Koji su najveći izazovi u poslovanju 2020.?

Rezultati Eurochambres Economic Surveya (EES) 2020, provedenog tijekom rujna ove godine, pokazuju pad optimizma poduzetnika na razini svih zemalja uključenih u istraživanje te stagnaciju poduzetničkog raspoloženja u Hrvatskoj. S obzirom na to da su zemlje uključene u istraživanje većinom članice EU s kojima Hrvatska dijeli zajedničko tržište, očekivano je da se dio rezultata podudara, pa se zadržavanje gotovo iste razine optimizma u Hrvatskoj može smatrati dobrim rezultatom.

Sektor za financijske institucije i ekonomske analize HGK i ove je godine, u sklopu EES-a, koji već 27 godina provodi Eurochambres, proveo anketu među domaćim poduzetnicima o njihovim očekivanjima za narednu godinu. Poduzetnici su ocjenjivali očekuju li u narednoj godini veće, manje ili iste prihode na domaćem i inozemnom tržištu, zaposlenost i investicije te bolje, lošije ili iste opće uvjete u kojima posluju. Također, među osam ponuđenih odgovora trebali su procijeniti do tri najveća izazova za svoje poslovanje u predstojećoj godini.

Što se tiče prihoda na domaćem tržištu, za iduću su godinu poduzetnici ipak blago pesimističniji negoli u prošlogodišnjem istraživanju, što se može tumačiti očekivanim trendovima u usporavanju rasta zaposlenosti, ali i umjerenoj sklonosti potrošnji koja i nadalje ograničava izraženiji rast kreditne aktivnosti. Kretanje optimizma u pitanju prihoda na inozemnom tržištu ipak bi se više moglo opisati kao stagnantno jer je tek u manjoj, gotovo istoj mjeri, povećan udio poduzetnika koji očekuju veće prihode i onih koji očekuju manje, odnosno rezultati su u konačnici bili vrlo blizu onima iz EES 2019, navodi se u analizi.

U narednoj godini približno polovina anketiranih poduzetnika očekuje istu razinu zaposlenosti, a nešto iznad trećine povećanje broja zaposlenih. Pritom treba napomenuti da je nedostatak adekvatne radne snage postao snažan ograničavajući čimbenik izraženijeg rasta zaposlenosti koji se sve više rješava uvozom radne snage.

Zahvaljujući korištenju EU fondova, posebno u sektoru graditeljstva, poduzetnici su optimistični kada su u pitanju investicije i očekivanja za narednu godinu. Taj je optimizam među poduzetnicima ipak umjereno rasprostranjen, pa je gotovo jednak udio onih poduzetnika koji očekuju rast investicija i onih koji očekuju da će razina investicija ostati ista.

Na pitanje kako ocjenjuju opće uvjete poslovanja u 2020., anketirani su pokazali najveći rast optimizma u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, pa i u odnosu na ono prethodno, odnosno nakon dvije godine saldo ekstremnih odgovora ponovno je blago pozitivan. Konkretnije, približno polovina poduzetnika očekuje da se ti uvjeti neće izmijeniti, 24 posto da će biti bolji, a 23 posto da će se pogoršati.

Kada se promatra prosjek svih odgovora, dobiva se neznatno bolji rezultat negoli u prošlogodišnjem istraživanju. Stoga je teško govoriti o rastućem optimizmu, ali u uvjetima često spominjane potencijalne recesije na globalnoj razini može se reći da su očekivanja hrvatskih poduzetnika, kada se usporede s prošlogodišnjima, a i s drugim uključenim zemljama, ipak relativno optimistična, navodi se u analizi HGK.

Troškovi radne snage - najveći izazov u 2020.

Kad su u pitanju najveći izazovi, uz mogućnost odabira najviše tri ponuđena odgovora, najveći su broj odgovora prikupili troškovi radne snage. Rast troškova radne snage u najvećoj je mjeri povezan sa stanjem na tržištu rada, odnosno spomenuti nedostatak adekvatne radne snage stvara pritisak na rast neto plaća i naknada. Drugo mjesto zauzela je niska domaća potražnja, koja je prema istraživanju u prošloj godini zauzimala prvo mjesto, treće obrazovanje i radne vještine, a četvrto cijena sirovine i energenata.

Francuzi, Slovaci i Nijemci najmanje optimistični

U usporedbi s pojedinačnim rezultatima, Hrvatska, odnosno poduzetnički optimizam u Hrvatskoj, i dalje stoji relativno dobro u odnosu na druge zemlje uključene u istraživanje i smjestila se približno na polovici ljestvice. Većina zemalja uključenih u istraživanje članice su EU: Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska, a izvan EU bile su uključene Srbija, Crna Gora i Turska. Najveći optimizam u poslovnim očekivanjima za ovu godinu, kao i u prethodnom istraživanju, bilježi se u Portugalu i Poljskoj, po čemu je Portugal ostao najoptimističnija zemlja uključena u istraživanje, a najmanji u Francuskoj, Slovačkoj i Njemačkoj, po čemu je i Francuska zadržala svoje, ovoga puta negativno mjesto među uključenim zemljama.

Kada je riječ o prihodima na domaćem i inozemnom tržištu, zaposlenosti i investicijama, saldo ekstremnih odgovora u Hrvatskoj veći je od prosjeka uključenih zemalja te Hrvatska zauzima mjesto u gornjoj polovici ljestvice, ali istodobno kod općih uvjeta poslovanja stoji znatno lošije te zauzima 19. mjesto. Točnije, saldo ekstremnih odgovora od 1,5 znatno je ispod prosjeka (17,6 posto), pa taj pokazatelj donekle kvari spomenutu relativno dobru poziciju Hrvatske.

EES 2020 obuhvatio je 53.000 tvrtki iz 28 zemalja, pri čemu su uključene tri zemlje izvan granica EU: Crna Gora, Srbija i Turska. Svaka je zemlja napravila anketu i obradu na nacionalnoj razini, a ukupan je rezultat dobiven ponderiranjem nacionalnih rezultata veličinom BDP-a uključenih zemalja.

Metodologija: Uzorak je izabran metodom kvotnog i slučajnog izbora u skladu s raspodjelom malih, srednjih i velikih poduzetnika u 14 industrijskih i pet uslužnih grana te doprinosom industrije i usluga u ukupnome hrvatskom gospodarstvu. Pri odabiru uzorka isključene su tvrtke s manje od deset zaposlenih te one iz javnog i zdravstvenog sektora. Dobiveni rezultati po djelatnostima i veličini ponderiraju se prema metodologiji Eurochambresa svojim udjelom u broju zaposlenih na nacionalnoj razini te se rezultat pojedinih pitanja objavljuje kroz saldo ekstremnih odgovora koji predstavlja razliku između pozitivnih i negativnih očekivanja.