Računovođe traže izmjenu Ovršnog zakona vezano za izvansudsku ovrhu

10. studenoga 2020.

Nepravedno je odgovornost za ovrhe prebacivati na poslodavce i računovođe, kaže Davor Brkić, predsjednik Udruženja računovođa HGK

Davor Brkić/ Foto: Privredni.hr

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u potpunosti se zanemaruje položaj poslodavaca kojima je po trenutno vrijedećoj legislativi propisana obveza pljenidbe i prijenosa vjerovnikovih potraživanja s plaće zaposlenika, nedavno su upozorili iz Hrvatske gospodarske komore ističući kako je veliki problem i to što poslodavac i sam može postati ovršenik, a postojeći sustav provedbe ovrhe na plaći omogućuje i nejednako tretiranje vjerovničkih potraživanja, te sve to može generirati dodatne probleme.

Vlasnik tvrtke RB Unigenito i predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić ističe kako su računovođe godinama nepravedno u situaciji da se moraju nositi s provedbom Ovršnog zakona, koji nije u njihovoj domeni. Naime, većina mikro i malih poduzetnika koristi se uslugama vanjskih računovodstvenih ureda, koji za njih između ostalog obračunavaju plaće, a ujedno i provode razne ovrhe i obustave na plaćama radnika. Brkić ističe kako je najčešći problem tumačenje članaka 197. i 284. st. 2 Ovršnog zakona koji se odnosi na izvansudsku ovrhu u kojoj "ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima".

"Kod tumačenja ovog članka dolazi do neslaganja i u pravnim krugovima, pa je jasno zašto je ovo sklisko područje te ostavlja prostora za pogreške i kasnije sankcije. Ne želim ulaziti u tumačenje ovih članaka jer to doista nije moje područje, a ni područje čije bi se tumačenje trebalo očekivati od poslodavaca ni računovođa. Rješenje ovog problema vrlo je jednostavno, i ako postoji volja zakonodavca, ono se može napraviti u vidu izmjena Ovršnog zakona, koje su trenutno u proceduri", kaže Brkić, koji je u ime svih, računovođa i poslodavca, kojima ovo predstavlja veliki problem, uputio prijedlog zakonodavcu pozivajući se između ostaloga i na istaknutu namjeru zakonodavca kod predstavljanja potrebe izmjena Ovršnog zakona, kojemu je glavni cilj 'pojačana zaštita dostojanstva radnika', koja se neće postići sve do promjene članka 284. st. 2 Zakona.

Veliko administrativno opterećenje ili rasterećenje

"Naime, smatramo da dokle god svaki prethodni, sadašnji ili budući poslodavac ima uvid u iznose radnikovih dugovanja, kao i vjerovnika na osnovi ovršnih rješenja koja su dostavljena poslodavcu na temelju članka 284. st. 2. Zakona, teško će se poboljšati dostojanstvo radnika", kaže Brkić napominjući kako je u najmanju ruku nepravedno odgovornost za ovrhe prebacivati na poslodavce od kojih je većina mikro i malih te nemaju potrebna znanja, a koja iziskuju poznavanje pravnih propisa, posebice Ovršnog zakona, pri čemu se onda ta odgovornost nespretno prebacuje i na računovodstvene urede ako kao vanjski suradnici obračunavaju plaće.

"Pod odgovornost mislimo na štetu koja može nastati po poslodavca u slučaju krivog postupanja, kada i sam poslodavac može postati ovršenik. Zbog tog razloga tražili smo brisanje članka 284. st. 2 ili izmjenu u kojoj bi se na poslodavca u slučaju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave primjenjivale odredbe sadašnjeg čl. 197. Smatramo kako bi ovrhe trebala provoditi Financijska agencija, koja posjeduje potrebna znanja i resurse za njihove provedbe", kaže Brkić navodeći kako je premještanje provedbe s poslodavca veliko administrativno rasterećenje te je u duhu trenutnih mogućnosti da se poduzetnici rasterete to jedan od najbržih i vrlo učinkovitih načina da se tom cilju i pridonese.

Ilijana Grgić