili važnu poveznicu i platformu za očuvanje male hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Ujedno smo još jednom pokazali našu ukupnu stratešku orijentaciju prema hrvatskoj proizvodnji i time dali važan doprinos budućnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Osiguravanjem alternativnog distribucijskog i prodajnog kanala, u okolnostima provođenja rigoroznih mjera prevencije širenja korona virusa, dokazujemo koliko su nam mali obiteljski poljoprivredni proizvođači i OPG-ovci važan poslovni partner. Uz to, šaljemo i poruku o vrijednostima koje dijelimo, a to su važnost kupnje hrvatskih proizvoda, usmjerenje na samodostatnost nacionalne i lokalne proizvodnje te jačanje domaćih lanaca opskrbe", rekao je  Peruško. Ključne poljoprivredne kulture koje će PIK Vinkovci otkupljivati su: lubenica, kupus, krumpir mladi, dinja, krastavac, salata Kristal, kelj, poriluk, rajčica, jabuka, tikvica, kupus crveni, grožđe, tikva, šparoga, peršin, blitva, luk, paprika, šljiva, celer, breskva, nektarina, kruška, češnjak, patlidžan, cikla, marelica, koraba, kukuruz šećerac, celer, trešnja, rotkvica, luk mladi itd. Sav otkup voća i povrća realizirat će se prema unaprijed definiranim standardima kvalitete, a sa svim novim kooperantima će se napraviti ugovor o suradnji kojim će se definirati ugovorni odnosi. Sastavni dio svakog ugovora bit će i pravilnik o kvaliteti robe. Otkupne stanice za kontakt: Otkup Slavonija Otkupni centar Lipovac, Cvjetno naselje bb, Lipovac Otkupni centar Čeminac, Školska 5a, Čeminac Otkup Dalmacija Otkupni centar Polača, Industrijska zona Primat bb, Polača (kod Zadra) Otkupni centar Kaštela, Trogirska cesta broj 5, Trogir Otkup Zagreb Otkupni centar Zagreb, Kelekova 47, Zagreb Kontakt mail adresa za sve male proizvođače je: otkup@pik-vinkovci.hr, a kontakt broj za Dalmaciju i Zagreb je: 023 662 548, dok je za Slavoniju kontakt telefon: 032 270 084.
Poslovanje
Valamar neće otpuštati radnike, primat će najmanje 60% plaće
S ciljem očuvanja radnih mjesta i kontinuiteta poslovanja u uvjetima u kojima je turistički promet u potpunosti obustavljen, Valamar Riviera donijela je odluku o pokretanju programa "Pauza, Restart" koji će se primjenjivati počevši od 1. travnja u trajanju od minimalno 30 do 90 dana, koliko je trenutno objavljena mjera Vlade za očuvanja radnih mjesta. Program će obuhvatiti djelatnike Grupe, što znači da u Valamaru neće biti otpuštanja. Za oko 2.800 radnika koji su u radnom odnosu u Valamaru i Imperialu Rab koristit će se mjere Vlade. Svi djelatnici koji radi situacije ne mogu raditi od 1. travnja bit će upućeni na 'Pauzu' i za to vrijeme će se djelatnicama osigurati naknada plaće u iznosu od minimalno 60 posto redovne plaće, ali ne manje od 4.250 kuna neto. Ova mjera primijenit će se jednako za djelatnike i menadžment uključujući sezonce i stalne sezonce koji su već u radnom odnosu. Menadžmentu 30 posto niže plaće Za vrijeme 'Pauze' radit će ponajprije djelatnici i menadžment zaduženi za krizno upravljanje i administraciju, djelatnici na poslovima održavanja, konzervacije i osiguranja objekata te djelatnici koji obavljaju poslove komunikacije s gostima i partnerima. Dijelu menadžmenta koji mora raditi umanjit će se plaća do 30 posto sve dok se svi djelatnici ne vrate na posao. Ostalim djelatnicima koji će raditi za vrijeme 'Pauze' isplaćivat će se redovna puna plaća. Uprava je otkazala Glavnu skupštinu i uz suglasnost Nadzornog odbora opozvala prijedlog odluke o isplati dividende te će po ponovnom sazivanju Glavne skupštine predložiti zadržavanje dobiti iz 2019. godine radi povećanja likvidnosti i podrške mjeri očuvanja svih radnih mjesta. "COVID-19 izazvao je globalnu krizu i trenutno je u turizmu i ugostiteljstvu sve stalo. Privremeno, dok se stanje ne smiri, ne možemo redovno poslovati. Ponosni smo na naše djelatnike i cilj nam je da ni jedan djelatnik zbog ove krize ne izgubi radno mjesto. Valamar će učiniti sve da se svi naši ljudi koji su na pauzi čim prije vrate na svoja radna mjesta. Situacija je privremena, posao će se ponovno pokrenuti i tada svi moramo biti spremni za "restart" poslovanja. Valamar je snažno i stabilno poduzeće te vjerujem da ćemo uz podršku javnog sektora, naših dioničara, investitora, partnera i djelatnika prebroditi ovo razdoblje i pripremiti se za kvalitetan nastavak poslovanja", poručio je predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin. Kako bi se što bolje pripremili za povratak na posao, poručuju da će usmjeriti napore na izradu novog plana poslovanja i pripremu objekata za početak turističke sezone. Zaključuju kako je ova kriza privremena, ali ozbiljna te da se jedino uz partnerstvo svih dionika mogu sačuvati sva radna mjesta.